EVROPSKA UNIJA  
 
 
Socijalistička narodna
partija Crne Gore
Ul. Vaka Đurovića br 5
81 000 Podgorica
Crna Gora
Tel : +382(0) 20 272 421
Fax : +382(0) 20 272 420
Mail : snp@t-com.me
Gdje se nalazimo?
 
Socijalistička narodna partija Crne Gore
   
19. devembar 2006. godine-Sesta sjednica Drugog redovnog zasijedanja, odrzana 19.,20.,21.,22.,26. i 27. decembra 2006. godine
 

FONOGRAFSKI ZAPIS
SA ŠESTE SJEDNICE DRUGOG REDOVNOG ZASIJEDANJA U 2006. GODINI
USTAVOTVORNE SKUPŠTINE REPUBLIKE CRNE GORE

održane 19,20,21,22,26. i 27. 12. 2006. godine

 

19.12. 2006. – 17,04

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Otvaram šestu sjednicu drugog redovnog zasijedanja u 2006. godini Ustavotvorne skupštine.

Dobili ste predloženi dnevni red:

1. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica;

2. Predlog zakona o Budžetu Republike Crne Gore za 2007. godinu;

3. Predlog porodičnog zakona;

4. Predlog zakona o optičkim diskovima;

5. Predlog zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela;

6. Predlog zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju. Vlada je povukla taj zakon, izvinjavam se.

7. Predlog zakona o isplati devizne štednje gradjana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore;

8. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o insolventnosti privrednih društava;

9. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji,

10. Izbor i imenovanja.

Dobili smo predlog Vlade da se povuče Predlog zakona o saobraćaju, što znači da se ne možemo o njemu izjašnjavati jer je predlagač povukao Predlog zakona i ne može biti tačka 6 u predlogu dnevnog reda. (Govor s mjesta)

To zavisi od predlagača, da li će ga mijenjati ili će ga dostaviti.

Zna se procedura oko toga i obezbijedićemo da je Vlada ispoštuje.

Imamo li predloga za dopunu dnevnog reda?

Izvolite, poslanik Vuksan Simonović. Izvolite.

VUKSAN SIMONOVIĆ:

Gospodine predsjedniče, Vama se direktno obraćam,

Nemam predlog za izmjenu i dopunu dnevnog reda ali imam sljedeći predlog: da ubuduće, u skladu sa Poslovnikom, tačku Izbor i imenovanja nikad više ne definišemo na način kako smo je do sada definisali, da ne bismo dolazili u situaciju u kojoj smo došli i na ovoj sjednici i da u »kumbulj«, kako bi narod rekao, razmatramo sve moguće što stigne kao predlog za izbor i imenovanja.Zato Vas ja molim da posebno kao tačku definišemo izbor i imenovanja sudija, ako ima predloga- izbor i imenovanja tužilaca, ako ima bilo kakvih drugih predloga za Izbor i imenovanja da to smjestimo u posebnu tačku dnevnog reda. Ovo iz razloga ograničenja koja imamo u Poslovniku kada je u u pitanju vrijeme za raspravu po tim predlozima i sve ostalo što nam Poslovnik dozvoljava. Budite ubijedjeni da u ovom poslovniku nećete naći nigdje odrednicu izbor i imenovanja, nego ćete naći izbor sudija, izbor tužilaca, izbor sudija Ustavnog suda, izbog predsjednika Ustavnog suda, i tako dalje.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Gospodine poslaniče, prihvatam Vašu sugestiju. Slažem se da to treba precizirati. Imamo sigurno, to je izbor Sudskog savjeta, imamo predlog za izbor i imenovanje sudija. Ovu tačku smo formulisali tako ako slučajno stiže u toku našeg razmatranja, obično zbog sudija i tužioca, da nas ne bi čekali. Mi smo pripremili čak i analizu koliko su sudski predlozi čekali kod nas, da se vidi da nijesu čekali u crnogorskom parlamentu u prosjeku manje od mjesec dana, što je, ja mislim, lako dokazivo. Ali, možemo ...tačke gdje poštoje već predlozi i preciziraćemo je.

Ajmo da utvrdimo sa tim, a da našim dogovorom na kolegijumu razdvojimo to i tretiramo te tačke odvojeno kako ih razdvojimo na kolegijumu, a sada da ih utvrdimo kao jedinstvenu tačku. Znači, na kolegijumu ćemo razdvojiti raspravu o svakom pojedinačno i dobiti tri sata, a sada ćemo utvrditi kao jedinstvenu tačku.

Je li prihvatljivo?

Ostaje kolegijumu da podijeli to vrijeme po podtačkama, ako mogu tako reći, jer je to stvar našeg dogovora da odredimo vrijeme za raspravu za što god hoćemo.

Hvala na pomoći.

Imamo predlog za dopunu dnevnog reda od strane Vlade.

U ime Vlade, ministar Nenezić.

PREDRAG NENEZIĆ:

....pismeno obratila Skupštini sa predlogom da se po hitnom postupku na dnevni red za narednu sjednicu stavi na razmatranje Prostorni plan posebne namjene za područje Morskog dobra. Odavno se radi na tom planu, 1998. godine je počeo rad na izradi ovog prostornog plana. Završen je krajem prošle godine. Prošao je proceduru utvrdjivanja nacrta i javne rasprave i konačno kao predlog od strane Vlade i dostavljen je Skupštini. Dugo se nalazi u skupštinskoj proceduri, od aprila prošle godine. Naš predlog je da, iz razloga koje mogu da obrazložim, ako je potrebno, ovaj predlog Prostornog plana za posebne namjene za područje Morskog dobra uvrstimo na dnevni red za ovu sjednicu. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, ministre.

Ne vodi se rasprava o dnevnom redu. Ima predlog, možemo da se izjasnimo za i protiv predloga. Prvo ćemo se izjašnjavati ... (Upadica)

Obaviješten sam da je podijeljeno poslanicima, poslaniče Bardhi.

Izvolite, poslaniče Bigoviću, proceduralno.

MILOŠ BIGOVIĆ:

Ja sam u ime Odbora za turizam gospodina predsjednika Odbora za turizam pet - šest puta do sada pitao da li je nešto od strane Vlade iz ove oblasti dolazilo da mi razmatramo u Skupštini. Ja bih volio da mi gospodin Vuksanović kaže da li sam ja u pravu ili nijesam. Pet ili šest puta sam do sada pitao gospodina Vuksanovića da li ima nešto da se razmatra iz ove oblasti. Mislim da je potrebno minimalno 15 dana da prodje da bismo se mi upoznali sa tim dokumentom, da bismo zauželi svoj stav i da bi kvalitetno rješenje mogli da ponudimo kada je u pitanju ta oblast. Volio bih da to uvažite i, naravno, da mi gospodin Vuksanović da odgovor na pitanje.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Čućemo poslanika Vuksanovića. Ne vodi se rasprava. Minut samo za poslanika Vuksanovića.

BOŽIDAR VUKSANOVIĆ:

Hvala, predsjedniče.

Tačno je ovo što kaže gospodin Bigović da smo nekoliko puta razgovarali. Medjutim, da bi nešto bilo na matičnom odboru, mora biti prvo predmet dnevnog reda,a ne ....

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ne mora,poslaniče. Upravo je smisao da vi razmotrite sve i bolji je smisao da vi razmotrite sve, pa da mi stavimo na dnevni red, nego da vas čekamo kao što vas čekamo ovih dana. Smisao slanja materijala je upravo to, da se odmah razmatraju zakoni i da ima što više vremena radnim tijelima da se razmotre zakoni.

BOŽIDAR VUKSANOVIĆ:

Samo da razjasnimo. Nijesam imao namjeru da otvaram polemik, niti je bila namjera da dovodimo stvari pred svršen čin. U svakom slučaju imaćemo u Odboru ovo pitanje i raspravljaćemo o njemu. Ovo je, inače, u proceduri sada po hitnom postupku, nego od prošle godine, maltene, upućen Skupštini. Očigledno sam ja napravio određenu grešku u svemu ovome, tako da, gospodine Bigoviću, nije u pitanju namjera, ako je bila neka proceduralna greška, ali stići ćemo do razmatranja ove tačke na plemunu da to razmotrimo na Odboru i to vrlo ozbiljno i u sasvim dovoljnom vremenskom roku.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Proceduralno su ispunjeni. Imamo tu dostavljen dopis. Ono što ću ja ponovo uputiti svim poslanicima, evo neka bude neka zajednička praksa iz prošlog saziva, znate da smo tada dostavljali materijal tako da čim dođe u skupštinsku proceduru šalje se poslanicima, do tada je slato sa dnevnim redom. Ali, upravo smo htjeli da smisao promijenimo već tada, da radna tijela imaju mjesece ako treba da razmatra određeni važan tekst i da bi onda moglo doći na dnevni red u olakšanim uslovima ili u kvalitetnim uslovima. Međutim, vi znate da je dozvoljena dopuna dnevnog reda na samoj sjednici ako se to pismeno uradi. Zakon je dostavljen poslanicima. Mi nećemo razmatrati ako ne dobijemo mišljenje radnih tijela o Predlogu zakona o prostornom planu Morskog dobra. Znači, čekaćemo stavove radnih tijela.

Izvolite. Molim Vas samo ako je proceduralno.

SLAVKO HRVAČEVIĆ:

Jedna mala sugestija. S obzirom na to da iduće godine dolazi Prostorni plan na razmatranje, Zakon o vodama, pa ono što je iz moje oblasti. Dosta ima tih izjašnjavanja, javnih rasprava, a mi nijesmo dovoljno upućeni, pa ako bi preko odgovarajućih odbora bili obaviješteni da bismo učestvovali u tim javnim raspravama. Mislim da je to korist za sve.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Da razjasnimo. Činjenica je da su poslanici koji su novi u Parlamentu hendikepirani, jer je taj zakon dugo bio u Parlamentu, a onda je ponovo dostavljen u tzv. osam i po kilogramaturi, ako tako mogu reći. To je činjenica, ali činjenica je da ovo ispunjava proceduralne pretpostavke da se Skupština izjasni. I to je činjenica. Znači, proceduralne pretpostavke ispunjava, ako mi poslanik Kaluđerović ne pomogne da mislim drugačije.

Nemojte da vodimo raspravu oko dnevnog reda.

Izvolite, ako će pomoći da budemo elastičniji.

BOŽIDAR VUKSANOVIĆ:

Samo da pojasnimo kakav je princip rada u Odboru. Mi smo, inače, dobili ovo kada su vode u pitanju, što je gospodin Hrvačević rekao i ja sam to odmah proslijedio njemu kao najkompetentnijoj osobi u Odboru, da upravo prisustvuje tome i da u ime Odbora on bude na tom skupu.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Drago mi je čuti da parlamentarci sarađuju oko opšteg interesa Crne Gore.

Izvolite, poslaniče Kaluđeroviću, proceduralno.

VELIZAR KALUĐEROVIĆ:

Zahvaljujem, gospodine predsjedniče.

Mislim da smo i Vi i ja i sve kolege poslanici svjesni činjenice da, s obzirom da su nam do kraja godine, dakle do završetka redovnog zasijedanja ostala samo tri, eventualno četiri radna dana, jer ćemo uvažiti neke činjenice, svetkovine koje slijede, ne možemo ispuniti ni polovinu predloženog dnevnog reda, tako da mislim da nema potrebe da se bavimo pitanjima procedure kada faktički nećemo moći završiti posao. Na raspolaganju nam je mogućnost da Skupštinu sazovemo na vanredno zasijedanje. Ima tu mogućnost Vlada, ima tu mogućnost Poslanički klub DPS-a sa brojem poslanika koje ima, dakle sasvim lagodno da se riješi pitanje, a ubijeđen sam da do sredine januara nema štetnih posljedica da se to nađe na dnevnom redu. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Poslaniče Durakoviću, da čujemo gdje je povrijeđen Poslovnik.

EMIN DURAKOVIĆ:

Samo jedno pitanje za skupštinsku službu. S obzirom da je šest poslanika Pokreta za promjene dostavilo šest amandmana na Predlog zakona o Budžetu za 2007. godinu, da me je kolega Pešić obavijestio da do njega, odnosno do sekretarijata u Odboru ništa nije dolazilo, s obzirom da mi moramo održati sjednicu Odbora za finansije i budžet, pitam šta je sa našim amandmanima?

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Bez brige. Ne može doći na dnevni red ako se ne izjasni Odbor o vašim amandmanima, tako da smo zaštićeni procedurom. Ako kasni slučajno služba, biće to riješeno procedurom.

Da vidimo da li još ima predloga za izmjenu i dopunu dnevnog reda.

Možemo li pristupiti izjašnjavanju?

Prvo da se izjasnimo o predlogu za dopunu dnevnog reda, a to je Predlog prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro. Prvo da se o tome izjasnimo, pa ćemo onda o dnevnom redu u cjelini.

Izvolite. Ko je za, protiv, uzdržan?

Hvala vam, kolege. Glasalo je 48 poslanika - 35 za, 11 protiv, dva uzdržana. Konstatujem da je predlog dobio potrebnu većinu i da je sastavni dio predloga dnevnog reda u cjelini Predlog prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro.

Sa povlačenjem tačke 8. i sa dopunom tačkom dnevnog reda Predlog prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro, stavljam dnevni red u cjelini na glasanje.

Za, protiv, uzdržani? Izvolite, kolege.

Hvala vam, kolege.

Glasalo je 47 poslanika - 41 za, četiri protiv, dva uzdržana. Konstatujem da je usvojen dnevni red u sljedećem sadržaju. Služba će ujutro dostaviti dopunjeni i izmijenjeni dnevni red.

1. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica;

2. Predlog zakona o Budžetu Republike Crne Gore za 2007. godinu;

3. Predlog porodičnog zakona;

4. Predlog zakona o optičkim diskovima;

5. Predlog zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela;

6. Predlog zakona o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore;

7. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o insolventnosti privrednih društava;

8. Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji;

9. Predlog prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro;

10. Izbor i imenovanja.

Ova tačka inkorporira oblast koju dogovorimo i satnicu koju dogovorimo za njihovo raspravljanje.

Hvala vam.

Sjednicu sjutra nastavljamo u 11 časova. Šefove klubova pozivam u 10 sati i 30 minuta na konsultaciju o detaljima preciziranja redosljeda razmatranja. Naravno, zavisiće to od izvještaja radnih tijela kako su razmatrali predloge izbora i imenovanja.

Zakonodavni odbor, po dogovoru, molim da d? odgovor na prethodno pitanje. Hvala vam.

20.12. 06. - 12,57

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Poštovane kolege, nastavljamo rad.

Ostalo je sa pete sjednice da čujemo stav Zakonodavnog odbora, zatim je dogovor da nastavimo sa šestom sjednicom. Nemamo odgovore na amandmanske postupke oko Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji.

Znači idemo sa Predlogom zakona, poslije toga o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i prelazimo na Budžet.

Dogovor je da se Budžet razmatra dva radna dana. Danas ćemo krenuti i onda ćemo evaulacijom sjutra utvrditi kako ćemo iskorištiti vrijeme koje ostane još za raspravu o Budžetu.

Ići ćemo, znači, sa tačkom 1. i tačkom 9. kao prvim, a onda na tačku 2.

Prve dvije tačke ćemo moći razmotriti samo u načelu, jer čekamo stavove Odbora na jedan amandman kod Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji, a za amandmane na dopunu Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, četiri amandmana, takođe nemamo stav radnog tijela, pa ćemo samo u načelu obaviti raspravu.

Nema predstavnika Zakonodavnog odbora, pa ćemo onda krenuti sa tačkom 1. - Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

Predstavnik predlagača je tu. Izvolite gospođo,pomoćnik Koviljka Mihailović.

KOVILJKA MIHAILOVIĆ:

Uvaženi predsjedniče Skupštine, poštovani poslanici,

Predloženi zakon o izjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica predstavlja kontinuitet dosadašnjih reformskih aktivnosti u oblasti poreske politike, a koje su, prije svega, usmjerene na smanjenje poreskog opterećenja dobiti kompanija i zarada zaposlenih, a što bi sve trebalo da se pozitivno odrazi na zapošljavanje novih lica, povećanje konkurentnosti naših kompanija, smanjenje sive ekonomije i povećanje svih investicija, posebno stranih. Upravo u tom cilju u toku 2004. godine izvršeno je smanjenje stope poreza na dobit na dobit na 9% i stope poreza na dohodak fizičkih lica u prosjeku za 10%. Dalji pravci poreske reforme treba da budu usmjereni postepenom približavanju stopa poreza na dobit pravnih lica i stope poreza na dohodak fizičkih lica, što je najčešća praksa kod zemalja koje bilježe visoku stopu privrednog rasta.

Prema aktuelnom Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, oporezivanje dohotka čiji najveći dio predstavljaju zarade zaposlenih, vrši se primjenom progresivnih stopa, primjenjuju se tri stope od 15, 19 i 23%, s tim što su primanja do 65 eura mjesečno, odnosno od 750 eura na godišnjem nivou oslobođena od plaćanja poreza.

Najznačajnija izmjena koja se predlaže predmetnim zakonom odnosi se na smanjenje poreske stope koja bi 2010. godine, trebala da iznosi 9% od bruto zarade zaposlenog, s tim što taj cilj treba da se realizuje postepeno, tako da poreska stopa za 2007. i 2008.godinu iznosi 15%, a za 2009. godinu 12%. Znači umjesto poštojećih progresivnih stopa od 15, 19 i 23% predlaže se uvođenje jedne proporcionalne, ravnomjerne stope, pri čemu bi sve zarade do 70 eura na mjesečnom nivou, odnosno 840 eura na godišnjem nivou bile izuzete od oporezivanja. Primjenom produžene stope od 9% fiskalnog opterećenja prosječne zarade iznosilo bi 61%, a kada se uključe i primanja po osnovu toplog obroka, što je standard računovodstveni, to opterećenje bi iznosilo 56%. Poređenja radi, sadašnje fiskalno opterećenje za prosječnu zaradu, koja je za novembar mjesec, iznosi 385 eura, misli se na bruto zaradu, iznosi oko 80%. Smanjenje poreske stope na 9% imalo bi za posljedicu smanjenje učešća poreza u ukupnom fiskalnom opterećenju. Znači, doprinose koje plaća poslodavac za penziono, zdravstveno osiguranje od nezaposlenosti i opštinske prireze, a koje bi za prosječnu zaradu iznosilo svega 16%. Sada to opterećenje iznosi 24%.

Od uvođenja proporcionalnog načina oporezivanja svi ekonomski akteri bili bi na dobitku, prije svega zaposleni, koji obavljaju složenije poslove i koji su više plaćeni, jer smanjenje poreza treba da se odrazi na povećanje njihovih neto zarada. Poslodavci bi takođe bili na dobitku od smanjene poreske stope jer bi imali zadovoljne radnike i ne bi morali da obezbjeđuju dodatna sredstva za povećanje njihovih zarada. Zbog smanjene poreske stope poslodavci bi trebali da budu zainteresovani da prijavljuju radnike, kao i da prikazuju stvarne iznose zarada, što bi takođe, uz povećanu fiskalnu disciplinu trebalo da doprinese povećanju poreskih prihoda na duži vremenski rok. Od uvođenja proporcionalnog oporezivanja imala bi koristi i poreska administracija jer bi način obračunavanja poreza bio mnogo jednostavniji, administrativne procedure znatno efikasnije, a diskreciona prava svedena skoro na minimum. Takođe, na kraju, od uvođenja proporcionalnog oporezivanja i država bi bila na gubitku, jer bi se, zahvaljujući većem broju registrovanih radnika, smanjenju sive ekonomije i povećanju fiskalne discipline na dugi rok, povećali poreski prihodi. Dodatno, značajno bi se poboljšala i konkurentska pozicija Crne Gore u regionu, a što bi trebalo pozitivno da se odrazi na priliv stranih direktnih investicija.

Pored prethodno navedenog, predloženim zakonom vrši se upodobljavanje poreskog opterećenje i za sve druge prihode koji čine dohodak fizičkih lica, a prihodi od samostalnih djelatnosti od imenovine, imovinskih prava, kamata, kapitalnih dobitaka, sa poreskim opterećenjem zarada zaposlenih, s ciljem da prosječna poreska stopa za sve prihode koji čine dohodak fizičkog lica 2010. godine iznosi 9%. Predloženi zakon zbog smanjenja poreskih stopa, razumljivo, uticaće na smanjenje prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica. Međutim, imajući u vidu očekivane pozitivne efekte od smanjene poreske stope, direktne i indirektne, kao i rezerve u pogledu mogućnosti ostvarivanja većih prihoda iz drugih izvora, a posebno od poreza na dodatu vrijednost i akciza, predloženi zakon ne bi trebalo da se negativno odrazi na dinamiku ostvarenja planiranih prihoda budžeta Republike za tekuću godinu. Smanjenje poreske stope uticaće na smanjenje prihoda budžeta opština koji se pretežnim dijelom direktno ili preko legalizacionog fonda finansiraju iz poreza na dohodak fizičkih lica ili opštinskog prireza u čiju visinu takođe opredjeljuje iznos proeza na dohodak fizičkih lica koji predstavlja osnovicu za obračun tog poreza. Međutim, ove posljedice će se detaljnije sagledati u okviru predstojećih aktivnosti u vezi izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave, a koji je Vlada predvidjela da se razmatra u prvom kvartalu naredne godine, tako da se može očekivati da se opštinama ustupi veći dio prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica. Znači, umjesto poštojećih 10% da to bude odgovarajući procenat za smanjenje prihoda po osnovu smanjenih poreskih stopa, ili ustupanjem druge vrste poreza poput poreza na promet nepokretnosti.

Poštovani poslanici, imajući u vidu ukupne pozitivne efekte koje treba da obezbijedi primjena predloženog zakona predlažem da Skupština Republike Crne Gore usvoji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Hvala vam.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

U ime odbora, predsjednik Odbora za privredu i finansije, poslanik Pešić. Izvolite.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Zahvaljujem gospodine predsjedniče,

Mi smo na sjednici Odbora razmatrali Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Većinom glasova Odbor je podržao ovaj predlog izmjena i dopuna, s tim što na samom Odboru su se čule određene primjedbe koje su vezane ne za konkretna rješenja sadržana u predlogu izmjena i dopuna, koliko na ono što je proizvod, odnosno što će biti proizvod implementacije ovog zakona, naročito sa stanovišta finansiranja lokalnih samouprava.

S tim u vezi, Odbor je, mogu tako da kažem, sugerisao da se napravi i konkretan plan kako prevazići taj nedostatak finansijskih sredstava kod onako niskog stepena finansiranja jednog broja lokalnih samouprava koji će proizvesti implementacija ovog zakona kroz smanjenje stopa koje se predlažu. Mislim da i u obrazloženje ministra i gospođe Mihailović, pomoćnika, tako nešto se dalo naslutiti u narednom periodu kroz određene konkretne aktivnosti, da će biti premošteno i da će biti iznivelisano preko egalizacionog fonda i kroz određene druge mjere, i zakonske i finansijske, od strane Vlade Crne Gore. No, to nije ono što je u ovom dijelu i što posebno treba da sadrži dio izvještaja Odbora. Odbor je većinom glasova podržao ovaj zakon. Na Zakon je podnijet jedan broj amandmana od strane Pokreta za promjene, koji nijesu razmatrani od strane matičnog odbora. Dakle, mi možemo danas, odnosno sada, u načelu razgovarati i razmatrati ovaj predlog zakona, a dok ne razmotrimo predložene amandmane koje je podnio gospodin Medojević, naravno, po proceduri se ne možemo izjašnjavati ukupno, dakle i u pojedinostima o ovom predlogu zakona. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vama, predsjedniče.

Izvolite, u načelu, ko se još javlja za riječ? Izvolite.

Poslanik Franović u ime Zakonodavnog odbora. Izvolite.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Poštovani predsjedniče, uvažene kolege poslanici,

Mi smo na Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo takođe razmatrali ovaj zakon i donijeli smo sljedeći zaključak: Odbor je ocijenio sljedeće:

1. Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana 12, tačka 1 Ustava Republike Crne Gore kojom je predviđeno da se zakonom uređuju pitanja od interesa za Republiku.

2. Predlog zakona je u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Crne Gore.

3. Odbor predlaže Skupštini da usvoji Predlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, sa sljedećim amandmanom: Član 1 mijenja se i glasi:"U Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica "Službeni list Republike Crne Gore", broj 65/01 i 37/04" u članu 1 u stavu 4 riječi "kapitalnih dobitaka" brišu se.

U dosadašnjem članu 1 koji postaje član 2, riječi: "U Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica "Službeni list Republike Crne Gore", broj 65/01 i 37/04" brišu se.

U skladu sa predloženim izmjenama izvršiti odgovarajuću prenumeraciju ostalih članova Predloga zakona. To je stav Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.

Kao što je rekao i gospodin Pešić mi smo dobili u međuvremenu i određene amandmane od gospodina Medojevića. Mislim da će se morati odbori sastati i po tom pitanju, tako da možemo otvoriti diskusiju po ovom pitanju, a naravno, moramo obavezno razmatrati i amandmane koje je podnio gospodin Medojević. Hvala lijepo.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala i vama.

Ima riječ poslanik Medojević, učešće u raspravi. Izvolite.

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:

Poštovane kolege poslanici, uvaženi građani,

Rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica nije samo politička, a nije samo ni stručna rasprava. Dakle, ovo je još jedna od tema koje u sebi imaju i možda jednu dozu ideologije koja je bila izbačena iz rasprava u Crnoj Gori u prethodnih desetak godina, a mi u Pokretu za promjene mislimo da se i o tome treba povesti računa.

Ja bih želio da iskoristim priliku, pošto iz ovih suvoparnih, da kažem zakonskih normi, običan građanin teško može da izvuče zaključak kakav je poreski sistem bio prije, a kakav poreski sistem predlažemo sada, jer se radi o jednoj važnoj promjeni koja zaslužuje da se registruje u crnogorskom parlamentu. Dakle, do sada smo imali progresivni sistem oporezivanja, koji je imanentan u onim državama koje malo više pažnje posvećuju socijalnoj pravednosti, kao jednoj od veoma značajnih karakteristika jednog poreskog sistema. Osim toga što poreski sistem treba da bude efikasan, što treba da bude ravnopravan, da ravnopravno tretira sve obveznike, poreski sistem treba da uvaži i dozu pravednosti. Progresivni sistem oporezivanja bio je takav koji je većim stopama poreskim opterećivao one ljude koji imaju veće zarade. Potpuno ispravno, polazeći od činjenice da treba rasteretiti ljude poreskih opterećenja i poreskih davanja, naročito na zarade, podzakonodavac i predlagač je predložio u suštini smanjenje poreskog opterećenja od onih stopa koje su opterećivale poreske obveznike ranije. Sada idemo na jednu jedinu stopu od 15%, i tako da se sada sa ideološke ravni želi kazati da oni ljudi koji imaju veće zarade će u apsolutnom iznosu platiti veći porez, što nije isto kao kad imate progresivnu stopu poreza jer je pitanje u stvari ono na koje se Pokret za promjene stalno vraća, da se radi o konsolidovanom demokratskom poretku, o jednoj državni koja je duboko zagazila u posttranzicione procese, u postprivatizacione procese, kao što je to slučaj sa državama u kojima, vjerovatno predlagač koji je imao na umu, kao što je Slovačka, kao što je Estonija, koje su zamijenile progresivnu stopu proporcionalnom stopom, onda vjerovatno da bi se svi ovdje složili da je to dobar zakon. Zakon treba da dobije podršku svih poslanika u Parlamentu i Pokret za promjene će ga odmah da kažem, podržati, jer on u principu znači rasterećenje poreskih davanja za radnike, jer u principu treba reći da je najveći dio poreza po ovom osnovu prikupljen na zaradu. Dakle, ono što inače radnik treba da plati, zaposleni treba da plati, poslodavac je obračunavao, odbijao i uplaćivao ih budžetu, ili budžetu lokalnih zajednica, dakle opština, tako da u tom pogledu sigurno da treba opterećenje na zarade koje je u Crnoj Gori najveće u regionu, smanjivati.

Međutim, s druge strane, otvara se pitanje gdje rade ti radnici kojima treba smanjiti opterećenje poresko? I vraćamo se na priču da je najveći broj zaposlenih u Crnoj Gori upravo zaposlen u javnom sektoru, dakle, zaposlen kod države. Ovdje praktično možemo govoriti o prelivanju iz jednog istog suda, nema nekog većeg efekta na privredni razvoj, na otvaranje novih radnih mjesta. U Crnoj Gori je inače najveći broj ljudi zaposlen kod države i onda praktično imate situaciju da je država najveći poslodavac i da je država u situaciji konflikta interesa, ona je regulator, propisuje norme, a istovremeno i zapošljava ljude i smanjivanjem toga poreza praktično neće se napraviti neki veliki efekti na ono što sve nas najviše interesuje a to je na otvaranje novih radnih mjesta, na povećanje privatnog sektora jer Crna Gora ima mnoge strukturne deficite, a danas ću samo o nekima govoriti. Dakle, poreska reforma u Crnoj Gori mora se napraviti sveobuhvatno. Parcijalnim ovakvim aktivnostima, parcijalnim pokušajima neće se dobiti dobar rezultat na samom kraju jer će iz, da kažem ovoga sistema biti isključeni oni ljudi u Crnoj Gori, ona uska klasa, mali broj privilegovanih pojedinaca koji su proteklih 17 godina stekli enormne iznose ličnog bogatstva i to bogatstvo je uglavnom dislocirano iz Crne Gore, nalazi se u nekim egzotičnim ostrvima, tako da praktično vi nećete moći da ovim zakonom obuhvatite one najbogatije slojeve stanovništva koji sada praktično mogu sa veoma malim finansijskim sredstvima da izmire sve obaveze koje imaju prema državi.

U ovom trenutku treba istaći da su ljudi koji trenutno možda imaju najveći kapital u Crnoj Gori ljudi koji zapošljavaju najmanje ljudi u Crnoj Gori. Dakle, naša klasa kapitalista nije klasa industrijalaca, dakle oni ne zapošljavaju, niti otvaraju nova radna mjesta, već, naravno raspolažu sa svojim kapitalom na način uglavnom koji ima špekulativne namjere da se kupi nešto jeftino, proda skuplje i da se na toj razlici u cijeni zaradi. Zbog toga čini mi se da ovaj zakon ima dva ozbiljna nedostatka. Konceptualno njega ne prati Zakon o oporezivanju ekstra bogatstva. Dakle, to je ideološka razlika.

Partija koja za sebe kaže da je sociajlistička partija, demokratska partija socijalista je partija koja za sebe kaže da je socijal demokratska partija. Prateći iskustva isvih zemalja u tranziciji moraju se osvrnuti na taj aspekt crnogorske tranzicije ili trebalo bi da se osvrnu na taj aspekt crnogorske tranzicije. To su uradile sve partije lijeve orijentacije od Poljske, Češke, Slovenije, Slovačke, to je naprosto bila ključna politička tema u postprivatizacionim, posttranzicionim periodima, i na tome se praktično dobijala i gubila vlast. Ono što je ovdje izvjesno jeste da mi u opoziciji, posebno u Pokretu za promjene, koji insistiramo na tom pogledu unazad u ovih 17 godina, da vidimo da li se može na takvim temeljima graditi evropska Crna Gora, da li se na takvim temeljima može graditi efikasna privreda, pravedno društvo, mislimo da je neophodno u ovom parlamentu otvoriti jednu raspravu, od predlagača, tj. od Vlade očekivati da vidimo šta vladajuća većina misli, da li crnogorske tajkune treba posebno oporezovati. To je ključno političko pitanje. Ako vladajuća većina stoji na stanovištu, kako je bilo već ranijih godina, da ne treba ctrnogorske tajkune koji su proteklih 17 godina na nelegalan način stekli 100-tine miliona dolara oporezovati, jednokratno ili nekim posebnim mehanizmima, onda to znači da u Crnoj Gori nemamo političku volju da se suočimo sa najvažnijim aspektima crnogorske tranzicije, a to je sa nekontrolisanom moći finansijske oligarhije. Taj oligarhijski sistem neminovno dovodi do osjećanja nepravde u društvu i neminovno pogoduje popuslitičkim opcijama koje mogu da narastu u Crnoj Gori na bazi osjećaja socijalne nepravde i na bazi osjećaja, vrlo utemeljenog, da državne institucije i politička većina u Crnoj Gori štiti privilegovanu klasu novokomponovanih crnogorskih bogataša, i to je ono što treba sve da zabrine. Dakle, ja očekujem da će kolege iz vladajuće većine u narednom periodu, iako nijesam vidio u planu Vlade bilo kakvu zakonodavnu aktivnost na planu oporezivanja ekstra profita crnogorskih bogataša, nisam vidio ni u porezu na dodatu vrijednost, recimo da se razmišlja o uvođenju treće stope na potrošnju luksuznih proizvoda, koje uglavnom u Crnoj Gori troši ova klasa, da kažem, privilegovana. Nisam vidio nigdje, ni u Zakonu o porezu na imovinu neke posebne klauzule koje se odnose na promet nekretnina, recimo ljudi koji imaju više nekretnina, koji nemaju samo jedan stan nego nekoliko desetina nekretnina recimo i koji od tih nekretnina ostvaruju dodatne prihode, bilo da su oni kapitalne prirode, bilo da su komercijalne prirode, kroz izdavanje, rentu ili nešto slično. Dakle, da zaključim, oko političkog konteksta ove čitave priče, mi bi voljeli i bili bi spremni da vam pomognemo ukoliko poštoji politička volja u DPS-u da se osvrnemo na ovih 17 godina i na način koji vi smatrate adekvatnim. Da je Pokret za promjene dobio vlast mi bi to, sasvim sigurno radili radikalno, to bi bio prioritet naše politike, ne ugrožavajući privatnu svojinu samo radeći ono što su radile sve zemlje u okruženju koje žele da naprave diskontinuitet od nekog vremena koje mi zove vrijeme sankcija, izolacije i svega toga. Mislim da treba to sasvim ozbiljno analizirati. Da li ćete to raditi kroz ukrštanje prihoda imovine, kao što to rade u Srbiji nakon neuspjelog pokušaja jednog njihovog zakona o porezu na ekstra profit, da li će te raditi donošenjem novog zakona, da li ćete raditi dopunama poštojećih zakona, ne znam, mi vam stojim na raspolaganju da ta neka iskustva, znanje koje smo prikupili iz ovih 15 godina stavimo vama na raspolaganje i da pokušamo zajednički da dođemo do tog zakona.

Što se tiče konkretno zakona, i ako će o tome biti riječi kada bude rasprava u pojedinostima, iz jedne takve čini mi se pogrešne ideološke pretpostavke, da je u Crnoj Gori bilo sve regularno za ovih 17 godina, i ljudi su stekli pare regularno i da ih treba puštiti sadada budu privatni investitori, biznismeni, proizilaze dvije važne stvari. Ovdje je, kada se govori u članu 2, kada se nabrajaju izuzetci, stavljeno je da će izuzetci biti otpremnine koje, zbog prekida radnog odnosa usled tehnološkog viška, plaćaju zaposleni do najnižeg iznosa utvrđenog zakonom kojim se uređuju radni odnos, to je šest prosječnih zarada i to je nekih 1.500 eura. Imajući u vidu da nas u narednoj godini čekaju masovna otpuštanja ljudi u Telekomu,u Kombinatu aluminijuma, u Željezari, u Luci Bar, u mnogim drugim kolektivima, mislim da je veoma važno da se zbog specifičnosti trenutka u kojem se Crne Gora nalazi, ta kategorija primanja doživljava kao socijalna kategorija. To nije nikakav dohodak. Ljudi sa 30 godina radnog staža ostaju bez posla, s teškom mogućnošću da se ponovo zaposle, otpremnina nije prihod, otpremnina je socijalna kategorija, i mislim da predlagač treba da razmisli da otpremninu izuzme u čitavom njenom iznosu, a ne samo do nivoa 1.500. eura.

S druge strane, javiću se kasnije, ne vidim razlog da se kapitalni dobitci na promet od kapitala izuzmu od oporezivanja, jer se upravo tu kriju ovi krupni prinosi koje je stvarala jedna privilegovana klasa u Crnoj Gori. Hvala.

 

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Molim Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu da razmotri amandmane, Zakonodavni odbor ima amandmane na Zakon o revizorskoj instituciji i još nekolika zakona i, naravno, ovaj zakon koji je u toku, o kome treba dobiti mišljenja na amandmane poslanika Medojevića.

Kao što smo se dogovorili, u 17 sati glasamo o svemu što danas bude gotovo i o onome što je bilo na Zakonodavnom odboru razrješenje sudija. U međuvremenu ste dobili od Zakonodavnog odbora, ali ćemo završiti raspravu u načelu o Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, pa ćemo onda obaviti i informisati oko ovoga što je ostalo sa pete sjednice a vezano je za razrješenje sudija, a svakako će se glasati u 17 časova.

Vidim da je primjedba gospodina Labudovića uspjela. Proljepšao se naglo, jer koleginica Matković sada sjedi pored njega, tako da ne treba mijenjati kamere. Ovo je puno jeftinija varijanta, ne trebaju nove kamere. Izvolite.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče,

Javnosti radi, a i radi informisanja onih poslanika koji nijesu bili u prethodnom sazivu, hoću da još jedanput ponovim da je Socijalistička narodna partija prije tri i po godine podnijela ovoj Skupštini, i mi smatramo da je on još uvijek u proceduri, Zakon o oporezivanju ekstra profita i ekstra dobiti. Mi, kao partija lijeve orijentacije socijaldemokratske opredijeljenosti, se apsolutno tim načelom i tom politikom vodimo i mi ne odustajemo od toga. Apsolutno se slažem sa tim da poreski sistem i uopšte rasprava o poreskom sistemu ukupno i pojedinačno, uključujući i ovaj zakon, ima primjese i političkog i onog ideloškog pored stručnog kojeg, u svakom slučaju, treba da ima i, u osnovi, mora da ima svako razmatranje ovog zakona.

Mi smo i kroz političku kampanju koju smo vodili, gospodine Medojeviću, za ove izbore jasno ponudili svim partijama slične provenijencije, da zajednički radimo na tom projektu. Apsolutno nijesmo sebični da tretiramo taj projekt koji smo ponudili Skupštini kao bogom dat i kao jedino moguće rješenje. Spremni smo da i konceptualno odstupimo od tog predloga u korist predloga oporezivanja realne imovine i sagledavanja onoga što je realno stanje kroz određene modele, ali, u svakom slučaju, ponavljam da je to konceptualno i rješenje i pristup Socijalističke narodne partije, od kog Socijalistička narodna partija i u političkom i u zakonodavnom smislu neće odustati u narednom periodu. Zato još jedanput pozivam sve političke subjekte koji su spremni da na tom projektu rade da nam se pridruže ili da se zajednički dogovorimo da se niko nikome ne pridružuje, nego da učinimo zajednički napor da ovom domu predložimo jedan takav zakonski projekt. Slažem se sa tim da ukupna reforma poreskog sistema i uopšte poreski sistem bez tog zakona neće biti adekvatan i neće biti dovoljan.

A što se tiče samog ovog zakona, on u suštini jeste korak naprijed i tu nema priče, tu nema dileme da predlaganje sada konceptualno novog načina oporezivanja umjesto jednog načina koji je bio opterećujući za one koji su najmanje imali i koji su najmanje mogli jeste naravno nešto što je bolje, nešto što je adekvatnije za poreski sistem Crne Gore, za percepciju onog što treba ubuduće da bude osnova, a to su buduća ulaganja u Crnu Goru u svim njenim segmentima.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Ako želite da taj zakon bude, svakako da imate pravo, u proceduri, moraćete ga ponoviti jer svaki saziv moramo ponoviti. Inače, prije riječi gospodina Medojevića po proklamacijama ovo je najljeviji Parlament u svijetu - 60 poslanika se deklariše kao lijevo orijentisani od 81.

Izvolite.

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:

Dobro je da se poslanici orijentišu ispravno, da li su lijevi ili desni to ćemo da vidimo.

Poslaniče, kolega Pešiću, naravno da se radi o napretku kada se tiče standarda zaposlenih, znači prosječnog zaposlenog čovjeka koji ima platu od 250 eura. Međutim, iznosi opterećenja na plate su još toliko veliki. Dakle, i poslije ovog smanjenja će biti preko 60% koliko sam ja shvatio predlagača. Znači, i dalje će poštojati jasan motiv kod onih struktura koje u Crnoj Gori imaju najveće prihode od posla da ne isplaćuju zarade u maksimalnom iznosu jer je to suviše veliko opterećenje nego da koriste neke druge metode i druge mehanizme. Znači, to je neki proces kojem treba težiti da se zarade oporezuju na način da one budu takve da destimulišu prikrivanje tih zarada.

Međutim, u Crnoj Gori imate mnogo mehanizama da se to radi i preko ovih korporacija, kompanija. O tome ćemo, naravno, pričati kad dođe to na red, posebno ruskih kompanija na crnogorskom primorju koje po nama obavljaju nelegalno promet nekretnina, jer, bez obzira na princip reciprociteta, bez obzira na to što imaju pravo da kupe nekretnine, oni te nekretnine moraju da koriste u svojoj djelatnosti. Međutim, niko nikada nije provjerio ni finansijska policija, ni privredni kriminal da li ti Rusi hiljade fantomskih kompanija zaista te kuće koriste za privrednu djelatnost ili za lični odmor i za lično uživanje, jer ako koriste suprotno zakonu, koliko se ja razumijem u zakon, te im se nekretnine mogu i oduzeti. Znači, veoma je važno jer se radi o jednom fenomenu koji zabrinjava sve nas, nadam se, da ne ostanemo bez obale, da nekontrolisano imamo neke vlasnike koji tu borave mjesec dana da ne možemo da koristimo naše resurse, sjutra ćemo biti stranci u sopstvenoj državi, moraćemo preko rampi da preskačemo da dođemo do plaža. Nadam se da nema niko ko nije zabrinut u Crnoj Gori oko tog fenomena.

S druge strane, mene ovdje interesuje samo i uvijek sam osjetljiv na to kada prepoznamo djelovanje neke lobističke grupe. Zašto kapitalni dobici? Znači, ako je neko kupio akcije po jedan euro, a prodao ih po 10 eura ja ne vidim da je to nikakva kreativnost, trud, rad i priznanje. To je jedno iskorišćavanje povoljnih informacija, situacija. Zaradio je čovjek ogroman novac i sad ga mi čašćavamo, oslobađamo ga plaćanja poreza. Isto se radi i sa prometom nekretnina. Ako je neko kupio stan za 50 hiljada eura, prodao ga za milion, sada on ne treba da plati porez na kapitalni dobitak, a istovremeno plaća se porez na kamate. Pa i kamate su takođe prihod od kapitala. Naprosto se dovodi u pitanje konzistentnost čitavog modela zakona i onda razmišljate da je u stvari neko fino napravio zakon, principijelno, ali isto vidite da poštoji uticaj nekih interesnih grupa lobija, što je uvijek legitimno, u svakoj državi na svijetu interesni lobiji pokušavaju da dobiju što povoljniji poreski tretman i mi ćemo tek da se navikavamo da imamo u parlamentu zakone po mnogo drugih osnova koji prezentuju neke stavove lobija. Ali, ipak, mislim da ovi amandmani koje sam ja dostavio poboljšavaju tekst zakona i u ovom trenutku bili bi prihvatljivi za veliki broj građana Crne Gore. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, poslaniče Medojeviću.

Diskusija, poslanik Franović.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Poštovane kolege, poštovani građani, poštovani predsjedniče,

Ja sam takođe i pored Odbora i jednom na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet i na Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo, razmatrali smo ova dva zakona i imamo zaključke i jednog i drugog odbora. Ono što sam rekao, znači u prethodnom izlaganju kao izvjestilac Zakonodavnog odbora i Odbora za ustavna pitanja svakako da ćemo se morati sastati i po pitanju amandmana koji je podnio gospodin Medojević. Znači, na jednom i na drugom odboru, vjerovatno.

Ja ću komentarisati ovaj zakon i u kontaktu sa ministrom finansija i gospođom Mihajlović, ne gledajući ove tabele koje daju, da kažem, objašnjenje, prednost ili nedostatke, kako god mi to shvatili. Bavio sam se sam sa tim prednostima i nedostacima donošenja ovog Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

Razmatrali smo takođe i bilans i vrlo značajna pitanja kada su u pitanju prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica, prije svega prirez na porez na dohodak koji pripada, prije svega, budžetima lokalne samouprave. I time smo se, naravno, bavili. On se kreće do 15% a kasnije neke opštine imaju 13% prirez na porez, neke imaju 15 ali ja sad to, naravno, ne bih komentarisao u zavisnosti od toga koliko su koje opštine, naravno, odlukom na svojim parlamentima donijele te odluke.

Razmatrao sam, takođe, i ovo i smatrali smo, naravno, što ste u pravu, da je ovaj zakon uvršćen prije nego što ćemo razmatrati budžet za 2007.godinu, odnosno Zakon o budžetu za 2007.godinu i takodje smo i komentarisali prije svega stranu primitaka Budžeta za 2007.godinu, gdje u 2006.godini planirani primici su od poreza na dohodak fizičkih lica 70.000.000. Ja očekujem da će se ostvariti, to ćemo, naravno, da li kroz neke druge kontakte ili kroz Završni račun Budžeta za 2006.godinu‚ imati naredne godine, a za ovu godinu, za 2007, Budžetom su planirani 66.000.000, to je, znači, manje nekih 6,05%. To je odprilike u odnosu na planiranih 66.000.000, nekih devet, ako sam dobro računao, a možda i nijesam, neka mi oproste kolege.

Do sada je bila neoporeziva stopa, prva da kažem stopa 65 eura, sada se povećava na 70 eura i do sada je takodje bilo neoporezivo na godišnjem nivou 785, a sada će biti 840 eura. Prvo da kažem da u praksi sam način obračuna poreza, doprinosa i svega ovog, bio je dosta komplikovan, čak su se i oni ljudi koji su prije svega dobri poznavaoci, dobri programeri i tako dalje suočavali sa tim problemima kako da urade, prije svega, taj program za plate. Govorim, znači, o tim stručnim ljudima u šta ja, naravno, ne bih ulazio.

Mislim da smo napravili jedan dobar pomak sa donošenjem ovog zakona i donijeće odredjene prednosti kada je u pitanju prije svega, sam taj način obračuna. To je znači 15% 2007. godina od 1. januara i 2008, 2009. godina 12% i 2010. godina će biti 9% porez na dohodak fizičkih lica. Naravno, komentarisali smo i to kako će se to odraziti na, prije svega, primitke ili prihode lokalnih samouprava, odnosno Budžeta lokalnih samouprava i smatram da je to vrlo značajno pitanje. Ja neću voditi oko ovog dijela, kada su u pitanju porezi, neku veliku polemiku ili političku priču. Smatram da, ipak, porezi ne predstavljaju, da kažem, jednu najznačajniju stavku ili tačku kada je u pitanju ono opterećenje prije svega plata, odnosno ukupnih poreza i doprinosa na plate. Mislim da je mnogo značajnija tema kada su u pitanju porezi i doprinosi vezano za Fond PIO i za Fond zdravstva. To je daleko veće opterećenje na plate nego što je tematika. Ali, naravno, i o ovome treba i te kako raspravljati, govoriti itd.

Ono što mogu samo da ponovim šta je to sve izuzeto iz ovog dijela, a bavio sam se i nekim kalkulacijama ali samo iz prakse. Takođe sam razmišljao i kako se mogu nadomještiti budžeti lokalnih samouprava. Naravno, i te kako moramo biti obazrivi kada je u pitanju sjever Crne Gore kada su tamo iz ovog dijela najmanji prihodi i o tome smo se složili na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet da treba razmišljati o sjeveru Crne Gore, ne samo infrastrukturi itd. nego i o prihodima. Prije možda dvije godine, kada sam govorio i o turističkim organizacijama, posebno sam u svojoj diskusiji tretirao sjever od juga govoreći prije svega o prihodima, a vezano za tu stavku, za tu veoma značajnu granu, jer smatram da sjever ništa nije manje atraktivniji od primorja, kada je u pitanju razvoj zimskog turizma itd. Onda smo kalkulisali i oko toga koja su to opterećenja, kako se može manipulisati sa porezima, sa ugovorcima itd. Prvo, po Kolektivnom ugovoru zavisno da li ga je ko potpisao ili nije tačno je šta je rekao gospodin Medojević, šest prosječnih plata, je li tako bilo? Međutim, zakonodavac ili ko je potpisao konkretno, ja sam ispoštovao granski kolektivni ugovor u svom preduzeću, znači možete isplatiti i 24 lična dohotka. To nastojimo da poštujemo, ali tu proceduru, znači kada je upisano tehnološki višak mora se ispoštovati kompletna procedura, da li može taj čovjek da bude prebačen na neko radno mjesto, dokvalifikacijom, prekvalifikacijom ili onda proglašenje kroz taj proces znači kroz tehnološki višak itd. To je klasični ugovor o radu bez obzira da li se radi o ljudima koji su stalno zaposleni ili na određeno vrijeme, a imaju, znači, potpuno ista prava.

Druga kategorija su ljudi koji su zaposleni povremeno u vršenju posla na dva mjeseca, tri mjeseca, šest mjeseci itd. Tu već ima određenih povoljnosti i te kako za poslodavca. To je, prije svega, doprinos poslodavca porez i prirez i porezu gdje se ne plaća, odnosno gdje se ne obračunava i to je zakonom regulisano.

I drugo je što smo imali, ja sam uvijek govorio, na žalost, što su se morali Vlada ili Ministarstvo uključivati kroz ovaj projekat - Neka bude čisto. Mislim da je to bila, prije svega, obaveza svih lokalnih uprava govorim, prije svega, o primorju, oko čistoće, higijene itd. gdje se, ipak, omogućilo da ljudi u odnosu na prošlu godinu na tri mjeseca ove godine su radili neki šest, sedam, osam može i devet mjeseci i čak je određeni broj kvalitetnih ljudi i primjen u stalni radni odnos, posao, imali su platu nekih 300 eura.

Kakav bi bio moj neki predlog da se nadomjesti ovaj minus u lokalnim samoupravama? Prije svega govorim o korišćenju gradskog građevinskog zemljišta ili, kako mi to često govorimo, zemljarina i ako nekome slučajno spomenete tu zemljarinu, onda kako to da nam Vi platite zemljarinu za kuću itd. U praksi se srijećemo i sa tim problemima. Kako se to dijeli, inače, u praksi i zašto se koriste ta sredstva? Znači, ja mogu i da prezentiram kako se trebaju korištiti ta sredstva. Mislim da je to jedan od vrlo značajnih primitaka svih lokalnih uprava, da se treba na mnogo bolji i kvalitetniji način ubirati i da je to uostalom i najizdašniji izvor kada su u pitanju budžeti lokalnih uprava. Naravno, moramo govoriti i u geografskom smislu da li je to opet sjever, jug itd. Znamo da se korišćenje gradskog građevinskog zemljišta naplaćuje samo u gradskom jezgru, znamo za što se koriste, znamo kako se procentualno ta sredstva koriste, donio sam ovdje baš ovu tabelu, ali ih moramo ravnomjerno korištiti, a ono što je vrlo značajan problem što se ta sredstva dovoljno ne naplaćuju.

Govorili smo i o sivoj ekonomiji koliko to mogu da gube određene opštine, ako su nezaposleni ili ako nisu nezaposleni, problem nerezidenata 2,5 eura, naravno i dan - danas važi to kada je u pitanju zapošljavanje. Ja sam opet pravio neku kalkulaciju gdje smo kalkulisali da to može biti nekih 1.000 radnika koji rade u sivoj ekonomiji, odnosno nisu nigdje zaposleni ili evidentirani, konkretno u gradu Baru. Onda svaka lokalna uprava može da gubi nekih 3 miliona eura. To nije tačno, iz prostog razloga što se, da li je to na stalnim ili na određenim poslovima, prije svega time ne može kalkulisati. Možete samo o povremenom vršenju poslova ili o ugovorcima. Tada ako bi govorili o tih 1.000 radnika, lokalna uprava u odnosu na onih 3 miliona pomenutih, koje smo spominjali, može da izgubi maksimalno 954.000 eura.

Smatramo da ovaj zakon, da kažem uz pomoć ili razmišljanje, prije svega za sjever Crne Gore treba da se prihvati. Naravno, moramo razmatrati i ove amandmane, što sam rekao u početku, gospodina Medojevića. Mislim da je ovo poboljšanje što je rekao gospodin Pešić, prije svega, da kažem jedan korak naprijed kada su u pitanju poreske olakšice i sam porez koji se plaća, prije svega poslodavac i sve to utiče na Budžet Republike Crne Gore. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, poslaniče Franoviću.

Komentar ima poslanik Duraković.

EMIN DURAKOVIĆ:

Ja bih se samo kratko osvrnuo na izlaganje kolege Franovića, s obzirom da je konkretno u zadnjem dijelu elaborirao eventualne gubitke lokalne samouprave na osnovu tržišta, odnosno sivog tržišta radne snage. To se konkretno odnosilo na mene, s obzirom da smo konkretno na raspravi o budžetu, ja sam samo ukazao na činjenicu da konkretno u Baru, kolega Franoviću, u oblasti građevinarstva poštoji, da na sivom tržištu u oblasti građevinarstva radi preko 1.000 radnika. Ja nijesam govorio o gubicima lokalne samouprave, već sam govorio o gubicima države Crne Gore samo po osnovu toga što su ti radnici neprijavljeni. Uopšte nije bitno, ne možete imati sada strukturu tih radnika. Odakle znate da su oni nerezidenti, ako uopšte ne znate da li su ti radnici prijavljeni ili nisu? Ja sam govorio da su primanja tih radnika oko 300 do 400 eura. Sračunajte koliko Fond PIO, Fond zdravstva, Fond za zapošljavanje i na osnovu neplaćenog poreza na dobit, kako tih građevinskih firmi, tako i radnika kojima se ne plaća porez na dohodak fizičkih lica, gubi država Crna Gora. Dakle, sračunajte 1.000 radnika puta 12 mjeseci i puta otprilike 200 do 250 eura koje bi trebalo da se plaćaju, dakle svi porezi i doprinosi na te radnike. To je samo oblast građevinarstva, a da ne govorimo o trgovini, da ne govorimo o ugostiteljstvu. U Podgorici je taj procenat sigurno mnogo veći neprijavljenih radnika isto iz oblasti građevinarstva u Budvi, Herceg Novom, prevashodno u primorskim gradovima. Sračunajte, država Crna Gora gubi zbog sivog tržišta radne snage. Vi dobro znate, dakle ja sam samo apelovao na inspekcijske službe kako Ministarstva finansija, tako i tržišne inspekcije da se uhvate u koštac sa tom negativnom i devijantnom pojavom i, siguran sam da po tom osnovu može doći do značajnog povećanja primitaka svih ovih institucija koje sam naveo. Dakle, pitanje je samo političke volje, a ne postojanja ili nepostojanja tog sivog tržišta radne snage, jer svi znamo da ono poštoji. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vama.

Poslanik Franović.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Oko radnika, prije svega ne bih polemisao ili govorio oko političke volje. Dobro ste Vi rekli, ovo se i odnosilo na Vas. Tačno je to. Pošto se ja bavim tim poslom, a ovaj posao što sam ja, znači mogu da Vam prezentiram kompletnu dokumentaciju, radi jedna vrlo visprena i pametna osoba koja ima srednju završenu školu. Ovo je posao, ovo je zanat. Ovo je zanat kako se radi obračun i kako treba da se radi. Ja mogu da Vam prezentiram, a Vi izvolite dođite kod mene u Bar, sa zadovoljstvom, naravno, sugrađani smo da razmijenimo mišljenja oko toga. Pravio sam paralelu, upravo sam i računao, razmišljao sam što ćete Vi da kažete. Može da se izgubi 1.865.280, ali znate kako? Jednostavno to je nemoguće, to su ljudi koji su u stalnom radnom odnosu ili na određeno. Na osnovu kojeg rješenja ti ljudi rade? Govorimo o tome, govorim o tih 1.000 radnika, a u Baru treba da znate da imate 764 radnika, osnovna škola, čini mi se prvi stepen, a ovo ostalo znači ništa. Uglavnom ne želimo da radimo i imamo nerezidenata i plaćamo državi 2,5 eura Zavodu za zapošljavanje, ide preko Zavoda za zapošljavanje. Ako govorimo o tim takozvanim ugovorcima, šta je država, govorimo ugovori, ugovorci, povremenih, ima kako nema, treba da pročitate. Doprinosi od poslodavca, porez i prirez poreza su stavka nula, zato što se to ne obračunava, a kada to izračunate 1.000 radnika, što Vi govorite, to je znači manje 954. To je opet mnogo manje od 3 miliona eura. Ako govorimo o privremenom i povremenom vršenju poslova, to je treća kategorija, opet sam to izračunao. Možete opet da izgubite 1.299.000 eura, ali ne možete, jer ste u obavezi te ljude da prijavite. Jedino možete te koji rade, jedan mali broj da kažem "na crno" nerezidenata itd. Izvolite, recite gdje su tih 1.000 radnika? Ili, u Podgorici ima možda 2.000-3.000 radnika, možda 5.000 itd. I inspekcijske službe. Ovo je vrlo značajno. O čemu treba da komentarišemo? Prirez na porez na dohodak fizičkih lica, govorimo znači o prihodu lokalnih uprava, naravno u ime države, Fonda PIO, Fonda zdravstva, što je na teret zaposlenog, a što je na teret poslodavca. Ovo su te kompletne kategorije i glavni i osnovni izvor prihoda lokalnih samouprava je korišćenje građevinskog zemljišta. Tačno, procentualno od a do š ovdje je napisano, o nama naravno, koji su to prihodi. Ja znam da na sjeveru nisu toliki prihodi kao ovdje. Zato smo mi rekli kako na tome treba raditi.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Na Vaše izlaganje komentar ima poslanik Pešić.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Zahvaljujem, gospodine predsjedniče.

Raduje me, gospodine Franoviću, što vi iz vladajuće partije sada, bar deklarativno i iz Vaših usta se zalažete za poboljšanje materijalnog i finansijskog statusa sjevera Crne Gore, opština sjevera Crne Gore. Međutim, sistemski uopšte i kroz ono što se sprovodi na djelu nije tako, pogotovo prema onim opštinama u kojima je do sada, a i sada opozicija na vlasti.

Mi smo u više navrata isticali da se mora sistemski stvar promijeniti, da se mora jednostavno učiniti decentralizacija i funkcija, a pogotovo decentralizacija finansiranja u korist lokalnih samouprava. Mi smo i u prethodnom sazivu Odbora na to ukazivali da Zakon o finansiranju lokalnih samouprava ne daje dovoljno apsolutno naplativih prihoda za lokalne samouprave i za finansiranje lokalnih samouprava. Smatramo da je to jedan od prvih zakona koji treba u sistemu finansiranja promijeniti da bi se dalo što više naplativih prihoda, realnih prihoda, mogućnosti da naplate prihode lokalnim samoupravama. Ovo što je vezano za ovaj zakon, ja se slažem da treba, i to sam rekao u uvodu, nadomještiti, ali smo očekivali danas i ja se nadam da će nam gospođa Mihailović prezentirati koliko to po njihovoj procjeni iznosi i koliko će, bar u ovoj narednoj godini, biti nadoknađeno po gubitku ovog prihoda lokalnim samoupravama. Dakle, samo konkretno i samo precizno ubijedićete nas da neće ovo proći bez adekvatnog odgovora Vlade Crne Gore.

Što se tiče daljih poboljšanja i finansijskog i ukupnog položaja sjevera Crne Gore, mislim da Vlada Crne Gore, bar u dosadašnjem periodu, nije se proslavila na tom planu, nije se proslavila ni sa stanovišta ulaganja, ni sa stanovišta stvaranja uslova da se određena područja konkretno sjever Crne Gore razvija adekvatno i razvija onim tempom kao što se razvija, recimo, jug ili sjever Crne Gore. Ne možemo se, apsolutno, složiti sa politikom koja je do sada vođena od strane Vlade Crne Gore koja se u odnosu i ne samo na sjever Crne Gore, nego na sve opštine postavila kao poslodavac i ona je bila ta koja je stvarala neke poslove, činila neke projekte koje je ona realizovala ili prepuštala lokalnim samoupravama. Vlada treba da stvori sistemske uslove, sistemske pretpostavke da se biznis i razvoj biznisa na tim područjima učini što boljim da bi se taj razvoj očekivao u narednim godinama.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Poslanik Franović. Izvolite.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Nikada se ni za jedan zakon nisam zalagao deklarativno, pogotovo ne za sjever.

Govorili ste, prije svega da li se pretrgla Vlada prema sjeveru ili nije itd. To je jedna malo duža priča i mogli bismo o tome i te kako dosta dugo da razgovaramo. Prije svega, mora da poštoji saradnja, kao što je po meni, prije svega zaista jedna pohvalna i pozitivna saradnja, kako to sarađuje predsjednik Opštine Herceg Novi sa Vladom Crne Gore, bez obzira je li on SNP ili on je u DPS-u ili nekoj drugoj partiji.Kada je u pitanju razvoj, kada je u pitanju životni standard svih građana Crne Gore ja to posmatram potpuno realno, drugačije i na tom planu ne smijemo kada je u pitanju rad i te stvari dijeliti ljude ni po vjeri, ni po naciji, ni po političkim partijama. Ja tako doživljavam svoj posao, ja tako svoj posao radim.

Opozicija na vlasti, decentralizacija lokalnih samouprava. Vjerovatno da kada smo govorili da li treba neke opštine da dobiju status samostalne opštine, vodili smo ovdje u ovom parlamentu polemiku, i onda sam ja, nisam naravno ni dobio riječ, rekao da treba mijenjati Zakon o lokalnoj samoupravi ili neke izmjene, a naravno i Zakon o finansiranju lokalnih samouprava. Naravno i razmišljati o ovom članu od 28 do 35-6 vezano za finansijsko dotiranje, tako u stvari govorimo o Egalizacionom fondu. Treba posebno ta područja da posmatramo. Kada smo govorili da treba napraviti ovu opštinu, treba onu, itd. ja sam razmišljao kako da se finansiraju. Da li na teret Vlade? Neko je govorio da ima drveća, ima uglja, ima vode, ima ovog, ima onoga i oni će napraviti čuda. To je to.

Što se tiče pitanja da li je Vlada poslodavac ili ne, u izvještaju Svjetske banke i svega toga, pitanje administracije u Crnoj Gori se mora rješavati. Taj proces sa 34.000 na 29.000 je smanjen, znači broj zaposlenih. Uvažavam naravno broj zaposlenih itd. u zdravstvu i o tom pitanju će se voditi računa i smatram da je to planirano ne samo Agendom i ekonomskom politikom za 2007. godinu. Ono što je alternativni i najvažniji, ne alternativni nego broj 1 prihod za mene, zato što veoma dobro to poznajem, to je korišćenje gradskog građevinskog zemljišta. Tačno je da je teže na sjeveru. Evo Vam kompletne tabele, pa neka gospoda to preračunaju, neka pogledaju kako se sredstva koriste, odakle, koji je glavni izvor finansiranja, prije svega lokalnih samouprava. Mi smo ovdje govorili o onom Zakonu o komunalnim taksama, mijenjali itd. neki stub za struju 140 eura itd, ali to su problemi lokalnih samouprava i kroz decentralizaciju naravno i to pitanje treba rješavati. Da li treba razmišljati, evo tu smo mi, tu je Ministarstvo finansija kada je u pitanju sjever, kada su u pitanju te dotacije, svakako i nikada se ja nisam zalagao deklarativno za razvoj sjevera Crne Gore. Naprotiv, mnogo više nego neki drugi.

 

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Imamo prijavljenog poslanika Vučetića za diskusiju.

Izvolite.

MOMČILO VUČETIĆ:

Gospodine predsjedavajući, gospođo Mihailović,

Prvo i nešto fino da kažem, dobro je da se donosi Zakon u dijelu da se smanjuju porezi. To je osnovna stvar ovog zakona i to je dobro i to tako treba raditi upravo radi stimulisanja zapošljavanja i preduzetničke inicijative itd. da li je baš dobro ovako kako vi radite, nisam siguran.

Znate, poštoji čitav set poreskih zakona od ovog zakona koji se zove porez na dohodak fizičkih lica preko Zakona o porezu na dobit pravnih lica, porezu na dodatu vrijednost, porezu na promet nepokretnosti itd. i sve to treba raditi u setu zakona. Dakle, raditi u setu, ne raditi od slučaja do slučaja, pa mijenjati porez na dohodak fizičkih lica, a ne mijenjati porez na dohodak, odnosno na dobit pravnih lica, pa ne mijenjati Zakon o porezu na imovinu, Zakon o porezu na dodatu vrijednost itd. Zašto to kažem? Ovim zakonom su predviđene tri stvari, tri elementarne stvari. Ja bih rekao pored snižavanja stope poreza i pretvaranja od progresivne u proporcionalnu, dakle sa 15, 19, 23 na 15 odnosno 12, odnosno devet po godinama, smanjena je još i poreska osnovica, dakle onaj neoporezivi dio mjesečno, odnosno povećan je sa 65 na 70 eura, dakle na ono što se ne plaća, porez na zarade.

Treće, smanjeni su takozvani standardni rashodi, odnosno povećani su u korist poreskog obveznika sa 35 na 40%.

Takođe ste isključili jedan dio oporezivanja jednog dijela davanja naknada itd. o kojima je govorio gospodin Medojević i sa njim bih se složio u dijelu, recimo, kapitalnih dobitaka itd.

Što se tiče samog ovog zakona, zašto sam protiv ovog zakona? Zbog toga što selektivno radite na jednom zakonu, a ne radite na setu zakona. Konkretno, ovaj zakon direktno utiče na izvorne prihode opština. Naime, Zakonom o lokalnoj samoupravi ovi porezi su djeljivi porezi, odnosno dijele se između Republike i opštine. Opštine dobijaju direktno 10% od poreza na zarade. A 10% ulazi u takozvani egalizacioni fond koji vi neegaliziaciono dijelite i netransparentno dijelite, a to ću pokazati primjerom. I dalje, od ovoga zavisi jer je ovo osnovica za prirez koji je isključivi prihod opštine. Zalažemo se za decentralizaciju vlasti, za davanje većih prava lokalnim samoupravama, za to da ljudi na prostorima gdje žive odlučuju o tome kako će se trošiti sredstva koja se ubiraju itd, a na ovaj način vršimo čistu centralizaciju.

Dakle, čime ćete nadomještiti sredstva koja ste oduželi opštinama? Primjera radi, kada je donijet set zakona iz poreske sfere 2003. godine sa stupanjem na snagu 2004.godine tada su prema vašim podacima ukupni prihodi budžeta opština u 2003. godini iznosili 78.295.000 ?, naredne godine pali na 77.585.000 ?. Rekli biste - nije mnogo za nekih, možda, ajde da kažem, blizu milion. Znate što to znači lokalnim samoupravama, a ovdje su ušla i egalizaciona sredstva. Dakle, sa jedne strane ste oduželi prihode opštinama da biste i kroz egalizacioni fond, jer je on tada konstituisan, vratili navodno da im se to vrati i pri tome su oni izgubili čitav milion iako ste im vi navodno.... gubitak koji su oni dobili na osnovu Zakona koji je usvojio ovaj dom. Ovdje mene zbilja raduje da ljudi sa juga misle o sjeveru, pogotovo sada u ove sjeverne dane, hoću reći - snježne dane. Vi ne možete zamisliti koliko se samo troši goriva da bi se održavali putevi na sjeveru.

O tome kako se misli o sjeveru sasvim je dovoljno rečeno i oko zakona pošto gospodin Franović to vrlo često pominje o komunalnim taksama, pa ste uz kukanje Telekoma, Elektroprivrede i ostalog, od Elektroprivrede oduželi i ono malo prihoda koje su imali jer se navodno žale, to je, kaže, jedan stub, zamislite 140 eura jedan stub. Nije toliko, gospodine Franoviću. Nasjeli ste na priče nekih drugih. Zatim, velika briga, a poslije toga se jasno glasa za ono što ne odgovara sjeveru. Samo jedan mali primjer: recimo šta znači ovo što je kolega Pešić govorio - egalizacioni fond za 2004. godinu, konačna raspodjela sredstava egalizacionog fonda i, ako se ne varam, gospođo Mihajlović, Vi ste zaduženi ispred Ministarstva finansija za ovaj fond. Pri tome nijeste imali, gospođo Mihajlović, završni račun budžeta Bijelog Polja, nijeste vidjeli njihov finansijski kapacitet, njihov budžetski kapacitet, razvijenost opštine, a dali ste im 30% sredstava koja pripadaju sjeveru Crne Gore. Primjera radi, Bijelo Polje od 1.820.000, Berane koje bukvalno nema ništa, potpuno ugašeno Berane je dobilo 1.200.000. Pljevlja, vidite mi smo razvijeni, mi imamo šta god hoćete - 204.000 hiljade, a odnijeli ste iz Pljevalja makar pet puta toliko, kroz zarade zaposlenih, kroz poreze na zarade zaposlenih itd. Pri tome, zamislite da je i Podgorica dobila 226, gradi se na sve strane. Mi ne možemo da dođemo do Pljevalja. U neke krajeve oko Pljevalja možemo jedino na konju i onda vi ovdje - žal za sjeverom.

Hvala vam na sućuti, kolega.

Dakle, mora se raditi na decentralizaciji centralne vlasti. Vi vidite ovo po opštinama da čak i mjesne zajednice ako konkurišu kod donatorskih kuća, moraju da se pitaju mjesne zajednice, čak ni lokalni parlamenti se ne pitaju. Dakle, hoćete decentralizaciju opštine na nivo mjesne zajednice i nemam ništa protiv, ali zato ako vam neko pipne u vaša budžetska sredstva na nivou Republike to, ne daj bože, može svašta da se desi. I onda čitava priča, fina priča.

Moram se vratiti još na jedan izvor prihoda, a to je porez na dodatu vrijednost jer ne znam kako je krenulo da li ću moći da govorim u vrijeme kad bude budžet. Taj porez na dodatu vrijednost plaćaju građani. Taj izvorni prihod u vašim prihodima u porezima učestvuje čitavih, ja mislim, 60 čak i 70%. Neću pretjerati, evo recimo ovako - porezi su planirani u ovom budžetu 528 miliona, samo porez na dodatu vrijednost je 300 miliona. Znate zašto, gospođo Mihajlović? Zato što naplaćujete porez na promet za hljeb, mlijeko, ulje, šećer i osnovne prehrambene proizvode, a, pri tome, gospođo Mihajlović imamo 30% ljudi koji su na ivici biološke egzistencije. Sa ovim se vi hvalite, gospođo Mihajlović. Ne naplaćujete akcize i carine, gospođo Mihajlović. Ne možemo mi uvoditi poreze koji odgovaraju demokratskom zapadu, oni moraju biti i progresivni, mora se oporezovati luksuzna roba ili porez na luksuz, to je pomenuo kolega Medojević. Moramo to uraditi, jer kod nas tajkuni šićare na ovome. Zašto ne povećate cijene električne energije? Povećajte ih do ekonomskog nivoa. Nećete da ih povećavate zato što trošite struju vi, oni koji imaju pare, a ne oni koji nemaju pare.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala, gospodine Vučetiću.

Gospodin Milošević ima pravo na pojašnjenje ili kako nazvati, ispravku, dopunu, razjašnjenje u svakom slučaju. Pomenuto je Bijelo Polje.

Izvolite.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, gospođo Mihajlović, poštovane kolege,

Nijesam imao namjeru da diskutujem, ali me je gospodin Pešić inspirisao, pa ću u toku diskusije reći za ove njegove komentare, a sad evo sa gospodinom Vučetićem, imam zadovoljstvo da u parlamentu podijelimo razmišljanja povodom ovog zakona i vezano za egalizacioni fond.

Prvo, što se tiče zakona potpuno se slažem sa vama i razgovarao sam sa ministrom Lukšićem i sa gospođom Mihajlović vezano za porez na dohodak građana i u tome dijelu dijelim vaše mišljenje da će opštine biti u jednom dijelu, ovo znači kad govorite, zakinute u odnosu na prihod koji je bio u prošloj godini. Dobio sam uvjeravanje i to sam čuo od gospođe Mihajlović u uvodnom izlaganju da će se u prvom tromjesečju ove godine taj iznos nadomještiti.

Prvo je bilo govora o tome da će to nadomještiti kroz naplatu prihoda iz drugih izvora itd. Međutim, budžetom je jasno precizirano da taj prihod nigdje ne pokazuje to da će on biti na nivou prošle godine, znači nije nadomješten i ima rezerve u tome dijelu i na taj dio opštine će biti iz egalizacinog fonda i samo na porez i dohodak građana ovih 10% što pripada opštinama oštećene u tom dijelu, ali smo dobili uvjeravanje da će kroz ova dva vida da li je to povećanje 10 na 12% znači opštinama da će se povećati izdvajanja u egalizacioni fond na 10 do 12% ili će se porez povećati, što je do sad dijeljen ovom proporcionalnom stopom, 80% je pripadalo državi, 10% opštinama, a 10% je išlo u egaliziacioni fond. Znači, u tom dijelu će se dobiti ovih 10% da bude u opštinama da pripada 12%. Međutim, tu imamo prirez 13% na porez, pa tu imamo značajan dio smanjenja prihoda i mi smo i taj dio znači da se nađe forma koji je to iznos u toku godine da bi se taj dio završio. Što se tiče samog egalizacionog fonda, i kad govorite jedna trećina tih sredstava da pripada Bijelom Polju, ja ću samo da vam kažem jednu stvar i mislim da bi to trebalo da na jedan kvalitetan način objasnimo.

Što se tiče samog fonda, znači regularan ili neregularan rad, predsjednik toga fonda je ugledan član vaše partije, predsjednik opštine. Znači, i jedan odličan čovjek i pravnik. Znači, predsjednik Komisije za dodjelu sredstava Egalizacionog fonda. Druga stvar, ne možemo da gledamo isto bez pretjerivanja Šavnik i Bijelo Polje, koji je to iznos, ali ću samo da vam kažem da su po broju stanovnika - Šavnik, Andrijevica, Mojkovac, Berane, Žabljak i Rožaje dobili više novca nego Bijelo Polje. Sasvim je lako da se taj dio provjeri. I još jedna stvar, ovo o čemu vi govorite potpuno se zalažem za decentralizaciju o tome što mi govorimo. Neko nam je uzeo porez na dohodak građana koji je u Bijelom Polju pet miliona i vrati nam 1.800,000, razumijete kad govorimo sa te pozicije. Znači, nije ta ista ravan. Evo, kroz diskusiju ću vjerovatno imati pravo da kažem još nešto.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala vam, gospodine Miloševiću.

Nema razloga s obzirom da se više radilo o razjašnjenju, ali izvolite.

MOMČILO VUČETIĆ:

Gospodine Rastoder, Vi meni niti dajete, niti oduzimate. Dakle, ja imam pravo na to i nemojte da se ponašate u smislu da mi to dajete kao milostinju.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Dozvolite samo sekund.

Ne pada mi na pamet ni da Vam uzimam, ni da Vam dajem bilo što izuzev prava koje vam pripada po Poslovniku. Vi ste pomenuli Bijelo Polje i ovo se moglo tretirati kao replika. Međutim, gospodin Milošević je proširio svoj iskaz i Vi imate pravo na odgovor. Izvolite.

MOMČILO VUČETIĆ:

Gospodine Miloševiću,

Sredstva Egalizacionog fonda se dijele prema kriterijumima, a ti kriterijumi su indeks fiskalne sposobnosti svake opštine, indeks budžetske potrošnje svake opštine i stepen izgrađenosti lokalne infrastrukture. Nećete mi reći, valjda, gospodine Miloševiću, da je Vaša fiskalna sposobnost lošija recimo od Berana, od Andrijevice od Šavnika itd. Vi se nalazite na magistralnom putu i jedini grad koji živi na sjeveru je Bijelo Polje. Ja vas uvjeravam da u Pljevljima nema Rudnika uglja i Termoelektrane da bismo bili mrtvi taman onoliko koliko i Berane. Ne možete me ubijediti da vaš fiskalni kapacitet nije neuporedivo bolji nego, recimo, Berane. Ja se nijesam upuštao u pojedine pozicije Budžeta, ali tvrdim da imate neuporedivo veći fiskalni kapacitet. Prema tome, sa tog stanovišta nemate pravo da dobijete sredstva Egalizacionog fonda.

Ovo što vi govorite da će oni nadomještiti time što će u Egalizacioni fond prebaciti umjesto 10-12% to nije ništa, to ne čini to. Ja tražim prvo da se sredstva od poreza na promet nepokretnosti ne dijele na način kako se dijele. Vi znate gdje poštoji samo promet nepokretnosti. Postoji na moru i u Podgorici i nigdje više, nigdje više i to je bio prihod Republike, pa je onda zahvaljujući onima koji se staraju o sjeveru to podijeljeno 50–50, a kad smo donosili Zakon o koncesijama, pa kad imamo šume na sjeveru, e onda ne može u Zakon o šumama, koncesiona naknada pripada (deset) opštinama, pa smo onda jedva nekako kroz Zakon o lokalnoj samoupravi to povećali na 30%, a kad kažemo da to treba da bude 80% po opštinama onda se vi uhvatite za glavu. E, izvinite, hoćemo da 80% koncesione naknade ostane onima gdje se prirodna dobra koriste.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala.

Gospodin Medojević, komentar izlaganja.

Izvolite.

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ.

Ovdje je, iako se radi o jednom tehničkom zakonu, vrlo interesantna rasprava koju ste vi pokrenuli-o efektima poreske politike na regionalni razvoj Crne Gore i tu neće puno pomoći ova priča koju mi sada vodimo vezano za Egalizacioni fond i redistribuciju nekih zaista malih sredstava koja se »uberu« po tom osnovu. Činjenica je da se sve manje ekonomske, poslovne aktivnosti obavlja na sjeveru i da se privreda polako gasi na tom dijelu naše teritorije i da dolazi do migracija prema jugu i prema centru i ovaj zakon neće toliko bitno uticati na čitavu stvar. Dakle, ključ je šta treba da uradi Vlada sa ekonomskom politikom, pa i sa posebnom i budžetskom i poreskom politikom da stimuliše vlasnike privatnog kapitala da otvaraju radna mjesta upravo u industriji, preradi na sjeveru Crne Gore i tu je ono što smo mi u raspravi u budžetu, što ćemo otvoriti priču da Crna Gora ne može sa standnardnim metodama ekonomske politike, samo sa ovom neutralnom budžetskom politikom i sa pričom ne treba država da se miješa u razvoj da pomogne u prevazilaženju ovog strukturnog problema. Mi se zalažemo da država subvencionira otvaranje radnih mjesta na sjeveru. Molim lijepo, tri hiljade eura po radnom mjestu svakom privatniku koji otvori radno mjesto na sjeveru Crne Gore i to u djelatnostima koje imaju izvozni potencijal, da zapošljava ljude, da zadržava ljude i da se na najbolji način valorizuju prirodni potencijali sjevera. Međutim, ako vi u čitavom crnogorskom budžetu nemate tu stavku, ako se subvencija proganja iz našeg fiskalnog i budžetskog sistema kao nešto nazadno, komunističko, onda imate problem - država ne želi da vodi razvojnu politiku. Sa ovakvim odnosom imate situaciju kao sa pacijentom koji je teško bolestan od nekog karcinoma i ima temperaturu i vi mu dajete ljekove za smanjenje temeperature, a ne vodite računa o kojoj bolesti se radi. Dakle, ukoliko se ova ekonomska politika i dalje bude vodila na ovaj način da bude predmet interesa lobija, interesnih grupa, a ne opšteg interesa građana Crne Gore, nećemo puno postići ni sa ovim zakonom. U svakom slučaju, nama je ovdje za cilj da postavimo nekoliko pitanja. Dakle, da uputimo apel vladajućoj većini da otpremnine radnicima koje će biti sljedeće godine oslobode plaćanja poreza, jer ti ljudi će opet doći vama na Budžet, da li kroz socijalni budžet, da li kroz bilo koji drugi budžet. Mislim da to opet fazno neće ugroziti implementaciju ovih reformi. Ako već fazno uvodite stope, zašto ne biste fazno za 2007,2008. godinu oslobodili plaćanja poreza na dohodak, na otpremnine? Takođe, s druge strane, da bi kompenzovali ovo o čemu pričamo, gubitke koje ima i republika i opština, kapitalni dobici, znači ljudi koji zarade na razlici u cijeni treba da plate porez, uz to ako bi dodali treću stopu PDV-a kao Belgija na luksuzne proizvode da se plaća 37, 38%. Zašto bismo imali jeftiniji viski mi ovdje nego u Belgiji? Nema nikakve potrebe. Dakle, treba da porez upodobimo sa stanjem u Crnoj Gori.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Pravo na odgovor, poslanik Vučetić. Izvolite.

MOMČILO VUČETIĆ:

Gospodine Medojeviću, ja se s Vama potpuno slažem.

Preraspodjela poreza i pogotovo kad izuzmemo porez ili jedan prihod bilo koji, on je mali, izgleda mali. Ali, ne zaboravite da ova vlast ukoliko ne napravi diskontinuitet i počne da radi ono što je radila prethodna vlast, a ja se bojim da to čini, zbilja se iskreno bojim da to radi, onda ja ne znam gdje će nam biti kraj. Mi ćemo jednom po jednom praviti ustupke u ovom dijelu.

Podsjetiću vas - ova vlast je promijenila Zakon o budžetu i u Zakonu o budžetu je donijela jedan stav koji glasi "Ministarstvo finansija može odustati od naplate poreskih i neporeskih potraživanja koja pripadaju Budžetu Republike". U članu 49 Ustava Crne Gore, valjda poštoji još uvijek taj Ustav, a, evo, nijesam siguran, Ustavni sud je rekao da ne poštoji, kaže se da je svako obavezan da plaća poreze i druga davanja.

Zamislite vi kad u jednoj transakciji ove godine, mislim da je bilo ove godine, Ministartsvo finansija oslobodi poreza na zarade 10 miliona razne poreske obveznike. Imam pred sobom rješenje, gospodine Medojeviću, pred sobom imam rješenje u kome stoji da je ministar Lukšić imenom i prezimenom oslobodio određenu firmu koncesije za šume i pri tome što je interesantnije dobio saglasnost opštine i to, na žalost sjeverne opštine. Oslobodio je koncesionara 67.000 ?. Po Zakonu o lokalnoj samoupravi, lokalnoj samoupravi pripada 20 hiljada. Koji je to predsjednik opštine koji je smio to da uradi? U rješenju ne stoji apsolutno nikakva protivvrijednost za tu koncesionu naknadu. Šta da vam kažem, gospodine Medojeviću, ako Vam kažem da nam Rudnik uglja po svim podacima izdvojio pet miliona eura koncesione naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa a da pri tome žutu banku u pljevaljski budžet nije uplatio? I da ne nabrajam dalje, dakle ovdje se ponašamo na način kako kome odgovara, u svakom slučaju kako odgovara većini i, pri tome, čak i one opštine koje pogađa ta odluka, i one ćute. Ja, pravo da vam kažem, ne mogu to da shvatim. Mi donosimo, recimo, sad zakon, ja skačem možda na drugu temu, donosimo zakon o prostornom planu Morskog dobra. Znate li da se donosi samo možda zbog jednog ili dva čovjeka? Taj zakon stoji ovdje dvije godine. To je sramno, ljudi moji ako hoćemo mi poslanici dozvoliti da nas ucjenjuju jedan ili dva čovjeka. Imamo li mi uopšte digniteta ovdje ili da se pokupimo da idemo kući, brate?

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Ko se dalje javlja, kolege i koleginice? Diskusija, poslanik Milošević. Izvolite.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

Ja sam rekao..... ovdje, samo prije toga da kažem nešto vezano za sam zakon, gospodine potpredsjedniče.

Obratio bih se gospođi Mihajlović. Slažem se sa ovim da otpremnine zbog prekida radnog odnosa usljed tehnološkog viška do najnižeg iznosa kojim se uređuje radni odnos. Mislim da jedna stvar koja čeka državu i opštinu, sad govorim o tom dijelu, i privredu, znači u tom dijelu rasterećenje, znači tehnološki višak ne treba ograničiti do tog iznosa i ono ako neko ima sredstava da isplati taj iznos u tom većem dijelu mislim da bi to trebalo osloboditi poreza. Možda treba naći neku granicu, ali mislim da bi to bilo stimulativno pogotovo u državnim organima, da se nađe neki prostor da ljudi sa tim novcem počnu da se bave samostalno svojim poslom. Mislim da je to interesantna priča i da bismo na taj način mogli da stimulišemo i opštine ili druga javna preduzeća itd. da oni mogu istovremeno da stvaraju uslove da se rješava tehnološki višak radnika.

Druga stvar, ovdje mislim da bi ovaj član 10-nagrade učenicima i studentima za postignute rezultate u toku školovanja i obrazovanja, kao i osvojenim na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema, da bi to trebalo precizirati koji je to iznos nagrade, vezano za član 11-školarina ili drugog dokumentovanog izdatka za školovanje zaposlenog ako se radi o školovanju i stručnom usavršavanju koje je u vezi sa djelatnošću poslodavca. Znači li to da može neko da plati neku školarinu u inostranstvu itd. ili je to vezano za školarinu samo koja je u okviru Crne Gore? Mislim u tom pravcu bi trebalo to precizirati, po meni, taj dio ovdje.

Član 10 kaže - stopa poreza na dohodak: do sad je bila ta stopa progresivna i sad je ovdje 9% i ovdje kad govorite slažem se sa ovim iznosom. Ova riječ 35 zamjenjuje se riječju 40%. Tu smo napravili u članu 12 jedno, po meni, dodatno opterećenje u tome dijelu. Kad govorimo o članu 21 - akontacija poreza na lična primanja obračunava se od poreske osnovice koju čine bruto lična primanja ostvarena u obračunskom periodu umanji za iznos razmjenom ličnog dohotka, akontacija poreza na lična primanja obračunava se po stopi od 9% na poresku osnovicu iz stava 3 ovoga člana. Do sad je bila ta stopa progresivna. Mislim za one koji su imali ovaj najniži lični dohodak da u tom dijelu za njih nijesmo uradili ništa nego da smo mi to povećali jedino po osnovu člana porodice i povećali smo jedan dio kada govorite tamo u ovom prvom dijelu, znači povećali smo da je ta .... od 70 eura da je neoporezivo ovdje. I sad kad govorimo o ovoj kapitalnoj dobiti, ona je izravnata sa ovim, znači da se riječ 15% zamjenjuje riječju 9%.

Evo, ja sam prihvatio te vaše argumente koji su bili u tom dijelu. Moje je razmišljanje bilo da je možda i ovo trebalo odložiti za jednu godinu i da govorimo sad o ovome dijelu, znači u ovom nekom prelaznom periodu da još, vezano za ovaj dio, onaj prihod ostane, ova stopa koja možda 15% ili da to bude do 12% u ovome dijelu barem za tu prvu godinu. To je što se tiče samog zakona. Potpuno sam razumio svrhu kad govorite o tome da će se stvoriti prostor za nova zapošljavanja, da ćemo sa ovim porezom stvoriti pretpostavke da ljudi prijavljuju radnike, da mogu da se osiguravaju radnici itd. Mislim u tome dijelu poštoji prostor, a istovremeno iz samog Budžeta se ne vidi kad se govori - imamo u samom Budžetu, ne vidi se da će porez na dohodak građana u odnosu na prošlu godinu da se smanjuje. Znači, vi ste ostavili tu rezervu da li će on biti nadomješten sa ovim drugim vašim atributima koje ste iznijeli u ovome dijelu. To je što se tiče samog koncepta i zakona.

Ovdje bih želio samo jednu stvar da kažem vezano za, bilo je ovdje nekoliko po meni, ja se potpuno zalažem za koncesije da koncesije za prirodna dobra koja su na sjeveru moraju da budu veće i da potpuno razumijem i rude, i kamen i ugalj, i šume, i vode, posebno vode o čemu moramo da vodimo računa jer je to nešto što nas čeka u budućnosti, što je perspektiva, po meni, jedan resurs od izuzetnog značaja. Bijelo Polje ima i fabriku vode, ima 70 izvora mineralnih voda. Mislim da ćemo, da je šansa naša, u sljedećem periodu dobiti kvalitetnije investitore i na tom polju i da ćemo imati bolje koncesije i da ćemo imati veći prihod. Slažem se da te koncesije treba da budu, ovo što govori gospodin Vučetić, i 80%. U tome dijelu nemam ništa protiv lično, i ako Bijelo Polje nema ... šumski veliki u odnosu na Pljevlja, Pljevlja imaju značajan šumski... koji je 110000. Mi imamo svega 11, 12 hiljada kubika, tako da je to velika razlika u tome dijelu. Ali, sa ove pozicije o kojoj ste Vi govorili mislim da to nije beznačajno i da je pogotovo sa te pozicije za Pljevlja, Rožaje, vjerovatno Berane izuzetno značajno, a možda u jednom dijelu i Kolašin.

Što se tiče samog razvoja, mislim da kad govorimo o sjeveru, ja ću samo da kažem jednu drugu stvar. Ja nijesam od onih ljudi koji će da govori da je to sve izvanredno da je tamo situacija odlična i da nema nikakvih problema, ali na sjeveru je dosta situacija zavisila i zavisiće ubuduće od nas koji živimo tamo. Jedna stvar je nesporna. Prvo, mi moramo da budemo dovoljno inventivni, da budemo dovoljno kreativni, dovoljno zahtjevni i da budemo dovoljno drski da tražimo ono što nama pripada, ono što je nesporno. Treba da iskoristimo te resurse maksimalno u tom dijelu i za ovo, o čemu je govorio i gospodin Medojević, da kažemo otvaramo jedno radno mjesto i kažemo to je 3.000 ?. Mi smo se, na žalost, do sada borili sa jednom socijalnom politikom. Borimo se svaki dan da ugasimo neki požar, nemamo vremena da razmišljamo, govorim sa nivoa lokalne vlasti, o nekim razvojnim projektima koji su od značaja za sam razvoj nekog grada ili opštine. Imali smo jednu situaciju koja je godinama u tom pravcu bila na sjeveru Crne Gore. Vidio sam jednu, ne mislim da je bila neka loša namjera, ali kada ste govorili da su, kako se raspoređuju sredstva itd, opštine koje vrše vlast dobijale više sredstava u odnosu na opštine koje ne vrše vlast, ja hoću da vam kažem, pošto je prošao referendum i izbori, to je jedna dobra politička priča, ali poslije svega toga da vam kažem - možemo zajedno da napravimo analizu u kojoj god hoćete opštini na sjeveru. Uvjeravam vas da je dobila više od Vlade sredstava po broju stanovnika, nego Bijelo Polje. Ako uzmemo u obzir vodovode, puteve, znači kompletnu infrastrukturu, podršku i prinudu. Znači, koju god opštinu želite da uzmemo, evo Vi ste bili i predsjednik Vlade, da napravimo zajedničku analizu za koju god opštinu želite i uvjerićete se u ovo što ja govorim. U ovom pravcu, kada govorimo da se nešto dešava u Bijelom Polju, mi smo preuželi odgovornost na sebe. Ja ću samo da kažem jedan komentar, jer sam ga čuo od kolege, kaže - otkuda Opštini Bijelo Polje milion eura da kupi fakultet? Pa nismo imali milion eura. Uželi smo 10 godina. Zadužili smo se, uželi kredit - po 76.000 eura, to je bilo 760.000 eura. Zadužili se na 10 godina po 76.000 eura. Donijeli odluku o zaduženju na Skupštini da bi dobili tri visokoškolske ustanove u Bijelom Polju koje su, po meni, zamajac razvoja kompletnog sjevera. Znači, to je bila naša hrabrost. Istovremeno smo uradili značajan dio vezano, kada govorimo o investiranju, znači preuželi smo obavezu da se zadužimo na duži rok. Ne ni na čiji teret, znači ne na teret, nego smo shvatili da ćemo od budućih prihoda koje budemo imali, znači poljoprivrede i turizma stvoriti uslove da na taj način vratimo ta sredstva i kod Fonda za razvoj i kod banaka, jer ja vjerujem jedino u tu priču. Ne vjerujem da na drugi način možemo nešto da uradimo u tom dijelu, i da podstaknemo razvoj malih i srednjih preduzeća. Hoćemo da podstaknemo razvoj poljoprivrednika. Nijesam sam.

Na Skupštini opštine jednoglasno su odbori donijeli odluku da se zadužimo dva miliona eura kod banaka, a ne mi kao opština. Mi smo samo preuželi garancije. Dali smo poljoprivrednim proizvođačima kredite od 700 do 2.000 eura, bez kamate. A znate koliko je to? Kamata na godišnjem nivou, za sve oni koji redovno vraćaju, je 150.000. Ali to je podsticaj za te ljude da ostanu na selu, da poprave svoj objekat, da poboljšaju stočni fond i da riješe neko svoje životno pitanje, da školuju dijete. To je, po meni, sasvim u redu. I, još jedna druga stvar.

Moramo da krenemo jednim magistralnim putem. Mi tu gdje smo, tu smo. Ja ću, recimo, o razvoju budžeta reći kada govori neko, sada mislimo na sjever pa se smanjuje razlika itd. Ovo što ste Vi govorili, ja sam duboko svjestan da se razlika između juga i sjevera povećala, ali ne zbog toga što to neko namjerno čini, nego je mnogo veće interesovanje za ulaganje na jug ili u centar u Podgoricu, nego što je na sjever. Nadam se da punom valorizacijom planine Bjelasice, znači, punom valorizacijom prirodnih potencijala, ovo o čemu govorim, aktivnim učešćem ljudskih resursa, znači da se svi ljudi uključe, dobromisleći ljudi, mislim da svi želimo dobro u tom dijelu, da možemo da promijenimo izgled sjevera. Ono o čemu ja govorim su dvije ključne stvari: što prije završiti auto-put Podgorica-Kolašin i otvoriti aerodrom u Beranama. Kroz to mi stvaramo uslove da tamo ljudi lakše dođu i da na taj način stvorimo pretpostavke za brži razvoj sjevera. Hvala vam.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam, poslaniče Miloševiću.

Javio se gospodin Pešić. Izvolite.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Gospodine Miloševiću, ja zaista ne bih isključio taj subjektivni faktor, taj faktor inventivnosti o kome Vi govorite, jer on je u svakom poslu, a pogotovu u poslu vođenja jedne opštine, vođenja Vlade, vođenja države, na kraju, izuzetno značajan, i važan. Vjerujte mi da, vezano za ovu temu o kojoj govorimo, nije toliko, uz svo izvinjenje i prihvatanja inventivnosti svih vas predsjednika i rukovodstava na sjeveru opštine, nego je bio onaj o kom sam govorio - odnos Vlade Crne Gore kroz politiku i kroz konkretno činjenje i davanje pojedinim opštinama i pojedinim regijama. To je, što se tiče toga, apsolutno i mjerljivo i, apsolutno jasno i siguran sam da kada bismo izvodili računicu mogli bismo da dođemo i dolazimo do takvih podataka da se u određenim opštinama nije izdvajalo, a pogotovo projektno nije usmjeravalo onoliko koliko je u onim opštinama u kojima je Demokratska partija socijalista bila na vlasti.

Druga stvar, gospodine Miloševiću. Kažete korišćenje resursa. Tačno. Treba i maksimalno da se koriste resursi određene regije, određene opštine. Međutim, u tom dijelu ima selektivnosti i na neki način diskriminatorskog odnosa.

Gospodine Miloševiću, rekao je gospodin Franović maloprije da jedan od najznačajnijih prihoda opštine jeste ona cijena gradskog građevinskog zemljišta, odnosno, kako je već nazivate, taksa ili kako već ne, pardon, naknada. Sada ja Vas pitam - Je li to kod Vas inkorporirano u budžet opštine i da li Opština Bijelo Polje, apsolutno suvereno, raspolaže i tim dijelom prihoda? Postoji opština u Crnoj Gori koja se apsolutno ne ponaša u skladu sa sistemskim zakonima i koja tu naknadu ne inkorporira u budžet, nego jednostavno mimo budžeta plasira u nazovi kapitalne objekte, u nazovi kapitalnu gradnju, bez onog odnosa što je zakonski propisano i zakonski regulisano. Isto tako i zaduživanje. Kažete Vi ste se zadužili. A koji je potencijal onda upotrijebljen da bi to zaduživanje bilo realno i da bi se moglo apsolutno vratiti?

I još jedna stvar, gospodine Miloševiću. Ono što mi, kao politički naš smjer, ne prihvatamo, ne prihvatamo to da je Vlada, a kroz svo vrijeme je bila, bude osnovni, glavni poslodavac i na sjeveru i u centru i na jugu Crne Gore. Vlada ne može i ne treba, država ne može i ne treba da bude poslodavac. Ona treba da stvara sistemski okvir, sistemske mjere, da podstiče preduzetništvo da bi se razvoj napravio i na sjeveru itd. Vlada treba da finansira infrastrukturne objekte, one za koje nijesu zainteresovani pojedinci, privatnici itd. da bi se i kroz to omogućilo privatno preduzetništvo.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Ovaj dijalog bismo mogli zaključiti na ovome, jer je apostrofiran gospodin Pešić. Ali, ipak, dozvolio bih odgovor, jer je zadovoljstvo čuti ovaj kao tip polemike, jer je konstruktivan. Iako sam Pešićev komentar najavio, izvolite.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

S obzirom da Pešić nema pravo odgovora, ja ću se truditi da budem korektan. Neću ostaviti neku dilemu u tom dijelu i mislim da su i pitanja u tom pravcu.

Prvo, što se tiče naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta, na žalost, te nadoknade su na sjeveru vrlo male. Vi to znate vrlo dobro, ali su inkorporirane u budžet. To je nesporno. Znači, to je priliv koji i nije uopšte sporan. Ovdje je bila jedna priča vezana za porez za nepokretnosti. Kada govorimo o ovome odnosu 50:50, vjerujte mi to je u nekom odnosu, kada govorimo o Bijelom Polju, toliko simboličan iznos da je to prosto, kada mi govorimo o nekoj cifri, nezamislivo, jer je vrlo mali, pogotovo u Bijelom Polju u odnosu na Berane i na Pljevlja mnogo i veći, taj odnos. Ali, to opet nije značajno sa te pozicije da bi to bio neki prihod koji bi bio kvalitetan u tom dijelu. Što se tiče zaduženja, bio sam jasan. Ako smo mi stali iza dva miliona kredita koje su uželi poljoprivrednici, Opština svega plaća 150.000 eura godišnje njihovu kamatu. U tom momentu je to bilo 7,5%. Nijesmo mogli na tržište izaći, jer će vjerovatno neko dati na tri godine - 36 mjeseci, tri mjeseca grejs period, tu kvalitetniju kamatu pa će to biti manji teret za opštinu. To je bio samo podsticaj da uđemo u taj posao. A, kada vam govorim, recimo, o izgradnji mosta, konkretno, država je dala milion i 800 hiljada za prvi početak zaobilaznice, mi milion i 800, pet godina po 360.000, mjesečno po 30.000 da bi dobili početak zaobilaznice, koja stoji od 1984. godine. Vi ste dobro rekli da ne treba da Vlada bude regulator tih odnosa. Ja nisam za to da i opština bude regulator tih odnosa. Naša obaveza u normalnom sistemu je da stvaramo ambijent, i zakonske propise i norme i da omogućimo ljudima da oni mogu da investiraju i da rade. U tom dijelu je čak bilo primjedbi. Ja sam se trudio da ljudi koji nemaju na puta, vode i struje, rade te objekte. Da ostaju na sjeveru, da za te iste pare ne idu u Podgoricu ili Bar. Govorio sam logično da ne idu na tu stranu. Ovdje kada govorimo o selekcionom pristupu, mi smo, stalno, predsjednici opština, i sebe tu ubrajam, okrenuti prema Vladi, stalno čekamo da nam neko nešto da. Nema ništa od toga, osim onoga što je u tom dijelu propisano. I kada govorimo o investicijama u ukupnom dijelu ovdje, ostajem pri tome, zajedno, slobodno, imam puno povjerenja da možemo bilo koju opštinu da analiziramo i vidjećemo kakav je bio taj pristup. Što se tiče vezano za zakon, kada govorimo o porezu na nepokretnosti, mislim da u ovom dijelu ima prostora da se jedan dio tih sredstava usmjeri prema sjeveru, da bi to bila dobra priča. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Poslanik Medojević, komentar izlaganja gospodina Miloševića. Izvolite.

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:

Ja mogu potpuno da razumijem realne probleme koje gradonačelnici, predsjednici opština na sjeveru imaju i to je činjenica, opet nedostatka strukturnih reformi u Crnoj Gori. Dakle, istina je da u Njemačkoj i Engleskoj suština socijalne politike ili gro implementacije socijalne politike leži na opštinama. Ali se na nivou republike centralizuju informacije, podaci, centralizuju sredstva, a opštine preko svojih centara za socijalni rad imaju neposrednu komunikaciju sa građanima, kao što to ima i policija na zapadu koja je više pod kontrolom gradonačelnika, nego ministra policije. Naprosto svi organi uprave u jednoj opštini treba da su vezani više za grad, nego za republiku, jer je to prirodno. Korisnici usluga su vezani za opštinu, a ne za republiku. Dakle, ovdje se radi o jednom nedostatku reformi u toj oblasti, iako je socijalni budžet, raspravljaćemo o tome kada dođemo na budžet, jedan od najvećih korisnika u Crnoj Gori. Efekti te socijalne politike su minimalni, jer je koncept pogrešan. Troše se ogromna sredstva potpuno nefokusirano, neciljano i zbog toga nema onoga što mi hoćemo da uradimo - održivog razvoja, održivog rasta dok se stvari ne srede.

Znači, država treba da konačno počne da implementira projekat socijalnog kartona, da evidentiramo ko ima, koliko i ko ima kakve prihode da bi socijalna politika bila ciljana i fokusirana na onoga čovjeka, onu porodicu, kojima socijalna pomoć treba. Ta materijalna nadoknada porodicama treba da bude veća, ali onim porodicama koje nemaju imovinu, koje nemaju zaposlene članove i koje žive jedino od te socijalne pomoći.

Takođe najugroženija kategorija, trenutno, u Crnoj Gori pored penzionera, su zaposleni starijeg godišta koji praktično kroz restruktuiranje, to u Crnoj Gori ne znači odgovorno restrukturiranje, ovo što je gospodin Franović pominjao, preraspodjela na drugo radno mjesto, dokvalifikacija, otvaranje tzv. ugovornih firmi koje će raditi sa firmama, osnivanje novih firmi i kreditiranje, to ovdje znači odlazak na ulicu. Znači, ljudi nemaju nikakve prihode, nemaju nikakva primanja i u tom pogledu moramo biti malo više osjetljiviji prema, možda i desetine hiljada, dvadeset hiljada ljudi koji će sljedeće godine, kroz razne programe, direktno tehnološkog viška otići na ulicu ili kroz ove koji fiktivno rade kao "Obod", kao ne znam neke firme gdje praktično već godinama ne rade ništa samo primaju platu, u stvari primaju socijalnu pomoć. Da bi se moglo isfinansirati ovo što Vi pričate, mi jesmo za to da, ne da Vlada daje, nego da svojom politikom, razvojnom politikom obezbijedi mehanizme koje ćete Vi korištiti, ako znate i ako imate inventivnost, volju.Neko mora da obezbijedi mehanizme. Da li je to kroz Ustav, kroz decentralizaciju ovlašćenja, da li je to kroz poreski sistem, da li je to kroz direktne mjere. Ja sam za to da država subvencioniše poljoprivredne proizvođače. Jako mi je drago što sam čuo da vi kao opština to radite, kad već republika neće, kada zbog neke ideologije bježe od subvencioniranja, a čitava Evropa, evo Irska ona je napravila bum i razvoj, jer je država pomagala osnivanje novih preduzeća, parama, znanjem, koristila je evropske fondove. Na žalost, kod nas to još nije slučaj, ali dobro. Valjda će biti bolje u tom pogledu.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Pravo na odgovor ima poslanik Milošević. Izvolite.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

Mislim da smo se našli, vezano za sjever, i to je dobro. Znači da svi razmišljamo kako da napravimo ravnomjerniji razvoj Crne Gore, kako da napravimo Crnu Goru da ne bude tolika disproporcija, jer to neće donijeti dobro ni jugu. Donijeće jedan pritisak. Evo, nema gospodina Mugoše, ja sam i njemu govorio da bi bilo dobro jedan dio budžeta odvojiti za te sjeverne opštine,jer bi na taj način bilo manje ljudi koji bi došli u Podgoricu i manje bi se tu rušilo objekata i na taj način bi pomogli jedni drugima. Mislim da u tom pravcu razmišljamo široko i da ja to gledam sa te pozicije potpuno normalno.

Što se tiče same centralizacije sredstava, konceptiranje budžeta i na republičkom i na opštinskom nivou upravo ide u tom pravcu. Ali, jedna stvar je, po meni, značajna. Kada govorimo o sredstvima i kada govorimo o socijalnoj politici, barem u ovom dijelu, ja mogu da kažem da smo mi u Bijelom Polju pokušali da zajedno sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja taj dio usmjerimo prema rješavanju životnih problema ljudi. Prošle godine smo 1.186 radnika, na žalost, ali barem toliko ljudi je dobilo po 1.950 eura da bi riješili neke svoje probleme. I to nisu riješili životne probleme, tim ljudima trenutno nije povezan staž, ljudi ne rade itd, ali sam siguran da ćemo zajednički uspjeti i taj dio posla da završimo kroz prodaju imovine. Ohrabruje me da je na sjeveru, recimo, Imako u Bijelom Polju prodat, samo jedan dio te fabrike za 1.800.000 eura. To je bila priča da je neko mogao da plati neki hotel na jugu, a mene raduje da je konačno neko prepoznao da tu može da napravi neki posao.

Kada govorite o socijalnom kartonu, mi smo i u tom dijelu, znači na nivou opštine, radili taj socijalni karton i pri kraju smo da završimo taj dio tog socijalnog kartona. Jedna stvar koja je tu problematična je svijest naših ljudi, stalno je pitanje zbog čega se taj socijalni karton pravi i kome to treba. Neko misli da je to zbog partijskih stvari, neko misli da je zbog nekih drugih, pitanje imovine itd. i onda je tu jedna rezerva. Mislim da to može da se napravi na nivou Republike vrlo dobro, ali da se napravi jedna kvalitetna edukacija ljudi u tom pravcu.

Kada govorimo ovdje o sjeveru, ja stalno ovo potenciram: dvije krucijalne stvari bi trebalo uraditi - što prije završiti putni pravac Podgorica- Kolašin- Boljari, na tom potezu završiti preko Berana, da dođemo svi do Rožaja, do Plava, do Bijelog Polja i tako bismo pomogli jedni drugima i otvaranje aerodroma u Beranama, koji iza sebe ima više od 400.000 ljudi. Neko govori da je u Crnoj Gori dosta dva aerodroma. To je aerodrom koji iza sebe ima najviše stanovnika, do Novog Pazara, jer je 90 km do Berana, do Prijepolja 80 km, to je više od 400.000 ljudi. Znamo koliko ljudi sa sjevera dolazi u Podgoricu i ide tamo ovakvim putem kroz Moraču. Mislim da bi to mogao da bude jedan dobar koncept i ja sam ubijeđen da punom valorizacijom planine Bjelasice možemo da dođemo do otvaranja turističkog potencijala i otvaranja novih radnih mjesta, što nam je svima cilj. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam, gospodine Miloševiću. Bilo je zadovoljstvo čuti ovakav dijalog i raspravu.

Sljedeći prijavljeni diskutant je poslanik Bigović.

Ne bih to nazvao pravom na repliku, jer je vaš kolega, već iskoristio to pravo u ime kluba. Gospodin Bigović.

MILOŠ BIGOVIĆ:

Poštovani potpredsjedniče, dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore,

Nadovezaću se, zaista moram da priznam, na jednu izuzetno konstruktivnu priču koja se odnosi na sjever Crne Gore. (Govor iz klupe).

Da Vam kažem, gospodine Mugoša, nećete mi određivati šta ću ja da pričam. Hvala.

Nadovezujem se na ovu konstruktivnu priču, i posebno na onu činjenicu koja je apostrofirana, da država svojim mehanizmima treba da kanališe, odnosno stimuliše kompletan privredni razvoj, te da određeni dio sredstava usmjerava ka razvoju sjevera, s tim što sam zagovornik ideje da svako iz svoje oblasti i da svako iz nekog ugla svoje spoznaje i svog znanja da doprinos kako bi se sjever razvijao. Tako sam ja iz svoje oblasti, iz svoje struke, nekoliko puta sugerisao nekoliko modela kako bi se sredstva sa primorja i iz glavnog grada usmjeravala na sjever Crne Gore. Konkretno, moja ideja je bila, nadam se da će se u doglednoj budućnosti prihvatiti, da se određeni dio sredstava koja se stiču od eksploatacije Morskog dobra usmjeravaju ka sjeveru Crne Gore. Vjerujem da nema tog čovjeka, ne samo na primorju nego i na sjeveru Crne Gore koji neće podržati takvu ideju. Vjerujem da je 100% konstruktivna i da ide u prilog ne samo razvoju primorskog dijela Crne Gore nego i sjevera. Dakle, to ne mora da bude u početku neka značajna suma ili neki veliki udio sredstava, ali da se postepeno, naravno sa razvojem primorja, povećava i taj udio sredstava koji treba da se kanališe ka sjeveru.

Druga moja ideja, ne znam iz kog razloga, kao ni prethodna, nije prihvaćena, čak nisam dobio nijedno obrazloženje. Nadam se da ću nakon ovoga dobiti obrazloženje u nekoj formi. Dakle, sljedeća moja ideja bila je da država na bilo koji način putem Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, utiče kako na svijest, tako i na sve poljoprivredne proizvođače da svoje poljoprivredne proizvode plasiraju našim učesnicima u turističkoj privredi. Ne mogu da shvatim da će elitni budvanski hoteli prije uzeti neki poljoprivredni proizvod iz Makedonije, nego iz Bjelopavlića ili sa sjevera Crne Gore. Dakle, ja nemam ništa protiv, to je njihov izbor dobavljača, ali smatram da država u tom pogledu mora da da svoj doprinos kako bi sve te učesnike iz oblasti turističke privrede povezala sa onim ljudima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, naravno u cilju razvoja cjelokupne crnogorske države, odnosno razvoja na cjelokupnoj crnogorskoj teritoriji, jer ne vidim ni jedan jedini argument koji bi bilo ko mogao da mi da, koji je, da tako kažem, u suprotnosti sa povezivanjem ova dva učesnika na crnogorskom turističkom tržištu.

Treća stvar koju bih posebno volio da apostrofiram jeste da država ima neku vrstu obaveze da na sjeveru stimuliše izgradnju prije svega turističkih kapaciteta koji su kompatibilni sa ambijentalnim vrijednostima sjevera Crne Gore. Da se ja pitam, vjerujte mi, ako bi mi neko sa sjevera Crne Gore došao sa ponudom ili sa projektom da gradi hotel u nekoj opštini na sjeveru Crne Gore, ja bih mu dao dozvolu, da sam gradonačelnik ili da sam neko ko je ovlašćen za to, bez jednog jedinog eura nadoknade. Niti da plaća građevinsku dozvolu, niti da plaća priključke, ni za šta, ali, ponavljam, ne u dugoročnom periodu, do jednog perioda dokle sjever Crne Gore ne dosegne određeni nivo ili stepen razvoja koji će biti dostojan kvalitetnog života koji zaista građani sjevera zaslužuju. Ne vidim razlog zašto bi građani sjevera bili u inferiornom položaju u odnosu na bilo koje druge građane bilo koje opštine u Crnoj Gori. Dakle, vjerujem da će veliki dio ljudi koji su čuli što sam rekao podržati ovu moju ideju. Koliko će ona u praksi zaživjeti u narednom četvorogodištu koliko je vladajuća koalicija na vlasti, ostaje nam da vidimo, ali vjerujem zaista da je moja sugestija, da ne kažem preporuka, konstruktivna i usmjerena istinski na razvoj sjevera Crne Gore. Ne da jug direktno pomaže razvoj sjevera, nego samo u onoj mjeri dok sjeverni dio Crne Gore ne dođe do određenog stepena razvoja. Nakon što se dođe do određenog stepena razvoja, vjerujem da će sjever stati na svoje noge, ali da bi se to desilo mora država da uzme aktivnu participaciju u tome i da, na neki način, stvori pozitivne mehanizme, prije svega stimulativne politike. Hvala vam.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala i Vama.

Kolege, nemamo više prijavljenih.

Komentar izlaganja. Imate pravo, izvolite.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

Zahvaljujem gospodinu Bigoviću, vezano za ovaj dio. Samo jedno pojašnjenje koje je, po meni, izuzetno značajno. Mislim na jedan postepeni period kako idemo u pravcu ovoga o čemu Vi govorite. Potrebno je bilo, ipak, dosta vremena, što se tiče poljoprivrednih proizvoda sa sjevera, da se stvori jedan brend za te proizvode. Na žalost, mi pijemo i vodu iz drugih republika i država, ne pijemo našu vodu, jer to je neka navika koja je tečena u prethodnom periodu s. Nadam se da će u sljedećem periodu uspjeti neke firme, da sada ne reklamiram firme koje se bave mesnom industrijom i ostalim. I dalje se rađe pije neko drugo mlijeko nego ovo iz Berana, ali mislim da svi zajedno moramo da radimo na tom brendu. Kada poštujemo taj svoj proizvod, poštujemo državu. Vi znate koliko su ostali ljubomorni i jedino što iz njihove države kupuju i za sebe gledaju, na taj način stvaraju prihod. U jednoj državi gdje žive dva naroda otprilike sličnog broja stanovnika, vjerujte mi da ima ljudi koji neće da kupe kod onog drugog naroda u prodavnici nego ide kod svog naroda, da uslovno kažem, i kupuje taj proizvod. Svi smo svjedoci toga tako da je to nešto što znači neki kult koji mi nismo imali godinama.

Što se tiče turističkih kapaciteta potpuno se sa Vama slažem, i ministar Nenezić, mislim da će biti vezano za raspravu oko Morskog dobra. Mislim da tu mnogo veća injekcija treba za sjever od strane Ministarstva turizma, gdje je on toga duboko svjestan. Ne govorim o sredstvima, nego govorim da se zainteresuju ljudi da poštoji taj jedan ogroman potencijal. Ubijeđen sam da za 10 godina, evo to će ostati zapisano ovdje, to su potencijali koji imaju šansu da budu mnogo značajniji za razvoj Crne Gore nego što je to na jugu, zato što to može da živi i 10 mjeseci i 10 mjeseci da svi na sjeveru imamo od toga koristi. Govorim o planinama od Rožaja Bjelasici, Durmitoru itd.

Kada govorite o izgradnji hotela, da Vam kažem. Mi smo ovaj kredit, jedan koji smo uželi tamo od Fonda za razvoj, bazirali upravo na ovom dijelu, da kao lokalna vlast stvorimo ambijent, da dovedemo put, vodu i struju na Bjelasicu. To je taj milion eura o kojem pričamo. Grejs period je tri godine, sedam godina, povoljni uslovi za taj kredit. Na taj način ljudi su besplatno dobili na svom imanju vodu, struju, telefon i put i samo da dođu i izgrađuju objekat, a mi kao lokalna vlast ćemo se odreći svih tih komunalija samo da krene ta gradnja da bismo dobili prve objekte, prve turiste u tom dijelu. Eto toliko i hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Pravo na odgovor koristi poslanik Bigović.

MILOŠ BIGOVIĆ:

Jedini problem o kojem se radi kod poljoprivrednih proizvoda jeste u tome što mi ne idemo od početka. Znači, mi idemo od kraja. Mi ne idemo od neke inicijalne kapisle da prije nego što proizvedemo proizvode imamo već riješen, na neki način, plasman tih proizvoda. Znači, ne možemo mi da proizvedemo proizvode i onda se hvatamo za glavu da li će ih kupiti naši proizvođači ili neće. Ministarstvo je dužno da tu koordinaciju uspostavi godinama unaprijed između poljoprivrednih proizvođača i između učesnika u oblasti turizma. Kada se sve to sredi i kada se sve to reguliše, onda taj poljoprivredni proizvođač rasterećen može da ide u proizvodnju, jer mu je siguran njegov plasman. Uz to, druga značajna komponenta jeste svijest našeg naroda. Ja ponovo apelujem, ne mogu da vjerujem da će neko prije da kupi poljoprivredni proizvod iz Makedonije nego poljoprivredni proizvod iz Crne Gore. No, dobro.

Što se tiče samog Morskog dobra, ja sam nekoliko puta istakao, stojim pri tome i uvijek ću dok se Morsko dobro ne reorganizuje tvrditi da je to najveći neprijatelj crnogorskog turizma. Što se tiče sredstava Morskog dobra, niko osim pojedinaca u Crnoj Gori ne zna kolika su ta sredstva, gdje se ta sredstva raspodjeljuju, u kom iznosu, u kom obimu i na koji način. Ali, ono što sigurno znamo jeste da primorske opštine finansiraju Podgoricu, i mostove, i kružne tokove, i sve ostalo. Znači, na nama je da jednom reorganizacijom obezbijedimo da Morsko dobro stoji u funkciji razvoja prvo primorskih opština, centralne regije, pa tek onda sjevera Crne Gore. Zaista ne mogu da vjerujem da ponovo idemo u donošenje ovog prostornog plana za Morsko dobro, a nismo izvršili reorganizaciju Javnog preduzeća Morsko dobro. Samo pogledajte na sajtu Javnog preduzeća Morsko dobro koja je to struktura zaposlenih radnika. Koliko ih ima. Po reorganizaciji Morskog dobra ne bi trebalo da ih bude više od šest ili sedam. Da ne pravim digresiju. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Uvažene koleginice i kolege, mi smo iscrpili listu prijavljenih za diskusiju i ja predlažem da zaključimo raspravu u načelu.

Izvolite, gospodine Mugoša. Diskusija.

MIOMIR MUGOŠA:

Biće mnogo kraća nego što je predviđeno terminom.

Prvo želim da se saglasim sa dobrim dijelom diskusije koja se čula od uvodnika gospođe Mihajlović vezano za temu koja je sada tačka dnevnog reda, a to je rasprava o zakonu, shvatio sam, u načelu. Naravno, slažem se sa dobrim dijelom diskusije u prvom javljanju gospodina Pešića. Mislim da smo se poslije toga udaljili od teme ili kroz ovu temu smo pokušali da anticipiramo nešto o čemu ćemo da razgovaramo malo kasnije, a to je pitanje budžeta. Onda smo se dotakli i pitanja razvoja, dakle nečega što nije usko ova tema, ali vidim da je diskusija išla u tom pravcu i da se nije dobio odgovor, makar u onom dijelu političke projekcije iskazivanja poslanika, mojih kolega koji su se javljali iz Grupe za promjene i iz opozicionih klupa na temu neravnomjernog razvoja sjevera, centra ili juga Republike. Pri tome se nigdje nijesu pomenuli razlozi za to, nego čak što više jedan dobar primjer saradnje centralne vlasti i lokalnih vlasti kakav se desio u Bijelom Polju, trebalo je, po meni, samo da bude podstrek da i svaka druga lokalna uprava saradjuje sa Vladom, a ne da se takmiči ko će ignorisati Vladu, predsjednika Republike, predsjednika Vlade i od toga praviti političku priču od koje gradjani nikakve koristi nijesu imali, što j, evidentno, i što je vjerovatno ishodovalo svim što se nakon toga desilo, makar u zadnje četiri godine mandata i lokalnih uprava i Vlade Republike Crne Gore.

Javio sam se zbog sljedećeg - da kroz svoje obraćanje kolegama, Parlamentu i gradjanima Crne Gore, posebno mojim sugradjanima u Podgorici, ukažem da su se često u ovim klupama i raznim povodima preko medija pronosile neke neprovjerene ili netačne priče i konstatacije, a to je bilo da se Podgorica, navodno, izgradjuje i radi na račun nečijeg drugog resursa ili neke čudne preraspodjele novca u glavnom gradu Crne Gore, što nikada niko nije decidno demantovao ili makar nije pružio ni jedan valjan podatak oko toga.

Ja ću se samo zadržati u okviru ove teme sa jednim podatkom, a ukoliko bude bilo potrebno i dalje. Naplata poreza, recimo, o kome danas govorimo, bez prireza ili sa prirezom je negdje izmedju 35.000.000 i 40.000.000, ako su tačni podaci makar bili za prošlu godinu. Iz svega od toga, ako je to 40.000.000, 10% ostaje u Podgorici. Dakle, najviše 4.000.000 i 6.000.000 prireza porezu na dohodak fizičkih lica. Dakle, ukupno od ubranih prihoda,makar od ta dva prihoda na nivou Republike, svega jedna četvrtina, gospodo, ostaje u glavnom gradu Crne Gore. Sve ostalo ide upravo na ove destinacije i na druge lokalne uprave u Crnoj Gori koje, ipak, pomaže Vlada Crne Gore, jer ne bi mogli da funkcionišu uopšte, ni u osnovnom cilju i smislu postojanja lokalne samouprave. Dakle, to su tačni podaci. Naravno, ne bih govorio o nekim potezima same lokalne upave koji su bili nesebični prema nekim projektima koje su pripremile lokalne uprave.Ono što svima nedostaje, to su definisani projekti i kandidatura sa tim projektima i kod medjunarodnih finansijskih institucija i kod Vlade Republike Crne Gore za neka sredstva i podsticaj, pa to nekom liči da je Vlada poslodavac. Ako neko nije dobar domaćin u svojoj kući onda glavni domaćin, Vlada, mora biti domaćin u svojoj kući i mora inicirati neke projekcije razvoja koje su se negdje prihvatile, a negdje su odbijane samo zato što dolaze iz Vlade Republike Crne Gore.

Ne bih pominjao, kada je u pitanju glavni grad Crne Gore, šta je sa carinama, šta je sa akcizama, šta je sa drugim poreskim projekcijama, ili razrezima i šta od toga ostaje u glavnom gradu Crne Gore. Makar kroz ovu diskusiju koja je bila u okviru same tačke dnevnog reda i mimo nje u jednoj proširenoj diskusiji, želim samo da naglasim da bi dobro bilo da i u završnim razmatranjima ovog zakonskog dokumetna poštoje preciznije projekcije narednog kvartala i dobro projektovani izvori balansa ovih progresivnih, odnosno uravnotežene stope koju pominjemo, koja može biti, vidjećemo, 2009. ili 2008. da li će iz izaći 9%, 10% ili možda 12% i 13%.

Druga stvar. Treba da znate da glavni grad Crne Gore više nije opština. Da on ima dvije svoje gradske opštine o kojima u naredne četiri godine želi sa tim predstavnicima gradjana takodje da utiče i usmjerava razvoj zajedno sa tim dvijema opštinama kojima i te kako treba dati podrške, i organizacione i kadrovske i materijalne u krajnjem, da bi se realizovali neki projekti, da bi, makar, razvoj glavnog grada bio ravnomjeran u dobrom dijelu teritorije glavnog grada Crne Gore. Dakle,nijesmo opština, nego smo glavni grad, imamo Zakon o glavnom gradu i moramo biti posebno partneri,u odnosu na Zakon o glavnom gradu, sa Vladom Republike Crne Gore i u nekim krucijalnim pitanjima razvoja glavnog grada, koji se i te kako tiču razvoja čitave Republike, uzeti učešća. Pozdravljam jedan ovakav, po meni, relativno radikalan zaokret u poreskoj politici u Crnoj Gori, i ponavljam, podržavam diskusiju gospodje Mihailović i njeno obrazloženje i diskusiju gospodina Pešića u dobrom dijelu prvog njegovog izlaganja, a mislim da ćemo kroz naredne tačke dnevnog reda, radi efikasnosti i preciznosti, kroz Budžet raspravljati možda i o ovim pitanjima, što je, po meni, bilo prejudiciranje te tačke dnevnog reda u odnosu na ono što je sada tačka dnevnog reda.Hvala vam na pažnji.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Komentar diskusije poslanika Mugoše.

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:

Ja prihvatam, gledano formalno, da su možda segmenti ove diskusije bili ne baš 100% vezani da Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak gradjana, ali takodje treba da uzmemo u obzir da je ovo parlament, politički dom koji treba da razgovara o cjelokupnosti jedne ekonomske politike, poreske politike i da ima u vidu efekte koje ovaj zakon ili neki drugi zakon imaju i na druge segmente, prije svega segmente ili aspekte finansiranja lokalne zajednice. Tu su govorile kolege koji imaju iskustva, na koji način se odnosila Republika centralno prema lokalnim zajednicama u prethodnom periodu, iznosili primjedbe da su to bili politički razlozi.

Nadovezao bih se na konstataciju gospodina Mugoše koji je rekao da Vlada pomaže lokalne uprave koje ne bi mogle same da funkcionišu. Upravo je to ono što potenciramo mi u Pokretu za promjene, da su, na žalost, efekti ove vladavine i ovih reformi i ove tranzicije 17 godina proizveli mnoge lokalne uprave, koje su nekad u jednopartijskom sistemu funkcionisale sasvim efikasno, bile fiskalno održive, dakle mogle iz sopstvenih prihoda da pokriju svoje rashode,da ulažu u infrastrukturne objekte i da se čak zadužuju. Znači, one su mogle, bile su održive. Zašto? Ne zato što ih je pomagala socijalistička vlada Socijalističke Republike Crne Gore, nego zato što je u tim gradovima bila privreda. Efekti tranzicije 17 godina jesu da mi razgovaramo o makroekonomskim aspektima, igramo se brojkama. Ti makroekonomski aspekti su dobri, ali pitanje je koliko efekta od tih dobrih makroekonomskih parametara ima obični gradjanin koliko se popravio život gradjana u odnosu na pozitivne ili zdrave makroekonomske parametre i koliko će ti makroekonomski parametri biti održivi u budućnosti. Naš stav, koji je duboko različit od stava vladajuće većine, jeste da bez razvoja realnog sektora, bez otvaranja radnih mjesta u proizvodnji koja se bazira na izvozu, ove kombinatorike koje mi radimo ovih 17 godina samo su obogatile jednu klasu ljudi i osiromašile ogroman broj ljudi. Evo frapantan podatak: Prošle godine skoro 1200 ljudi je ostalo praktično bez posla i morala je opština da reaguje da imaju ljudi od čega da žive. U Crnoj Gori je toga skoro 50%. Znači, mi smo uništili industriju,uništili smo privredu. Kad uništite to, ne možete imati održivu ni lokalnu upravu. Može Opština Podgorica da rasprodaje prostor, da se grade zgrade i da se iz toga privredno finansiraju drugi infrastrukturni objekti, to ima efektivan razvoj, naravno da će ljudi ulagati tamo gdje je dobra infrastruktura. Ali, dok se ne otvore nove fabrike, koje se bave preradom, koje proizvode realni crnogorski proizvod koji se izvozi i dok se ne zaposli naša visokokvalifikovana radna snaga, bojim se da ćemo svi cijepati tikete na parking servisima, biti portiri, vratari bjelosvjetskim tajkunima i domaćim tajkunima ili da ne Mi se pretvaramo u jednu eksploatisanu radnu snagu. Najkvalitetniji ljudi neće moći da upravljaju tim investicijama koje dolaze strancu.Ja garantujem da su naši ljudi kvalitetniji od stranih menadžera.U poslu sam imao vrlo često prlike da vidim da su to ljudi kojima treba mjesec dana da objašnjavate, a oni imaju deset puta veću zaradu od vas. Znači, činjenica je da smo mi doveli sebe u poziciju da će drugi upravljati Crnom Gorom, iako se svi za nju zalažemo. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Pravo na odgovor.

MIOMIR MUGOŠA:

Ja ne bježim od prošlosti, niti personalno, niti politički, u odnosu na ono što sam radio unazad 15 godina. Dobro je da ne zaboravljamo prošlost, ali mi, ipak, živimo danas, 2006.godine, okrenuti smo prema 2007.godini. Makar ćete priznati da tu evoluciju ne možemo zaustaviti, pa ne možemo zaustaviti, niti negirati ono što ste Vi maloprije potvrdili oko te makroekonomske stabilnosti. Nijesmo možda bili sigurni u projekcijama da ćemo postići taj rezultat za jedno relativno kratko vrijeme.

Ono što je problem svuda u Crnoj Gori, to je problem discipline i bolje motivacije da ljudi počnu da rade. Dakle, ne vjerujem da je bilo ko pojedinačno u ovoj sali bio odgovoran za ono što se desilo krajem 8o-tih ili početkom 90-tih godina. Kada se raspala država, raspalo se tržište i to je, naravno, moralo imati posljedice po makro i mikroekonomski razvoj svake bivše jugoslovenske republike, pa i Crne Gore koja je bila najmanje razvijena republika i koja nije ni u tom periodu znala da iskoristi čak ni sredstva Fonda za nerazvijena područja, jer nije imala ni tada projekat.

Gdje smo danas? Nama, nažalost, 70% radne snage u Podgorici u gradjevinarstvu su nerezidenti.U poljoprivredi 50-60%, u turizmu. Znači, jedno brže prestrukturiranje, mi moramo pratiti ove tokove.Nijesu nama baš stranci svuda, kako se želi istaći, starješine ili da moramo da slušamo, ali je veoma važno, poslije dugo godina izolacije, da medju mnogima koji dolaze kao eksperti sa predznakom ili bez njega, moramo se i mi dokazati. Ali, prije svega, mi smo se relativno skoro otvorili od sankcija i od izolacija medjunarodne zajednice i sada moramo da idemo naprijed. Ako mi ne radimo i na sjeveru, ili to treba da radi neko drugi, onda će ovdje biti stalno nezaposlenih. Zbog toga je jedan projekat u Podgorici koji se zovem Deset hiljada novih radnih mjesta u narednih pet godina, ja ponavljam,za one koji hoće da rade. Kad udjete u strukturu cijena pa se raspitate, potpuno otvoreno, kako se isplati tim ljudima iz našeg okruženja,uzmite Makedoniju, uzmite Srbiju, uzmite Bosnu i Hercegovinu odakle dolazi najveći broj poljoprivrednih radnika,najveći broj gradjevinskih radnika i to ne samo fizičkih radnika, nego i drugih, srednjih i visokih profila zanimanja, onda se pitamo zašto naši ljudi neće da rade. Generacije studenata su radile na plantažama u sezoni po tri - četiri mjeseca. Danas nemate ni jednog studenta i nemate ni jednog radnika. Svi se oni hrane na plantažama, tamo su smješteni i dobijaju jednu solidnu periodičnu platu za tri - četiri mjeseca te poljoprivredne sezone. Mislim da tako treba raditi i na jugu i na sjeveru Crne Gore, jer naša strateška grana razvoja turizma jednako traži kadrove,kako na sjeveru, tako na jugu.Pogledajte velike hotele, pogledajte njihove konkurse i vidite ko se javlja za ta nova radna mjesta. ... da dodjemo do bolje poreske politike da bolje uposlimo ljude i da ravnomjerno podijelimo to poresko opterećenje.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Poslanik Stanić, pravo na komentar izlaganja.Izvolite.

NOVICA STANIĆ:

Gospodine Mugoša,

Ne treba niko da pomaže sjever, sjeveru samo ne treba oduzimati ono što mu je Bog dao, a dao mu je puno, ali je problem u nečem drugom.Ne što sjever ne umije da konkuriše i neće da konkuriše sa projektima,nego je problem što u izbornoj kampanji dodje ministar - Vlade Crne Gore u Pljevlja i kaže ako DPS u Pljevljima pobijedi Vlada će da pomogne pljevaljsku opštinu, a ako ne pobijedi - neće. I pobijedi. Znate kako pobijedi - tako što kupe 3.800 ličnih karata.Spiskovi poštoje. Znate li ko ih kupuje? Prvo državna bezbjednost, drugo DPS aktivisti i treće lokalna i crnogorska mafija po principu - mafijaši svih regiona, sjevera, centra, juga, ujedinite se. I ujedinili se i pobijedili.Sjutra ćete da vidite u Budžetu Crne Gore kapitalne investicije 32.000.000 - 33.000.000, a znate li kolika su potraživanja Rudnika uglja od Elektroprivrede - 35.000.000, što ih ne plate, neće da plate. Što Rudnik uglja ne tuži? Znate zašto? Na jednom sastanku Izvršnog odbora Sindikata tadašnji predsjednik opštine Pljevlja, a tadašnji izvršni direktor Rudnika uglja, kada ga pitaju - što ne tužite: Kaže - zato što bi nas posmjenjivali sve do poslovodja. To je razlog.

Druga stavka. Pljevaljska Termoelektrana proizvodi struju, kažu cijena oko 4 evro centa. Doduše sad kažu nije neto šest, s obzirom da Elektroprivreda ne plaća 21 koliko bi trebala tonu uglja,nego plaća 17. A, KAP i Željezara koliko to plaćaju? 2,044. Je li to pljačka, je li to privatizacija? I još jedna stvar. Juče je bio Dan opštine Podgorica, ja se prošetao da vidim kako izgleda Podgorica i svaka Vam čast, gospodine Mugoša. Mnogo mi se dopala ova rečenica što kažete ne treba prošlost zaboravljati, ali vi selektivno radite.Molim vas. Prodjem park preko puta "Hotela Crna Gora" i vidim jedan postament na kome piše - Prvom srpskom štamparu i izdavaču vojvodi Božidaru Vukoviću, povodom 400 godina od smrti. Postamenta ima, a biste nema. Sramota je to za Podgoricu.Vi ste gradonačelnik, podjite u taj park. Evo, dodjite ujutru da popijemo kafu u hotelu, pa ćemo zajedno da odemo i mislim da ne treba sljedeći dan opštine Pogorica da dočekate, a da ona sramota u onom parku preko puta "Hotela Crna Gora" i dalje stoji. To je ona asimilacija, kulturna getoizacija, politička i nacionalna diskriminacija o čemu sam prošli put govorio. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala i Vama.

Pravo na odgovor. Izvolite.

MIOMIR MUGOŠA:

Kolega Staniću,

Ja ne pijem kafu, ali mislim da je ovo prilika da uvijek razgovaramo, pa i ako se negdje sretnemo, ja neću da odbijem bilo kakav dijalog i razgovor na bilo koju temu, ali mislim da je veoma teško povezati za ovoliko kratko vrijeme vaše ekskurzije od KAP-a, Rudnika, predsjednika opštine i nekakavih drugih ličnih projekcija do toga da se desilo nešto u nekom podgoričkom parku.Da krenemo malo ovim zadnjim redom. Evo ja sam upravo ova dva dana pojavljivanjem u medijima osudio neka slična ponašanja kojih, na žalost, ima svuda, a koja nikada nijesu pripadala ovom prostoru, niti jednom sistemu, niti jednom vremenu. Ne dešava se to samo u Podgorici, dešava se u prijestonici Cetinje. Poslije 50 godina nema par isto takvih spomenika, desilo se tačno i to tu. Uradili smo sve što smo mogli, mi kao lokalna vlast i vjerovatno se neće možda pronaći ta bista pa ćemo morati da napravimo drugu.Problem za tu drugu,jer tražimo dokumenta kako da dodjemo do izvornog dokumenta da bi mogli napraviti što vjerniju kopiju tog originala koji je napravljen.

Što se tiče Vaših riječi sada, Vi ste jedan od onih koji je stalno spominjao da se Podgorica gradi na račun Pljevalja ili sjevera Crne Gore. Danas ste malo umekšali, napravili ste neku drugu varijantu i uputili strelice prema Vladi i prema procesu privatizacije u Pljevljima, a i ko će i kako će da vrati dug? Vraćala je Vlada Crne Gore dugove i za to bila žestoko kritikovana u jednom periodu.U jednom periodu se ovdje žigosala Vlada zbog takve socijalne politike ili socioekonomske politike, a danas se, na neki način,opet proziva ta Vlada da nadoknadi što treba da se privatizuje. Ja jedva čekam, ne znam da li Vi, da se završi konačno proces privatizacije i Temoelektrane i Rudnika uglja. Ja nijesam ekonomista i stručnjak, trebalo bi taj posao privesti kraju, završiti, inače će se gubici nagomilavati.Toliko i hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala i Vama.

Zaključujemo i ovaj dijalog.

Komentar je tražio gospodin Pešić.Izvolite.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Gospodine Mugoša,

Kao gradjanin Podgorice, radujem se svakom projektu, svakom mostu, svakoj ulici, svemu onome što se lijepo čini u Podgorici i tu nema dileme. Svaki drugi odnos bio bi apsolutno neispravan. Vjerujete mi, jednoj stvari se ne radujem, a to je metropolizaciji Podgorice i apsolutno tendenciji prebukiranja Podgorice po svim osnovama, pogotovu po demografskom osnovu. Ja imam osjećaj, ja imam utisak da će Podgorica za narednih 10 godina, ako se ovako, nastavi tendencija imati 300.000 stanovnika.Onda neće biti to onaj lijepi, optimalni grad koji je danas, kakvog ga ja doživljavam, nego jedna prebukirana sredina u kojoj neće biti ugodno živjeti za mnoge stanovnike, odnosno gradjane Podgorice. Vlada Crne Gore mora jednom pametnom politikom, jednom stimulativnom politikom spriječiti tu metropolizaciju i stimulativnim mjerama učiniti da i ostali krajevi, ostale regije Crne Gore se razvijaju na jedan zadovoljavajući nivo, zadovoljavajući tempo.Zašto ja koji sam rodjen u Bjelopavlićima, 20 km odavde,zašto ne bih ostao u Bjelopavlićima, ako mi se stvore svi uslovi za život i rad u Bjelopavlićima, ili pak, ako mi se stvore uslovi da živim u Bjelopavlićima, a radim u Podgorici. 80-tih godina sam bio u Sloveniji, studirao, magistarske studije završavao. Stanovao sam na Bledu, u Radolici i sasvim mi je bilo komotno jer je sva infrastruktura bila da komuniciram i da idem za Ljubljanu. Bilo mi je prosto neshvatljivo da je Begunje, jedno malo mjesto pored Bleda, sve svoje žitelje i mnogo više od toga zadržalo u tom mjestu i ni jednome nije padalo na pamet da ide u Ljubljanu, da živi u Ljubljani. Moramo takvu politiku da vodimo, politiku ravnomjernog razvoja Crne Gore, gdje će svi krajevi od svojih resursa imati koristi u privrednom i u svakom drugom razvoju. Moramo se složiti i sa sljedećim. Podgorica mora podnijeti dio toga tereta. U Podgorici jednostavno su resursi takvi i u ovom momentu sa najvećom valorizacijom da Podgorica mora dati odredjenu inicijalnu kapislu svemu tome. Evo, to je moj odnos prema tome.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Uvažena gospodo, Vi imate pravo na odgovor mada, podsjećam da izlazimo iz TV prenosa. Zamolit ću, međutim, da zaključimo ovu načelnu raspravu, sada kako bismo mogli, poslije pauze, početi drugu raspravu, a glasanje ostaviti za kraj.

Izvolite, gospodine Mugoša.

MIOMIR MUGOŠA:

Gospodine Pešiću,

U tome se potpuno slažem i gotovo ne bih ništa dodao što ste rekli, upravo su takvi razvojni planovi.Ali,da bi se desilo nešto drugo, ono o čemu ste Vi sada malo prije govorili moraju se bolje organizovati domaćini sada u skupštinama i u Parlamentu i da ne budu smetnja jedni drugima.Ko smeta da svaki parlament u svakoj lokalnoj zajednici donese odluku kao što je Podgorica, prije pet godina da se zemljište može dati u najam do 99 godina. I sigurno ako imate dobar projekat kroz javne radove, ne znam koliko će to još trajati, ili kroz strane finansijske institucije koje su u bilaterali ili preko evropske zajednice, preko evropske agencije za rekonstrukciju da se neki takav projekat u infrastrukturi napravi, da bi se desilo to što Vi kažete. Pogotovu kada je u pitanju recimo, Danilovgrad, koji je faktički, eto da kažem, jedan dio Podgorice. Bukvalno, u geografskom smislu, je tako. Upravo to kažem, pa valjda i Vlada ovo što sad namjerava da radi, upravo radi ne na demetropolizaciji. Ja se u jednom smislu ogradjujem. Podgorica mora da bude metropola u punom smislu te riječi. A što se tiče ne samo demografije, da vam ne bi ko zamjerio, ne daj bože, jer je u Podgorici bilo razno - raznih komentara oko demografije i oko urbanističkih planova i do aktuelnih priča o Zakonu o glavnom gradu, ali, u svakom slučaju, slažem se, jer bi trebalo mnogo više ulaganja u neke dijelove za infrastrukturu nego ono što Podgorica sad treba da uradi, a to je agro i nova industrijska zona, ako želimo novu vrijednost i da sačuvamo resurse. I u svakom slučaju mi ćemo raditi sada oštrije, to mora da radi svaka opština u Crnoj Gori. Ona mora da napravi jednu ravnotežu, pored očuvanja prostora i za nekoga drugoga koji će doći poslije nas ovdje.Neko ko misli da Podgorica može da se širi ovako, da ide u širinu taj se grdno vara, jer su neki lijepi resursi, poput par divnih brda oko Podgorice, na žalost gotovo za makar nekih 20 godina nepovratno otišli i oni moraju biti unaprijedjeni kroz vjerovatno neki mnogo bolji GDP nego što ga danas imaju i Podgorica i Crna Gora da bismo to uradili. Ja se upravo i radujem i vrlo strpjela od kvalitetne odluke, kako će se zaobići Podgorica da bi se još bolje integrisala.Kažem zaobići, sa auto putevima,kako bi bila bolje integrisana u kompletno tkivo geografsko, privredno i razvojno, i kompletne Crne Gore. Hvala vam.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala.

Uvažene koleginice i kolege, zaključujem raspravu u načelu o ovom predlogu zakona i predlažem da se izjasnimo zajedno sa ostalim predlozima. Dajem pauzu, a nakon pauze nastavljamo raspravu u načelu o Predogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj revizorskoj instituciji.

Hvala vam. Nastavljamo u 16 sati.

- pauza -

Uvažene kolege i koleginice, predlažem da nastavimo sa radom.

Shodno dogovoru prelazimo na načelni pretres Predloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji.

Podsjećam da je ovaj predlog zakona podnio poslanik mr Predrag Bošković.

Sastavni dio Predloga zakona čini amandman predlagača zakona.

Na Predlog zakona podnio je jedan amandman poslanik mr Zarija Pejović.

Otvaram načelni pretres i pitam predlagača, odnosno ovlašćenog predstavnika predlagača poslanika Zariju Franovića da li želi uvodnu riječ?

Izvolite.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Poštovane kolege poslanici,

Pred nama je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji. Radi se ne samo o značajnim izmjenama nego prije svega o veoma značajnom sistemskom zakonu u Crnoj Gori koji smo usvojili 28. aprila 2004. godine. Zakon koji je omogućio prije svega formiranje veoma značajne institucije, a to je Državna revizorska institucija, institucija koja je već, na izvjestan način, umnogome doprinijela da se građani upoznaju o trošenju državnog novca. Ona je uradila već dva izvještaja na završne račune budžeta, znači Završni račun budžeta za 2004. godinu i prije nekoliko dana imali smo Završni račun budžeta za 2005. godinu, takođe sa izvještajem Državne revizorske institucije.

Predložene izmjene odnose se, prije svega, na član 1 na strani 7 izvornog zakona u Zakonu o Državnoj instituciji ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 28/04), član 31 stav 1 mijenja se i glasi: "Senat ima pet članova".

Ja bih samo podsjetio da prilikom ustanovljenja institucije, prilikom donošenja i pripremanja izvornog zakona, u saradnji sa njemačkom kućom GTZ bilo je da u ovoj instituciji bude pet članova senata i da se ona možda i drugačije i zove. U ekspertskom dijelu ustava, koji ja nijesam mnogo čitao, značajno je da će ona biti u sastavu novog ustava Crne Gore i da je predviđeno da će imati pet članova senata, što je vrlo značajno.

U članu 2 na strani 8 izvornog zakona, u članu 32 stav 1 alineja 1 iza riječi "položen pravosudni ispit ili najmanje 10 godina radnog iskustva na poslovima pravne struke« dodaju se riječi: "ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih pravnih poslova u državnoj službi". Znači, radi se o dvojici od pet članova koji moraju biti, po ovom zakonu, pravnici.

U članu 32 stav 1 alineja 2 iza riječi: "položen stručni ispit za obavljanje poslova revizora ili računovođe i najmanje deset godina radnog iskustva«, dodaju se riječi: "ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama" i u članu 3, izmjene u članu 32 stav 3 mijenja se i glasi: "najmanje dva člana senata moraju biti diplomirani pravnici". To je, znači, cilj ovih izmjena. Odbor za propise pravosuđa tako je razmatrao ovaj zakon i određene amandmane, Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo 15. decembra je takođe razmotrio ove izmjene i dopune Zakona i prihvatio amandman gospodina Boškovića, a na Odboru koji je danas održan, Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, samo su tražene dopune u obrazloženju izmjena i dopuna ovoga Zakona. Međutim, mi smo na Zakonodavnom odboru prihvatili ovaj amandman koji je zaveden 15.12. pod brojem 01-972/2, tako da on ništa nije promijenio ništa. Mi smo, takođe, danas dobili inicijativu od strane Državne revizorske institucije, kada je u pitanju državna revizorska institucija. S obzirom na važnost radova Institucije, obimnost poslova koje oni rade,vrlo je značajno da se popuni senat, izabere predsjednik senata Državne revizorske institucije, iz prostog razloga što su oni 2004.godine na Zakon o budžetu već imali jedan izvještaj, a ove godine su uradili ono što im je i samim Zakonom precizirano, da će pored kontrole državnog budžeta vršiti kontrolu, što je veoma značajno, poslovanja ili rada lokalnih samouprava, budžeta lokalnih samouprava i fondova. Oni su uradili već kontrolu dvije opštine, to su Nikšić i Plužine. Zatim je u toku kontrola budžeta Mojkovca i Ulcinja i kontrola Fonda za zdravstvo, što je vrlo značajno za taj njihov posao. Po sistematizaciji i organizaciji u Državnoj revizorskoj instituciji treba da poštoji 41 zaposleni, sad ih ima 27 i vrlo je značajno da mi oformimo i kadrovski i u svakom smislu tu instituciju da bi odgovorila ona svom zadatku i to je jedan od prioriteta. Zato je i inicijativa od Državne revizorske institucije, u potpisu članovi Senata Jovan Đuranović i Milan Dabović, da se izvrše izmjene i dopune, da se popuni senat državne revizorske institucije i da se izabere predsjednik senata državne revizorske institucije.

Ja ću dati pojašnjenja kada su u pitanju neki amandmani šta treba da ispunjava, recimo, da li pravnik, da li ekonomista itd. Mogu da kažem da je do sada kod nas na čelu Državne revizorske institucije, odnosno predsjednik Senata bila profesor doktor Gordana Paović Jeknić, koja je, izdala nekoliko udžbenika i koja je, čini mi se, jedini pravi stručnjak, što se tiče tog budžetskog prava ili budžetiranja itd. Ima nekoliko kvalitetnih udžbenika i ona nije imala ni pravosudni ispit ili nekakve druge državne ispite itd. što se ovdje pominje u nekim amandmanima. U svakom slučaju cilj je kroz ove izmjene i dopune da krene Institucija da radi punim kapacitetom, jer je i kraj godine, ali imaju posla i, naravno, početkom naredne godine imaju pune ruke posla. Na samim seminarima je bio jedan od prioriteta, a što će nam pokazati i kada budemo govorili o budžetu za 2007. godinu, određene primjedbe na lokalne uprave. Znači, 21 lokalna uprava se mora kontrolisati od strane Državne revizorske institucije, ostali vanbudžetski fondovi i državne institucije ili preduzeća koja su u vlasništvu Republike Crne Gore. Zato je to jedan od priorieta i mislim da nema razloga da se ne usvoje ove izmjene i dopune Zakona i da Institucija radi punim kapacitetom, što potvrđuje i dopis od uvažene gospode, članova Senata Đuranovića i Dabovića iz Državne revizorske institucije.

Hvala lijepo.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala i Vama, gospodine Franoviću.

Ko želi diskusiju?

Ima li pitanja za uvodničara predlagača?Nema.

Znači li to da možemo zaključiti pretres u načelu? Znači.

Onda ja zaključujem pretres u načelu i pitam moga saradnika - da li ima uslova za nastavak rasprave u pojedinostima? Mi zapravo imamo činjenicu da smo dobili izvještaj matičnog odbora o razmatranju podnesenog amandmana. Dakle, imamo uslova za nastavak. Istina, ne vidim izvještaj drugog nadležnog odbora. S obzirom da je odbijen amandman, sada je dilema da li možemo da nastavimo raspravu u pojedinostima.

Ja ipak predlažem da nastavimo raspravu, pa ćemo do glasanja utvrditi mogućnosti našeg izjašnjavanja.

Otvaram raspravu u pojedinostima o Predlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji.

Ko želi riječ?

Gospodin Zarija Pejović. Izvolite.

ZARIJA PEJOVIĆ:

Gospodine predsjedavajući, dame i gospodo,

Prvo želim reći da amandman koji sam predložio ni u čemu ne osporava ono što je misao predlagača. Šta više, smatram ovaj amandman apsolutno komplementarnim na ono što jeste....

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Izvinjavam se gospodine Pejoviću.

Ja sam predvidio da se izjasnimo o zakonu u načelu. Zato ću Vas zamoliti da sačekate da se, ipak, izjasnimo o Zakonu u načelu, pošto sam previdio tu činjenicu.

Evo saznajem da je poštojao dogovor da sva izjašnjavanja obavimo u 15 minuta do 17 sati i ja ću to morati ispoštovati. Moj prethodnik, predsjednik Skupštine je tako dogovorio. Dakle, izjašnjavanje i o ovom zakonu u načelu moraćemo odložiti za 16 sati i 45 minuta.

Predlažem da nastavimo raspravu u načelu o Predlogu prostornog plana područja posebne namjene, ukoliko imamo predlagača. Naželost, nemamo predlagača. Tako da dajem pauzu do 16 sati i 45 minuta.

- pauza -

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ostaje da se izjasnimo u načelu, a to možemo elektronikom, nadam se, o dva zakona: Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji.

Možemo li to da uradimo elektronski.

Stavljam na glasanje u načelu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama..., evo mole, zbog toga što je ptorebna apsolutna većina za taj zakon, da se o njemu ne izjašnjavamo. Da glasamo ovaj za koji je potrebna većina prisutnih. U načelu, ovo je raspava u načelu, ali evo.

Prelazimo na Predlog zakona o Državnoj revizorskoj instituciji, izmjenama i dopunama, gdje nije potreban taj oblik većine, već prosta većina.

Ponavljam, zakon koji je na vašem ektranu, znači izmjena i dopuna Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji. Izjašnjavamo se u načelu o tom zakonu.

Izvolite, za, protiv, uzdržani.Hvala vam.

Kolege, glasao je 61 poslanik, 39 za, 11 protiv, 11 uzdržanih. Konstatujem da je usvojen Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji, u načelu.

Prije završetka današnjeg rada, molim da odbori daju mišljenja na amandmane koji se odnose na Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji, mislim da je to amandman Zarije Pejovića. Dao je mišljenje nadležni odbor, ali nije Zakonodavni odbor, a potrebna su nam mišljenja oba odbora - matičnog odbora i Zakonodavnog odbora.

Molim, mišljenje na četiri amandmana poslanika Nebojše Medojevića na zakon koji nijesmo glasali, Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, da bismo mogli nastaviti sjutra u pojedinostima te zakone.

Mislim da je sjutra vrijeme da počnemo sa Budžetom u načelu. Dogovorili smo puna dva dana rasprave o tome.

U načelu je Budžet. Ukupna rasprava je dva dana. Dogovorićemo raspodjelu. Možemo smanjiti u pojedinostima, a povećati u načelu.

Potrebna je apsolutna većina. Ako poštoji dogovor biće mi drago da i to završimo.

Hvala na saradnji.

Molim vas, glasaćemo u načelu i o Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, jer je rečeno da poštoji podrška da se zakon izglasa u načelu.

Stavljam na glasanje Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, u načelu. Izvolite.

Hvala vam. Glasalo je 60 poslanika, 49 za, 10 protiv, jedan uzdržan. Konstatujem da je Zakon usvojen u načelu.

Nastavljamo sjutra u 11 časova Budžetom. Hvala vam.

21.12.2006.g. - 12,07 h

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Poštovane kolege, nastavljamo rad.

Po dogovoru, radićemo dva puna radna dana na Budžetu Republike Crne Gore za 2007.godinu. Dogovoreno je da objedinimo raspravu u načelu i pojedinostima. Znači cjelokupna je u načelu, što znači 10 minuta poslanici. Ići ćemo redosljedom prijavljivanja i živosti rada Parlamenta, oni koji krenu ranije imaće više šanse da više puta govore.

Predstavnik predlagača je tu, za Budžet Republike Crne Gore.

Kada stignu izvještaji radnih tijela za dva zakona za koja smo glasali u načelu sinoć, a to je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i izmjene i dopune Zakona o vrhovnoj revizorskoj instituciji, onda ćemo obaviti raspravu u pojedinostima. Vezano je njihovo usvajanje, pogotovo prvog zakona, drugog manje svakako, za Budžet, onda ćemo obaviti njihovo glasanje poslije te rasprave. Računam oko četiri sata, da bi poslanici mogli da orijentišu svoje vrijeme, a do tada ćemo ići sa raspravom o Budžetu.

Predstavnik predlagača je tu.

Imamo problem. Gospođa Mihailović kaže da ona nije predstavnik predlagača za Budžet.

Onda još par servisnih informacija dok se pojavi ministar finansija.

Plan je da danas i sjutra radimo u bloku Budžet. Znate da je katolički Božić, Badnji dan u nedjelju, katolički Božić u ponedjeljak, radimo u utorak, srijedu i pokušaćemo da završimo sa četvrtkom. U subotu je Bajram, a u nedjelju Nova godina, pa onda redom. Pokušaćemo da ključni zakon o Budžetu, i ono što bude neophodno završimo u radnim danima utorak, srijeda i četvrtak.

Znači, imamo ukupno sa današnjim danom pet radnih dana Parlamenta. Radna tijela su ubrzala svoj rad, da pohvalim, postala u skladu sa novim Poslovnikom puno ekspeditivnija, što nije lako imajući u vidu da su imali začepljenje dnevnog reda i da smo imali gomilu zakona koji su usporavali donošenje onom dinamikom kako smo željeli.

Zakonodavni odbor je završio, jer je predsjednik Zakonodavnog odbora u sali.

Pauza pet minuta dok dođe ministar.

Ne možemo jer nemamo pismeni izvještaj, morate imati pismene izvještaje odbora.

Pet minuta pauza da bi ministar došao sa Odbora, pa poslije završnog izlaganja može da ode.

- pauza -

Poštovane kolege,

Krećemo u dvodnevnu raspravu o Budžetu Republike Crne Gore za 2007. godinu.

Otvaram načelan pretres o Predlogu zakona. Ministar finansija je tu, da čujemo njegovo izlaganje o Budžetu za 2007. godinu.

Ministar Lukšić, izvolite.

IGOR LUKŠIĆ:

Zahvaljujem, gospodine predsjedniče.

Gospodo poslanici, ocjena ukupnih prihoda i rashoda državnog budžeta Republike Crne Gore za 2007. godinu urađena je na osnovu očekivanog rasta bruto domaćeg proizvoda u 2007. godini, podacima o kretanju javne potrošnje u periodu od 2001 - 2006. godine i aktuelnim promjenama vezanim za set zakona iz oblasti fiskalne politike, prije svega Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kao i na osnovu ostalih podzakonskih propisa kojima se uređuje funkcionisanje organa državne uprave van- budžetskih fondova i ostalih državnih subjekata.

Po prvi put Zakon o budžetu sadrži i kapitalni budžet odvojen od tekućeg gdje su na sistematičan način obrađeni najvažniji kapitalni objekti u 2007. godini koji će se finansirati iz budžetskih sredstava. Povoljni fiskalni indikatori koji su okarakterisali 2006. godinu i procenat ostvarenja tekućih prihoda u odnosu na plan je veći za 13%, prema procjenama nastaviti će se u 2007. godini s tim što očekujemo da trend rasta bude nešto sporiji. Procjene, međutim, pokazuju da će u sljedećoj godini budžet biti uravnotežen i da će tekuća potrošnja biti u potpunosti pokrivena tekućim prihodima, znači, bez zaduživanja. Kod kapitalnog budžeta planirano je zaduženje po osnovu projekta i zajmova od Evropske investicione banke, kao i realizacija već potpisanih zajmova od iste banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i svjetske banke. Procjena realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u 2006. godini je 6,5% nominalnog, samim tim više u odnosu na stopu inflacije koja se projektuje nešto iznad 2% naredne godine, odnosno do 3 kako je definisano ekonomskom politikom Vlade. To sve ukazuje na pojačanu privrednu aktivnost i s tim u vezi su bile i naše procjene da su planirani prihodi na potpuno realnoj osnovi.

Ukupni prihodi budžeta Republike za 2007. godinu planirani su na nivou od 616,86 miliona eura od čega tekući prihodi iznose 583,5 miliona eura, a ostali prihodi 33,4 miliona eura. U poređenju sa 2006. godinom ukupni prihodi budžeta veći su za 85 miliona eura. Ukupni prihodi su raspoređeni na rashode tekućeg budžeta u iznosu od583 miliona eura i kapitalni budžet 34 miliona eura. U strukturi tekućih prihoda najznačajnije stavke su porez na dodatu vrijednost 297 miliona eura, akcize 79 miliona eura a porez na dohodak fizičkih lica 66 miliona eura, carine 60 miliona eura. Jedina značajnija stavka kod koje dolazi do pada projekcije prihoda je porez na dohodak fizičkih lica usljed prelaska sa progresivne na proporcijalnu poresku stopu od 15%. Procijenjeni iznos bruto domaćeg proizvoda u 2007. godini iznosi 2.004.000 eura, dok je u 2006. godini procijenjeno da će se zadržati na nivou 1.829.000 eura.

Javna potrošnja za 2007. godinu koja uključuje procjenu izdataka lokalnih samouprava planirana je na nivou od 42,85% bruto domaćeg proizvoda, odnosno kada se izuzmu izdaci lokalnih samouprava na oko 38% bruto domaćeg proizvoda. Kada se izuzme kapitalni budžet od 1,69% bruto domaćeg proizvoda dolazi se do iznosa 41,16 bruto domaćeg proizvoda što je u skladu sa strateškim smjernicama Vlade o relativnom smanjenju javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu i postizanju nivoa od 35% potrošnje koja se odnosi na tekuću konsolidovanu javnu potrošnju.

Takođe i u odnosu na 2006. godinu to predstavlja smanjenje od 2% iako je došlo do apsolutnog povećanja budžeta. U koncipiranju rashodne strane budžeta Vlada je naročito ocijenila neophodnost ostvarivanja programskih ciljeva ministarstava, ostalih organa državne uprave, sudstva i zakonodavne vlasti, naročito vodeći računa da prioritet bude ispunjavanje međunarodnih obaveza, ugovorenih obaveza po osnovu zaduženja i onih čija realizacija tek predstoji u 2007. godini.

Prioriteti su bili sljedeći: formiranje sopstvene mreže diplomatsko-konzularnih predstavništava, podizanje životnog standarda zaposlenih u državnoj upravi u skladu sa dogovorom koji nadam se da ćemo postići sa Savezom sindikata i Unijom poslodavaca oko povećanja najniže cijene rada, stvaranje profesionalne vojske i dalja modernizacija Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Povećanje izdataka u apsolutnom iznosu za najsiromašniji sloj stanovništva u Crnoj Gori putem socijalnih transfera, postepeno povećanje programskih izdataka za budžetske korisnike shodno usvojenim master planovima, strategijama i ostalim planskim dokumentima, zatim, potencijalnim međunarodnim obavezama tokom 2007. godine.

Ono što sam već istakao a veoma je značajno i predstavlja novinu, jeste uvođenje kapitalnog budžeta za narednu godinu planiranog na nivou 34 miliona eura koji je raspoređen na sljedeće najznačajnije projekte:nastavak izgradnje puta Risan-Grahovo-Žabljak u iznosu od 7 miliona eura; sanacija tunela, klizišta i mostova na magistralnim putevima - 2 miliona eura; rekonstrukcija tunela Vrmac - 2 miliona eura; rekonstrukcija jadranske magistrale, prevoj Kufin - 3 miliona eura; rekonstrukcija kolovoza magistralnih i regionalnih puteva - 4 miliona eura; završetak Doma kulture u Andrijevici - 0,97 miliona eura; nastavak izgradnje zgrade Rektorata u Podgorici - jedan milion eura, prije svega radi završetka univerzitetske biblioteke i studentskog informativnog centra; nastavak izgradnje Instituta za javno zdravlje u Podgorici - 1,5 milion eura; rekonstrukcija centra za transfuziju - 0,5 miliona eura; završetak zgrade državnih agencija - 1,96 miliona eura; sanacija i rekultivacija jalovišta Rudnika olova i cinka u Mojkovcu - jedan milion eura; rekonstrukcija zgrade ZIKS-a - jedan milion eura; izgradnja Doma za stare osobe u Bijelom Polju i Risnu - 0,4 miliona eura; adaptacija objekta Doma vojske za potrebe muzičkog centra Crne Gore - 3,2 miliona eura; foreznička laboratorija u Danilovgradu za potrebe jačanja administrativnih kapaciteta uprave policije -1,34 miliona eura; završetak, odnosno otpočinjanje izgradnje nove zgrade za potrebe Vlade Republike Crne Gore - 2,2 miliona eura.

Tekući budžet iznosi 583 miliona eura i procentualno kao udio u bruto domaćem proizvodu od 29%, u 2007. godini raspoređen na bruto zarade 9% plus ostali prihodi 1%, rashodi za materijal, usluge, programske aktivnosti 4,6%, socijalni transferi 2%, transferi Fondu PIO, zdravstvu, univerzitetu, nacionalnim parkovima, upravi za šume itd. 6%, kapitalni izdaci 3,5%, izdaci za kamate 1%. Zahvaljujem na pažnji.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

U ime Odbora predsjednik Odbora za privredu, finansije i budžet poslanik Pešić.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Ovo je u ime Odbora kao izvjestilac. Želim da upoznam Parlament da smo mi upravo sad ovog momenta, završili raspravu o Budžetu, o Predlogu zakona Budžeta za 2007. godinu. Ne želim apsolutno da konotiram bilo šta, sem da kažem sljedeće - da je Budžet ušao u skupštinsku proceduru 30. novembra, dakle, zadnjeg zakonskog dana, kada je morao i trebao da uđe u skupštinsku proceduru. Pokazalo se i ovog puta da zaista nema dovoljno vremena za jednu raspravu kakva bi trebala da bude po zakonu o budžetu i u ovom parlamentu, a da ne govorimo kojim vremenskim tempom i dinamikom i koliko se raspravlja budžet u mnogim drugim parlamentima.

Dakle, želim da kažem da u tom dijelu i zakonodavno bi se možda moralo precizirati i do kojeg vremenskog datuma, u novembru ili ranije, Predlog zakona o budžetu treba da uđe u skupštinsku proceduru i da ga razmatraju radna tijela. Ako se uzme u obzir i novi Poslovnik o radu kojeg smo ovog puta koristili, onda se zaista apsolutno ne postavlja to kao jedno od pitanja koje u narednom periodu treba riješiti.

Hoću da vas obavijestim da je Odbor za ekonomiju, budžet i finansije, nastavljajući jednu dobru praksu ranijeg odbora, ali ovog puta zaista koristeći odredbe novog Poslovnika uveo u razmatranje Predloga zakona o budžetu i jednu novinu koja se odnosi na član 67. da smo u raspravi u tom tzv. prvom čitanju pozvali i jedan tim eksperata, naučnih radnika, nevladinih organizacija, organizacija iz oblasti privrednih udruženja itd. itd. stručnih ljudi, i mogu da kažem da je utisak i sa samog odbora da je ta rasprava se pokazala kao cjelishodna i da je ta rasprava dala određene rezultate. Kad kažem određene rezultate možemo ih i na ovaj i na onaj način valorizovati. Možemo ih valorizovati na sledeći način: što se kroz tu raspravu čuo jedan broj vrlo, po meni, značajnih sugestija, pa čak i primjedbi i koji je i za jedan dio poslanika bio prihvatljiv i cjelishodan, a ja se nadam da se i sa stanovišta predlagača imalo šta čuti u smislu i same suštine i karaktera predloženog budžeta, a da ne govorimo o procedurama i o onome što je zakonska forma.

Drugi aspekt valorizacije te rasprave može se ocijeniti i kroz to što iz te rasprave koja se čula od strane pozvanih, jedan broj poslanika je preuzeo i u formi amandmana jednostavno intervenisao na predlog ovog zakona o budžetu. Dakle, taj jedan broj amandmana koji su poslanici upravo preuželi od ljudi koji su bili gosti prihvaćen je i od strane predlagača, od strane Vlade. Mene to jako raduje jer i kroz to se pokazuje da takav način rasprave o ovako krupnom zakonskom projektu ima smisla i da ga treba proširivati i da ga u narednom periodu treba jednostavno prihvatiti kao praksu.

Sljedeće, ono što želim da kažem i što je na samom Odboru konstatovano, jeste to da Budžet, kao najznačajniji ili jedan od najznačajnijih instrumenata realizacije Vladine politike, ne može se razmatrati na način kako se to činilo do sada i kako smo mi to činili samo uz prisustvo, uz svo uvažavanje Ministarstva finansija, ministra sa svojim saradnicima jer interesovanje učesnika u raspravi po pitanju budžeta ulazi mnogo dublje po pojedinim segmentima za koje, sigurni smo, da i u obrazloženju i potrebu za obrazloženjem trebaju i morali su dati određena resorna ministarstva, odnosno predstavnici resornih ministarstava. I ovog puta, u cjelini smo razmatrali budžet umjesto da razmatramo po pojedinim, tako da kažem, potrošačkim jedinicama ili najvećim potrošačkim jedinicama i da od strane ministara, od strane predstavnika tih potrošačkih jedinica dobijemo iscrpnija obrazloženja u odnosu na ona obrazloženja koja smo čuli, koja su korektna, ali koja su na nivou finansijskog aspekta, na nivou onog aspekta koji pokriva Ministarstvo finansija. Mnogo je bilo potrebe u svemu tome da se čuje riječ i ministra prosvjete i ministra unutrašnjih poslova i još određenih ministara, međutim, to je izostalo. Evo, gospodo, i danas ovdje, pred nama je samo ministar finansija i to je u redu, ali, čini nam se, da je neodložna potreba u povodu rasprave o budžetu da su danas sa nama u Parlamentu i većina ministara koji bi, siguran sam, dali doprinos raspravi o budžetu.

Dakle, gospodine predsjedniče, zaključujem time da je sa stanovišta rada Odbora završen budžet. Mi smo predložili Skupštini da ga u načelu usvoji, da ga usvoji sa jednim brojem amandmana koje su postali sastavni dio jer ih je prihvatio predlagač. Naravno, ostao je izvan toga i jedan broj amandmana koje su podnijeli poslanici, a nijesu prihvaćeni od strane predlagača. O njima ćemo se izjasniti.

Hvala lijepo i izvinite na prekoračenju.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, Vama.

Dozvolio sam, jer ulazimo u primjenu Poslovnika i želimo da ključni, jedan od ključnih zakonskih projekata ima što organizovaniju i što iscrpniju raspravu u budućnosti, za iduću godinu, ako nijesmo uspjeli ove godine. Zato je bilo dozvoljeno prekoračenje. To je bio stav svih partija, koliko sam shvatio, na vašem odboru.

Ko se javlja za riječ?

Poslanik Šabović.

HUSNIJA ŠABOVIĆ:

Zahvaljujem, gospodine predsjedniče.

Kolege poslanici, gospodine ministre sa svojim saradnicima,

Predlog zakona o Budžetu za 2007. godinu predstavlja nastavak započete reforme sistema javnih finansija Crne Gore. Prije svega, predloženi zakon projektuje ostvarivanje suficita, kako u državnom, tako i u konsolidovanom budžetu. Budžetski suficit ima više pozitivnih implikacija, ne samo na fiskalni, već i na čitav ekonomski sistem Crne Gore.

Prvo, riječ je o indikatoru uspjeha procesa fiskalne konsolidacije koji je Crna Gora započela još 2001. godine i uspjela da smanji učešće budžetskog deficita u društvenom proizvodu sa oko 8% u 2000. godini na 1,6% u 2005. godini, da bi se već u narednoj godini našla u sferi suficita.

Drugo, fiskalni suficit je pokazatelj da u narednoj godini Vlada napušta praksu tzv. deficitarnog finansiranja budžeta, tj. finansiranja iz vanrednih, neredovnih izvora prihoda, jer je stvoren fiskalni prostor koji omogućava državnom budžetu da se osloni na redovne izvore prihoda, poreske prihode, a u prvom redu porez na dodatu vrijednost i slično.

Treće, suficit u budžetu znači i manju potrebu za zaduživanje države kod domaćih i inostranih banaka. Smanjena zaduženost države posljednično se reflektuje i na makroekonomskom nivou, tako da stanovništvo i preduzeća u Crnoj Gori počinju da vraćaju povjerenje u bankarski sistem i tržište kapitala, veći dio novostvorene vrijednosti ulazi u bankarske tokove i širi se propustna moć banaka.

Konačno, kao posljedica činjenice da će država sljedeće godine ostvariti višak u budžetu nema bojazni da bi akumuliranjem deficita iz godine u godinu došlo do gomilanja državnog duga, što upućuje na činjenicu da je projektovanim viškom budžeta ugrađen i princip tzv. međugeneracijske pravde, jer ne poštoji opasnost prebacivanja tereta i dugova sa ove generacije, sadašnje generacije, na buduće.

Kada je riječ o predloženim ciframa u prihodnoj strani budžeta, može se zapaziti da je rast gotovo svih poreskih kategorija, sa izuzetkom poreza na dohodak fizičkih lica i dobiti preduzeća, nastao kao rezultat rasta privrede u nekoliko posljednjih godina. Porez na dodatu vrijednost u narednoj godini će predstavljati stub održivosti budžetske likvidnosti, ali i stabilnosti na duži rok, s obzirom da je projektovano da ova poreska kategorija čini 50% ukupnog budžeta. Povećanje prihoda od akciza u odnosu na Plan za 2006. godinu, što nastaje kao direktna posljedica činjenica da dolazi do smanjenja sive ekonomije u oblasti proizvodnje akciznih proizvoda u Crnoj Gori i povećanja poreskih prihoda po tom osnovu. Uvođenjem proporcionalnog sistema oporezivanja dohotka fizičkih lica, Crna Gora slijedi pozitivne primjere nekih od danas najbrže rastućih novih zemalja članica Evropske Unije, poput Estonije, Slovačke, Litvanije i slično, koje su ovakav sistem oporezivanja već odavno uželi u primjenu. Očekuje se da će proporcionalno oporezivanje u Crnoj Gori podstaći ponudu rada na tržištu, povećati investicije, što istovremeno povećava i budžetske prihode.

Nadalje, Predlog zakona o Budžetu za narednu godinu podrazumijeva i obaranje učešća javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu na oko 42,8%, što odgovara planiranoj projekciji u Agendi ekonomskih reformi kojom je predviđeno smanjivanje za 2% poena godišnje. Nastavak procesa reforme sistema javne potrošnje u smislu njenog smanjenja mora biti imperativ u planiranju budžetske politike i u budućnosti. Međutim, treba biti svjestan da je politiku javne potrošnje u Crnoj Gori teško voditi u uslovima rastuće tražnje, kao i usljed činjenice da smanjenje rashoda nerijetko podrazumijeva i neželjene socijalne efekte koje treba uzeti u obzir kako bi proces bio što manje bolan za sve građane Crne Gore. Normalno, ostvarivanje suficita u budžetu i nastavak pozitivnog trenda smanjenja javne potrošnje u narednoj godini znači i bolju pripremljenost Crne Gore u fiskalnoj oblasti po pitanju servisiranja javnog duga, nastavka procesa penzijske reforme, reforme državne administracije, kao i uslova koje treba ispuniti na putu ulaska u Evropsku Uniju. Konačno, prvi put vrši se planiranje kapitalnog budžeta što predstavlja pozitivnu promjenu u crnogorskim javnim finansijama. Planiranje kapitalnog budžeta ukupne vrijednosti 33,9 miliona eura ukazuje na to da se Crna Gora okreće ka investicijama. Okreće se ka produktivnoj potrošnji novca poreskih obveznika, kao i ulaganju u razvoj svih građana Crne Gore. Sve ovo nesumnjivo upućuje na pozitivan odnos Vlade ka opštoj makroekonomskoj stabilnosti i konsolidovanoj javnoj potrošnji.

Gospodine ministre, ja bih se složio sa dijelom diskusije gospodina Dragiše Pešića, s obzirom da bih ja danas imao priliku da možda postavim pitanje nekom od resornih ministara, a pitao bih, što mi Vi vjerovatno nećete moći odgovoriti, jer nijeste ni dužni. Iz rasporeda sredstava kapitalnog budžeta od iznosa 33.911.032 eura po potrošačkim jedinicama da se primijetiti da nema nijednog kapitalnog programa predviđenog u ovom dijelu kapitalnih investicija za 2007. godinu za Opštinu Plav. O razvijenosti Opštine Plav, odnosno njenoj nerazvijenosti nije potreban nikakav komentar. Ja samo želim da pitam da li imate informaciju je li bilo podnijetih investicionih programa ili je ovo odnos inferiornosti lokalne vlasti u Plavu, jer bi građani plavske opštine to sigurno trebali da znaju.

Gospodine ministre, ja sam primijetio da nema putnog pravca Podgorica-Gusinje u budžetu. Znam da je za Budžet za 2005. godinu bilo predviđeno izdvajanje sredstava za izradu projektne dokumentacije za putni pravac Podgorica-Plav. Vidim sada da nema ni toga. Ja razumijem, gospodine ministre , mislim da je malo država u Evropi, možda nijedna koja gradi tako skupe investicione programe, mislim na izgradnju puteva koja se oslanja na budžet. Ali, makar da je urađena projektna dokumentacija koja bi onda bila spremna na donatorskim konferencijama kako bi se našla, putem prodaje koncesija itd.

Drugo, mislim da lokalna vlast ukoliko nije imala ... iz Plava, da podnese program otvaranja putnog pravca Murino-Čakor-Peć koji je neophodan tom dijelu Crne Gore. Mislim da bi konačno trebalo nekom investicijom, koja nije teža od nekih desetak hiljada eura, skloniti klizište na putu između Andrijevice i Plava, a već da uzmete podatke Odjeljenja bezbjednosti u Andrijevici vidjećete koliko je saobraćajnih udesa bilo zarad tako jeftine investicije. No, i danas kao i juče, kada je bila druga tačka dnevnog reda, nije bio budžet, uglavnom je masa mojih kolega poslanika postavljala pitanje nerazvijenosti sjevera. Ja, gospodine ministre, predlažem da na ovakav način možda ne rješavamo, da iskoristimo iskustvo susjedne države Hrvatske da ako ne možemo u ovoj godini, da Vlada u ovoj godini izađe sa jednim konkretnim zakonskim predlogom kojim bi se riješila nerazvijenost pojedinih područja Crne Gore. Mislim da bismo na takav način mogli da umanjimo razlike u razvijenosti i nerazvijenosti područja u Crnoj Gori. Ja zahvaljujem.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Dobićete komentar, samo da završimo ovu grupu komentara na izlaganje poslanika Husnije Šabovića, pa ćemo prekinuti ovu raspravu da bismo završili raspravu o Zakonu o Državnoj revizorskoj instituciji u pojedinostima. Mislim da je tu poslanik Pejović. Dobio sam mišljenje Odbora kako bi to glasanje završili da bi na kraju zasijedanja mogli birati i popuniti tu instituciju, tako da ćemo poslije kruga komentara na izlaganje poslanika Šabovića glasati u pojedinostima i u načelu o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji. Potrebna je aspolutna većina i potrebno je da se šefovi klubova usaglase.

Poslanik Živković. Izvolite.

RADOJICA ŽIVKOVIĆ:

Gospodine predsjedniče, gospodo poslanici,

Gospodine Šaboviću, Vi ste bili vrlo kontradiktorni u svom izlaganju. Zadnji dio Vašeg izlaganja je u redu i ja sam siguran, ako se budete držali ovog zadnjeg dijela što ste rekli, da ćete vi glasati protiv ovog zakona o Budžetu, jer ste u svom izlaganju prvo pohvalili Vladu i kazali da ona ulaže u sve građane Crne Gore, kada ste govorili o kapitalnom budžetu, a onda sami sebe demantovali i kazali da tamo, na primjer, nema Opštine Plav. Ja ću Vam malo detaljnije obrazložiti zašto nije tačna Vaša rečenica da ovaj budžet, odnosno njegov kapitalni dio predstavlja investiciono ulaganje u sve građane Crne Gore.

Od ukupno 33 miliona i nešto više, koliko je predloženo za kapitalne investicije, na sjever Crne Gore, odnosno na 11 opština ili 12, znači čak i Kolašin kad se uzme, taj pojas sjevera, otpada 2.563.000. Ne računam stvarno tu ovih 6.000 predviđeno za tunele, puteve, kosine, asfaltiranje, jer to je dio koji se odnosi na čitavu Republiku, pa će jedan dio svakako pripasti sjeveru. Ministar mi je na Odboru rekao - vi imate najviše kosina pa će vama doći najviše novca. Ja ga računam u ovom trenutku, znači za ove investicije, ali ćemo izdvojiti to, jer se, mislim, ni Kolašin nigdje ne pominje.

Gospodine Šaboviću, ja mislim da ova preraspodjela sredstava, regionalno gledano, na čitavu Crnu Goru, nije dobra i Vi kao i ja i nijedan poslanik sa sjevera ne treba da glasa za ovaj Predlog zakona o Budžetu i nadam se da će Vaše kritičko izlaganje, drugi dio Vašeg izlaganja koji je apsolutno kritički, na Predlog zakona o Budžetu dati efekta i da Vi nećete glasati za ovakav budžet koji potpuno diskriminiše sjeverni dio Republike koji je nerazvijeni dio Republike, a sa ovakvim predlogom budžeta i programskim budžetom, može se zaključiti da će se ta tendencija nastaviti, znači da ćemo mi od zaostalog postati još zaostaliji dio sjevera. Ne treba svaljivati sada greške na lokalnu samoupravu. Vi ste pokušali, da Vam ne bi zamjerila Vlada i ministar, da sve greške pripišete lokalnoj samoupravi. Ne, greška je u Vladi, greška je u Ministarstvu finansija zašto se ovako odnosi prema sjeveru Republike. Ovo je diskriminatorski budžet za sjever Republike kada je u pitanju njegov kapitalni dio. Hvala vam.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam, poslaniče Živkoviću.

Poslanik Šabović, odgovor na Vaš komentar.

HUSNIJA ŠABOVIĆ:

Gospodine Živkoviću, ne bih se složio sa Vama. Moj prvi dio diskusije je usmjeren na globalne karakteristike budžeta i Vi ćete se na kraju ove rasprave složiti, kao što se slažu vaše kolege na skupštinskim odborima iz vašeg kluba i drugih klubova, da ovaj budžet pokazuje nastavak ekonomskih reformi Crne Gore, iz godine u godinu da je sve bolje stanje.

Drugo, u drugom dijelu rekli ste da sam se kritički osvrnuo. Tačno je da sam se kritički osvrnuo, ali gajim povjerenje. Da Vas podsjetim, gospodine Živkoviću.

Prvo, ovim budžetom je predviđeno za Opštinu Andrijevica 950.000 za izgradnju Doma kulture.

Drugo, da Vam kažem da ovih dana u Plavu prvi put, zahvaljujući ovoj Vladi, mladi Plava stupaju na prvi kvadratni metar sportske sale. Znači, 1.500.000 eura od toga mislim 1.300.000 eura je ova Vlada finansirala izgradnju prve sportske sale u Plavu. Mislim da nedostaje samo neka trafostanica i otvara se sportska sala.

Da Vas podsjetim, gospodine Živkoviću, da je ova Vlada zadnjih godina u Opštini Plav..., gospodin Radulović se sa ironijom smije, ali ja mislim da ne zna ni gdje je Plav. Nijesam rekao Vama, nego kolegi iz Grupe za promjene. Zadnjih godina je ova Vlada investirala značajno u Opštini Plav. Otvorila je granični prelaz između Crne Gore i Albanije. Vi ste se drugačije obratili, gospodine Živkoviću. Znači, ja imam povjerenja i tvrdim, da je bilo investicionih programa od lokalne vlasti prema Vladi, da bi prošlo, nego ih nije bilo. Ja tvrdim da prema Ministarstvu poljoprivrede nijedan program iz Plava nije došao u smislu subvencija za štete od elementarne nepogode itd. Zahvaljujem.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Komentar u ime Kluba - poslanik Zarija Pejović. Zarija Pejović: Mogu li prvo proceduralno, a onda da odgovorim gospodinu Šaboviću?

Možete, kako da ne, poslaniče Pejoviću.

ZARIJA PEJOVIĆ:

U članu 97, a pozvao sam se na ovaj član, jer smatram da je adekvatan za intervenciju koju želim da izvršim, kaže se da predstavnici Vlade mogu da se jave za riječ da bi komentarisali navode poslanika.

Gospodine predsjedniče, gospodin Pešić je to pomenuo. Smatram da bi danas predstavnici resorsnih ministarstava, koji su ujedno i najveće potrošačke jedinice trebali biti prisutni ovdje danas da bi nam objasnili svoju nakanu kako imaju namjeru potrošiti pola milijarde eura. Vi ste ovdje da štitite dignitet Parlamenta, mislim da bi trebalo da ih pozovete.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ja mogu dijeliti mišljenje sa Vama, ali im ne mogu narediti da dođu. Sva Vlada je pozvana na svaku tačku dnevnog reda i oni dobijaju svi pozive, kao i vi. Ja sam ih pozvao, a na njima je političko pravo da dođu ili ne dođu, kao i na vama. Ne poštoji mogućnost da mi nametnemo ministru da dođe u Parlament povodom pojedine tačke, ako nije striktno njegova tačka. Ovdje je u ime Vlade ovlašćen ministar finansija. Nijesu ovlašćeni drugi ministri, tako da oni mogu doći u svom svojstvu, a ne u svojstvu razmatranja Zakona o Budžetu. Ponavljam, svi su pozvani i svi dobiju uredno pozive, kao i vi. Uvijek su pozvani.

Izvolite, komentar.

ZARIJA PEJOVIĆ:

Gospodine Šaboviću, rekli ste, ako sam dobro razumio intenciju Vašeg izlaganja, da se ovaj budžet ima smatrati razvojnim budžetom. U redu.

Gospodine Šaboviću, pomenuli ste kapitalni budžet, odnosno ulaganje u kapitalnu infrastrukturu. On je na nivou 2% bruto društvenog proizvoda. Evo, kolega kaže - ni toliko. On je 8% u Hrvatskoj, on je 6% u Makedoniji, u Crnoj Gori je 2%.

Gospodine Šaboviću, ekonomija je egzaktna nauka koja se zasniva na određenim premisama. Ja sada Vas ovdje pitam - na kojim premisama se zasniva privredni razvoj jedne zemlje i koji su faktori privrednog razvoja? Jedan od faktora privrednog razvoja, gospodine Šaboviću, jeste tehnološka promjena i faktor inovacije. Jeste da izmislite nešto novo i da na bazi toga podignete produktivnost. Takve inovacije, između ostalog, proizilaze iz nauke. Nauka je u budžetu milion eura u odnosu na bruto društveni proizvod. To je statistička greška, gospodine Šaboviću. Danas smo amandmanski djelovali da se ulaganje u nauku poveća, a hladno ste to odbacili, nijeste htjeli ni da razmišljate o tome. Drugi faktor privrednog razvoja, gospodine Šaboviću, jeste ulaganje u proizvodna sredstava i infrastrukturu. 2% bruto društvenog proizvoda će se uložiti u infrastrukturu. Ja sam dao amandman da se povećaju ulaganja u mala i srednja preduzeća, dva miliona eura svega na nivou statističke greške od bruto društvenog proizvoda.

Prema tome, gospodine Šaboviću, na temelju kojih kvantitativnih premisa Vi tvrdite da je ovaj budžet razvojni budžet? Šta više, ovaj budžet pokazuje da vi nemate nikakvu razvojnu politiku, ni viziju razvojne politike. Molim Vas, obrazložite mi ovo, 110 miliona eura je ulaganje u represivni aparat - Vojsku, Policiju, u Državnu bezbjednost. To je 6% bruto društvenog proizvoda što je nekoliko puta veće nego što je to karakteristika zemalja istočne i centralne Evrope koje plediraju da uđu u Evropsku Uniju. Na temelju čega 110 miliona? Planiramo li da idemo na mali Bardanjol ili da razvijamo Crnu Goru kao razvijenu mikrodržavu.Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, poslaniče Pejoviću.

Poslanik Šabović, odgovor.

HUSNIJA ŠABOVIĆ:

Kolega Pejoviću, da bi kapitalne investicije bile objedinjene, moraju biti na jednom mjestu. Normalno, u Crnoj Gori prvi put se uvodi kapitalni budžet, nijeste valjda mogli očekivati da će kapitalne investicije biti 80% od Predloga budžeta za 2007. godinu, po nekoj logici.

Drugo, treba biti svjestan da je politiku javne potrošnje u Crnoj Gori teško voditi tako kako Vi kažete, zbog mnogo drugih razloga koji su evidentni, možda i juče pred vratima ovog parlamenta. Ja se slažem sa Vama da bih ja bio najsrećniji kada bi kapitalne investicije bile mnogo veće od 33,9 miliona i kada bi značajan dio bio za opštinu iz koje ja dolazim. Ovo je možda i odgovor Vama i kolegi Živkoviću. Mene prioritetno interesuje, stabilna makroekonomska politika u Crnoj Gori. Ja sam i sam predložio Vladi da nijesam zadovoljan ovakvim načinom investiranja u nerazvijena područja. Ja sam i predložio da ako Vlada to ne učini sada, makar da bude za Predlog budžeta za 2008. godinu, da izađemo sa konkretnim zakonom o ujednačenosti područja u Crnoj Gori. Toliko. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vama.

Komentar na izlaganje.

KEMAL PURIŠIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Uvaženi kolega Šaboviću, nije mi prijatno što moram u Parlamentu da polemišem sa svojim sugrađaninom, naravno, ali ste u svom izlaganju izrekli dvije-tri kontradiktorne stvari koje hoću malo da komentarišem.

Govorili ste o tome da će Budžet za narednu godinu prvi put imati svoj suficit, a mi ćemo se, nadam se, u nastavku diskusije svi složiti da je kapitalni dio budžeta jako mali i da svaki budžet Crne Gore koji nema makar 25, dakle četvrtinu ili moguće trećinu sredstava opredijeljenih u kapitalnom budžetu u suštini nije razvojni budžet i da tek tada regionalni razvoj prije svega i uopšte razvoj Crne Gore može dobiti jedan značajan razvojni instrument i kroz tzv. budžetske podsticaje.

Druga stvar koju ste izrekli, a koja mi se ne sviđa - Vi ste pitali resornog ministra finansija da li Opština Plav dostavlja kvalitetne razvojne projekte koji će se naći u budžetu Crne Gore, iako imate u Plavu predsjednika Opštine i bilo bi zgodno da ste se tamo informisali da li je to urađeno. Ja ću Vam reći da bi bilo zgodno da se na nivou koalicije u Parlamentu DPS i SDP jednom slože pa koordiniraju svoje aktivnosti na taj način što će vidjeti gdje je, primjera radi, zastala inicijativa da se taj put o kom se interesujete, Podgorica-Plav, konačno realizuje. Vi ste s pravom istakli da su u programskom budžetu za prošlu godinu bila opredijeljena sredstava da se radi projektna dokumentacija puta, a da u programskom budžetu za ovu godinu nema planiranih tih sredstava iako projekat nije urađen. Takođe, Vlada je pripremila strategiju razvoja saobraćaja, tamo ima toga puta, ali ga nema u prostornom planu koji ćemo imati prilike u budućnosti ovdje da razmotrimo. Dobro bi bilo da malo naštimate te veze između koalicije i da ovdje ne zbunjujete nas iz opozicije sa tom vrstom pitanja. Lično znam, pošto radim u Opštini Plav, da je u zadnje tri-četiri godine bilo dosta inicijativa vezano za taj put, da se Opština obraćala resornom ministarstvu i Vladi kao kolektivnom organu, a da negdje te inicijative zastanu. Takođe, radi javnosti, poštoje dvije predinvesticione studije toga puta i mi tražimo da se krene dalje u implementaciju toga projekta, jer je on ocijenjen kao ključni za razvoj sjevera. U tom dijelu se slažemo, samo ne mogu da shvatim da ovdje pitate da li ima tih inicijativa, a one izvjesno poštoje u Vladi.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Poslanik Šabović, odgovor.

 

 

HUSNIJA ŠABOVIĆ:

Kolega Purišiću, nelagodna je uloga, vjerujte, veoma nelagodna uloga da polemišemo nas dvojica u Parlamentu sa uglavnom značajnim dijelom slaganja, ali ste rekli i značajan dio Vaše diskusije, neću reći koja je neistinit, ali ne odgovara realnom. Rekli ste da je put Podgorica-Plav ušao u strateški plan. Ja mislim da to nije tačno.

Drugo, kolega Purišiću, čini mi se da Vi gledate samo budžet kao izvor finansiranja u jednoj državi. Ja se sa tim ne bih složio. Puno je investicija bilo u Plavu koje nijesu bile predviđene Budžetom, a bile su realizovane. Ja mislim da ni sportska sala nije bila predviđena Budžetom za 2005, 2006. godinu, a realizovana je sa 1.300.000 eura Vlade Republike Crne Gore i 200.000 eura lokalne vlasti.

Rekli ste, takođe, kolega Purišiću, da je naš gradonačelnik od juče, prije mjesec dana, od juče. Rekli ste da ne zbunjujemo javnost. Vi nas zbunjujete, gospodine Purišiću, zadnjih petnaestak godina. Sve ono što je u Plavu ovako kako jeste je posljedica Vaše svijesti i Vašeg odnosa prema građanima Plava. Da ste pustili da radimo onako kako smo mi mislili i kako smo počeli da radimo, Plav je krenuo dobro, pa se moj kolega Zarija Franović ne bi hvalio da je Bar najčistiji grad, nego je Plav poslije Bara bio bio najčistiji grad u Crnoj Gori. Ali, preuzimanjem vlasti doveli ste Plav tamo gdje je sad. Ja Vas ponovo upućujem - nađite mi ijednu državu u Evropi koja finansira 100 miliona eura izgradnju putnog pravca iz budžeta i koja oslanja tu investiciju na budžet. Nađite jednu. Zar ne poštoje drugi izvori finansiranja - međunarodni krediti, donacije, konvencije itd? Ali, mislim da ovo nije mjesto... Ja i Vi i drugi poslanici sa područja odakle dolazimo treba da se borimo da građanima Plava konačno bude bolje, a ne kroz zbunjivanja, kako ste to rekli. Zahvaljujem.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Ne može. Inače, radi preciznosti, stoji to u Nacrtu studije razvoja putne infrastrukture, ako sam ja dovoljan garant. Dokument ćemo donijeti.

Nije bilo lične uvrede. Ja bih reagovao da je bilo lične uvrede.To je rizik komentara.

Hajde da uradimo ono što možemo.

Pravimo prekid i prelazimo na izjašnjavanje u pojedinostima o Zakonu o revizorskoj instituciji. Vratićemo se na budžet, pa ako bude što sporno da porazgovaramo. U pojedinostima je bio amandman poslanika Zarije Pejovića. Predlagač ga nije prihvatio.

Da li poslanik Pejović želi riječ?

Pet minuta poslanik Pejović, rasprava u pojedinostima o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o državnim revizorskoj instituciji.

Izvolite, poslaniče Pejoviću.

ZARIJA PEJOVIĆ:

Ono što je intencija mog amandmana nije protivna onome što predlagač hoće, već je na neki način apsolutno komplementarna sa predlagačem, ali i na neki način izoštrava zahtjeve odnosno uslove koje predsjednik senata revizorske institucije treba da ima.

Dakle, radi javnosti revizorska institucija vrši reviziju i kontrolu finansijskog poslovanja Vlade. Revizorska institucija je tu da nas ubijedi da su sredstva koja su namijenjena Vladi koje je ona potrošila i što je iskazano u završnom računu potrošena zaista, na adekvatan način. Predsjednik senata svojim autoritetom, a po meni bi to trebala biti jedna nezavisna ličnost garantuje da je ovaj reviziorski izvještaj tačan. Da bi predsjednik senata mogao kvalitetno da obavlja ovu funkciju, odnosno da bi, na neki način, bio revizor samog procesa revizije, on mora poznavati taj posao. Pravilo, recimo, dobrog korporativnog upravljanja u Japanu je da je predsjednik kompanije neko ko je prešao od najniže pa do najviše istance. Dakle, ukoliko predsjednik senata nije upoznat sa procesom revizije, kako onda očekivati da će on na kvalitetan način moći da uđe u ono što revizija jeste i da cijeni kvalitet rada samih revizora?

Ostali članovi senata i ne treba da imati položen revizorski ispit, ali predsjednik senata to mora imati. Ja sam savršeno svjestan da predsjednik senata može biti i pravnik i ekonomista, ali, molim lijepo, ako Evropa insistira na jačanju administrativnih kapaciteta, odnosno na povećanje učinkovitosti, ako Svjetska banka kaže da državna revizorska institucija mora kadrovski da se ojača, zašto onda taj kandidat za revizora ne bi lijepo upisao taj kurs i uzeo knjigu u šake i naučio nešto korisno? Kada taj čovjek dođe na to radno mjesto, on će se osjećati mnogo sigurnije, a samim revizorima će, na neki način, davati izraz poštovanja budući da jako dobro poznaje taj posao. Prema tome, ovaj moj zahtjev je apsolutno komplementaran. On, na neki način, traži dodatni zahtjev od predsjednika i smatram da predsjednik senata treba da ga ispuni. On treba da poznaje posao svojih podređenih. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam, poslaniče Pejoviću.

Ima li više rasprave, pretpostavljam da nema, u pojedinostima?

Onda bismo se mogli izjasniti u cjelini sa amandmanom poslanika Pejovića.

Stavljam na glasanje amandman poslanika Pejovića.

Ko je za, protiv ili uzdržan? Amandman na Zakon o dopuni i izmjeni Zakona o državnoj revizorskoj instituciji.

Hvala vam. Glasalo je 56 poslanika -19 za, 34 protiv, tri uzdržana. Amandman nije dobio potrebnu većinu.

Sad bi se mogli izjasniti u cjelini Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnoj revizorskoj instituciji. Ovlastio je poslanika Zariju Franovića.

Možemo li preći na glasanje? Nema primjedbi. U redu.

Prelazimo na glasanje o Zakonu u cjelini.

Izvolite.

Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnoj revizorskoj instituciji u cjelini.

Izvolite.

Isteklo je 20 sekundi.

Glasalo je 58 poslanika - 41 za, 17 protiv, nije bilo uzdržanih.

Konstatujem da je predlog dobio potrebnu većinu i da je usvojen Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnoj revizorskoj instituciji.

Hvala vam.

Vraćamo se na raspravu o Budžetu.

Možete. Poslanik Vuković.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Primjedbu poslanika Pešića da je možda rasprava o Budžetu u načelu prejudiciranje stvari ako se prethodno ne dogovorimo o Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, da li možemo da saniramo na sljedeći način?

Dakle, da, pošto o tom zakonu poštoje četiri amandmana, završena je rasprava i Zakon je usvojen u načelu, kao što ste predložili, nastavimo da napravimo kompromis, da nastavimo priču o budžetu, da kolege govore, jer je objedinjena rasprava počela, a da se šefovi poslaničkih klubova povuku da se dogovorimo šta je to sporno u pojedinostima oko tog zakona i da vidimo da li možemo postići saglasnost da i o zakonu prije završetka priče o Budžetu završimo. Ja sam spreman da učestvujem u tom razgovoru, pa ako ste vi raspoloženi da nas pozovete, odnosno date nam taj mandat da to uradimo.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

To je bio dogovor na kolegijumu, a ne vidim prepreku da razgovaramo o Budžetu, jer potrebno je samo da bude sukcesivnost u izjašnjavanju o zakonu i u vremenu stupanja na snagu zakona. Znači, nepotrebno je. Rasprava može ići, jer ako taj zakon ne bude usvojen moraće predlagač da mijenja Predlog zakona o budžetu, tako da ne vidim svrhovitost. Dogovorili smo se na kolegijumu da se dogovorite oko toga. Ako može danas dobro bi bilo da se dogovorimo do 16 časova, da se dogovorimo da bismo mogli da se izjasnimo o tom zakonu. Ima dovoljno vremena da se postigne dogovor o apsolutnoj većini poslanika za to.

Po redosljedu prijavljivanja je poslanik Danilović, pa poslanik Stanić za raspravu. Da li ima neko iz neke druge partije da bi bio između? Opet dva DPS-ovca jedan za drugim. Onda poslanik Danilović, pa poslanik Žugić, pa poslanik Stanić.

Izvolite. Poslanik Danilović, rasprava o Budžetu.

Poslaniče Vukoviću, molim vas da omogućimo rad.

Izvinite, poslaniče Daniloviću.

GORAN DANILOVIĆ:

Uvaženi građani, kolege i koleginice poslanici, gospodo za predsjedavajućim stolom,

Imamo malo vremena, na žalost, za raspravu o Budžetu, imamo mnogo toga da kažemo, ali u deset minuta je to nemoguće. Žao mi je što nikako ovaj parlament da se dogovori da o ovako ključnim stvarima, a Budžet je kruna parlamentarne aktivnosti, nikako da postignemo dogovor da se o njemu raspravlja desetak dana, da prethodno imamo adekvatnu pripremljenu javnu raspravu, da svako može da se upozna sa onim što ga interesuje, nego dobijemo predlog Budžeta 15 dana prije nego što će biti na dnevnom redu, onda obavezu da se o njemu izjasnimo u roku od 48 sati, ukupno nekih šest ili sedam sati rasprave, po svakom poslaniku deset minuta i dok ovo objašnjavam znam da mi neumitno curi vrijeme, i da će mi to biti, u stvari, nedostatak vremena da govorim o onome o čemu želim da kažem. Prosto nije primjereno da o budžetu raspravljamo kao o bilo kom drugom zakonu. Ovo je u stvari "krvna slika Crne Gore". Ovdje su sve naše »bolesti«, svi naši »kanceri« i mogućnosti za ozdravljenje ili moguća teorija po kojoj nam nema lijeka.

Dakle, poštovana gospodo, drugi put, sljedeći put, sljedeće godine da se dogovorimo da o budžetu raspravljamo onako kako treba-cijelih 15 dana, da uključimo sve koji su zainteresovani i da, na kraju, donesemo zakon od koga će Crna Gora imati koristi.

Na početku jedna primjedba koja je terminološke prirode. Smeta mi već pet godina u ovom parlamentu što se govori o primicima i izdacima. Da li mi imamo našu riječ, da li ovo primici treba da znači eufemizam koji govori o tome da i mi nemamo primanja nego je to nešto toliko malo i beznačajno da mu treba dati tako simpatičan ili nesimpatičan naziv? Dakle, gospodo-primanja da cijeli svijet, posebno građani Crne Gore razumiju o čemu se radi. Naravno da ne mogu govoriti o svemu o čemu sam mislio da kažem, nego ću se usresrijediti na nekoliko stvari za koje mislim da građane interesuje i naročito ih interesuje gdje se troši naš novac, nas poreskih obaveznika, a porez je 90% ovoga budžeta. Načelna primjedba u primanjima ili primicima kako stoji u ovom budžetu koje nam je dostavilo Ministarstvo finansija nema planiranih prihoda od privatizacije. Ne znam zašto toga nema. Znam da će poštojati jedna vrsta objašnjenja, ali ako možete da planirate kazne, sudske takse, administrativne i da silazite do tog nivoa, da ne pričam kako se to radi u zemljama u okruženju ozbiljnim zemljama, nije logično da ne pravite primanja, odnosno predlog prihoda od privatizacije ili vi to ne smijete da kažete ili je naša privatizacija specifična po tome »daj što daš«, pa niko ne smije da se usudi šta ćemo privatizovati u prvom kvartalu, drugom, trećem i četvrtom, za šta je dospjelo vrijeme da se proda, šta ćemo naplatiti, koliko ćemo imati novca više u našem budžetu.

Ogromni su troškovi, uvažena gospodo, za Ministarstvo prosvjete. Svakako da ne želim ovom prilikom da umanjim značaj Ministarstva prosvjete, ali hoću samo jednu stvar da podcrtavamo i definitivno pokažemo da se tu nešto mora mijenjati. Ogromni izdaci za prosvjetu, loš materijalni standard, svakakav, život ljudi koji rade u prosvjeti, a to je elita našeg društva. Zašto? Zato što je ogroman broj onih radnika koji su tamo, pretpostavljam, po partijskoj dužnosti. Bilo bi lijepo da nam kažete koliko svakih izbora ili nakon izbora svakih mjesec dana bude primljeno pomoćnih radnika u Ministarstvo prosvjete Republike Crne Gore. Nemoguće je da ne možemo da napravimo takav budžet prosvjete da se nagrade oni koji su najbitniji za ovo društvo, nego se troši novac na otvaranje područnih odjeljenja, na to da i tamo poštoji jedan direktor, jedan domar, jedna sekretarica, jedan pomoćnik direktora, a svega dva učenika. Mora se izvršiti racionalizacija. Ipak, u ovo preostalih pet i po minuta hoću da se skoncentrišem na Ministarstvo odbrane i izdatke za Ministarstvo odbrane. Sjećam se ove i prošle godine kad smo usvajali Budžet za ovu godinu kako su pojedini visoki funkcioneri Demokratske partije socijalista javno negodovali - šta će Crnoj Gori 42 miliona evra koje izdvaja za jedinstveno Ministarstvo odbrane na nivou Srbije i Crne Gore, šta će nam, kad budemo nezavisni, nama skoro da i ne treba vojska, izdvajaćemo mnogo manje, a to ćemo u razvoj i u kapitalni budžet kako je već ko predlagao. Neke bih pomenuo i poimenice, ali nema potrebe, prepoznaće se.

Gospodo,za Ministarstvo odbrane ovim Budžetom je opredijeljeno u ovoj godini 40,98 miliona evra što je svega dva miliona evra manje nego što smo imali obavezu prema zajedničkom Ministarstvu odbrane. Šta smo izgubili? Veliku teritoriju, borbenu gotovost. Mnogo smo manje dobili, a novac gotovo isti izdajemo za Ministarstvo odbrane. Nabrojaću vam samo neke stvari. Dakle, neto zarade, kao i prošle godine 12,090, odnosno sada su nešto više 12,254 miliona evra. Rashodi za materijalne usluge su bili 5,768, sada 7,848, više nego dva miliona evra povećanja. Rashodi za službena putovanja sa 295.000 na 762.000. Država manja, više se putuje, teritorija veća, manje se putuje. Dakle, tekuće održavanje bilo je 556.000, ovo je vrlo značajno, sada je 1.567.000, za milion više. Šta imamo da održavamo kad smo sve prodali? Recite mi, neka neko kaže iz Ministarstva odbrane, vi koji ste im odobrili ovoliki budžet, za šta će im, recimo, u investicionom održavanju cijelih 2.214.000 ako je prije nekoliko dana general Lakočević, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore saopštio da Crna Gora formacijski, iako mi nije jasno na osnovu koje strategije, na osnovu kojeg zakona, ništa od toga nijesmo usvojili, neće imati više aviona u svojoj upotrebi. Neke smo izdali sportskim društvima. Smanjujemo svoju borbenu gotovost, ulaganje u Ministarstvo odbrane, u kupovinu opreme svega 1.730.000 evra. Dakle, ne želi se pojačati borbena gotovost, spremnost a da ne pričamo o tome da ste govorili da Crnoj Gori uopšte ne treba vojska. Sada 42 miliona od 42 miliona u zajednici na 40 cijelih miliona s tim što niko ne zna kako izgleda ta vojska Republike Crne Gore i šta uopšte možete da kupite za 1.700.000.

Ono što je posebno značajno u prošlogodišnjem,odnosno ovogodišnjem budžetu, nema dodatnih ličnih primanja. Sada su u budžetu za odbranu na nivou tri miliona. To su: topli obroci, naknade za prevoz i ne znam o čemu se još radi. Prošle godine vojsci Srbije i Crne Gore nije valjalo jesti i nije se valjalo prevoziti, ali ove godine svakako i to u iznosu od tri miliona. Nema ni stavke o transferu invalidsko-penzijskom, odnosno Fondu PIO. Prošle godine na nivou 12 miliona, ove godine toga nema. Zašto nema? Znači li to da nećemo plaćati obaveze prema penzijsko-invalidskom fondu? Da li to znači? Je li to profesionalizacija vojske? Tehnološki viškovi tri miliona.

Uvažena gospodo, da ne pričamo o MUP-u. I dalje, bez obzira što Evropa od nas traži da smanjimo, to traži i Svjestka banka, izdavanja prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, sada ste to raspodijelili u nekoliko, pa poštoji MUP, Javna uprava, pa poštoji Policijska akademija, pa poštoji Služba državne bezbjednosti. To su ogromni izdaci. Kako je moguće da Crna Gora kojoj ne prijeti nikakva ni spoljašnja ni unutrašnja, opasnost izdvaja svake godine sve više za vojsku i za policiju? Kako je moguće imati razvojni budžet, a davati toliko u policijske i vojne akcije, a ni jedno ni drugo ne vidimo na terenu da poštoji niti i jedno i drugo daju bilo kakav rezultat?

Agencija za nacionalnu bezbjednost, planirane neto zarade 1.736.000. Prije dan ili dva saopšteno nam je - u Agenciji za nacionalnu bezbjednost radi 365 radnika. Čini mi se da se neko malo s nama šalio, poslao nam informaciju da za svaki dan ima makar po jedan zaduženi - za svakoga od nas po jedan zaduženi. Svi znamo da je mnogo više onih koji rade za Agenciju za nacionalnu bezbjednost. Ne znam da li se misli ovdje samo na one kojima se plaća osiguranje, radni staž, a pretpostavljam da se hiljadama u Crnoj Gori mjeri broj onih koji rade za Agenciju za nacionalnu bezbjednost i to nije smiješno, to svi znate. Znate da u svakoj zgradi poštoji po neko ko je zadužen i ko prima sasvim sigurno paušal ili honorar za ono što radi. Ako je tačno da je 365 zaposlenih, prosječna plata tih ljudi je 475 evra. S obzirom da ja znam među tih 365 zaposlenih vjerovatno je ljudi sa srednjom stručnom spremom i najviše visokom najmanje 300, nećete mi valjda reći da tamo rade samo sve intelektualci, onda mogu zamisliti kolika je plata nekoga šefa u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Kolika je prosječna plata u prosvjeti ili zdravstvu gdje je krem našeg intelektualnog potencijala? Kolika je prosječna plata? U Agenciji za nacionalnu bezbjednost - 475 evra. Na žalost, vrijeme je neumitno isteklo. Rekao sam da nedostaje vremena, uvaženi građani. Ovo nam je slika o najznačajnijoj stvari deset minuta po poslaniku, a zaista smo se zalagali da o drugim stvarima raspravljamo mnogo manje i da se posvetimo budžetu do krajnje granice.

Hvala vam lijepo, a nadam se da će biti prilike i kasnije.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Samo da završimo ovaj dio, da odgovori ministar, pa ćemo onda rezultat vašeg dogovora da čujemo svi.

Ministre, izvolite. Samo da čujemo. Imate odgovor na koja pitanja, na koliko pitanja?

IGOR LUKŠIĆ:

Ja nemam ništa protiv da gospodin Danilović uzme posle mene riječ, kako god Vi odlučite. Ja samo želim da prokomentarišem, a onda da dam odgovor na nekoliko pitanja koja su postavljena.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

U redu, izvolite. Da tretiramo ovo kao komentar da bi mogao i poslanik Danilović da dobije riječ, da bi bili ravnopravni. Izvolite.

IGOR LUKŠIĆ:

Nema problema.

Dakle, bilo je pitanje zašto primici i izdaci. Terminologija usaglašena sa organskim zakonom o budžetu. Da li je najsrećnija terminologija, ne znam. Mi možemo posebno još jednom da to pogledamo, ali ova terminologija koja je ovdje potpuno je u saglasnosti sa organskim zakonom o budžetu iz kojeg proizilazi svaki predlog budžeta za svaku godinu.

Gdje su prihodi od privatizacije? Ovim budžetom se samo planira potrošnja prihoda od privatizacije i to je suština budžeta da vi samo planirate prihode i sa druge strane potrošnju prihoda. Da li će biti privatizacionih prihoda manje ili više u odnosu na ovo pokazaće završni račun koji ćemo pokazati koliko je bilo ukupno prihoda te budžetske godine na račun trezora. To se, dakle ne planira ovim budžetom, samo se planiraju rashodi, odnosno nivo potrošnje. Troškovi Ministarstva prosvjete. Podsjetiću vas, čitali ste, primijetio sam, izvještaj Svjetske banke sa kojim se ja u potpunosti slažem. Određene konstatacije Svjetske banke su zanimljive - da su prosječne zarade u obrazovanju per kapita u odnosu na bruto domaći proizvod per kapita, veće su samo u Njemačkoj i Koreji. Da su u velikom broju drugih zemalja niže, naravno to je statistika. Ono što je praksa, to je da je to na nivou manje - više procjena zarade u Crnoj Gori. Mi sad možemo govoriti o kvalitetu životnog standarda, ali statistika pokazuje ovo i vi ste, u suštini, u pravu kada sugerišete da treba nastaviti smanjivanje broja zaposlenih u obrazovanju. To je kontinuitet koji će imati svoj nastavak i ove godine i drago mi je da i opozicija daje podršku procesu smanjenja broja zaposlenih u obrazovanju.

Što se tiče strukture troškova, mi se naredne godine Budžetom za 2007. godinu približavamo prosjeku koji imaju najrazvijenije OECD zemlje. Kod njih je 75, 25, a kod nas je naredne godine 77,23.

Izdaci za vojsku su na nivou 2% bruto domaćeg proizvoda. To je, dakle, na nivou donjeg limita onoga što propisuju standardi partnerstva za mir i u prethodnim godinama je bila jako sporna struktura tih troškova, kao što imamo sličnu situaciju i kod obrazovanja. Dakle, struktura troška treba da bude da otprilike 50% najviše ide na plate, ostatak na opremu, na održavanje sistema itd. Naredne godine su tu planirana investiciona održavanja, od neštio iznad dva miliona eura. Zašto? Mislim da je u obrazloženju to navedeno.

Program razvoja bezbjednosnog sistema, odnosno vojske podrazumijeva njihovu koncentraciju na dvije ili tri lokacije. Potrebno je izvršiti investiciono ulaganje na tim lokacijama. Jedna od tih je lokacija Danilovgrad, gdje će biti smješten praktično najveći dio onoga što je pješadijski sastav. Mornarica se seli ka luci Bar i tamo treba napraviti odgovarajuće investicione zahvate itd.

Kada govorimo o nabavci opreme, ovdje smo definisali ono što su mogućnosti za narednu godinu, ali treba da znate da programi Partnerstva za mir omogućavaju da vi uložite 10 ili 20% svojih sredstava da onda donatori obezbjeđuju ostatak i to se odnosi, recimo, na uniforme ili na neko naoružanje itd. Ono što je srećna okolnost jeste da viškovi naoružanja koji poštoje u Ministarstvu odbrane mogu da se zamijene za kvalitetnu opremu koja je u skladu sa stavovima Partnerstva za mir itd.

Mislim da smo u prethodnom periodu stvorili sve uslove za brzu profesionalizaciju i povećanje kvaliteta vojske. Naravno da će biti plaćane sve obaveze prema Fondu PIO. Kao što vidite, tu su predviđeni izdaci za doprinos i socijalno osiguranje vojnih lica. Sa druge strane, vojni penzioneri će biti finansirani preko Fonda PIO, što je i logično. Sada mi treba da racionališemo taj sistem i da ih finansiramo iz Fonda PIO.

Kada je u pitanju uprava policije, ja sam potpuno saglasan da su ti troškovi izuzetno visoki. Oni moraju da se relativno smanjuju u narednom periodu. To je, dakle, više nego očigledno. Već naredne godine uprava policije dostaviće novi predlog sistematizacije na koji ćemo mi vrlo brzo dati mišljenje i tokom januara i februara najkasnije ta racionalizacija mora da otpočne i da se u najvećem broju završi i ona mora postepeno da traje u narednom periodu. To će značiti smanjenje i direktnih i indirektnih troškova koji se stvaraju u tom sistemu, ali morate imati u vidu i sljedeću stvar. Znači, da bi dostigla evropski standard naša uprava policije mora da značajne investicije sprovodi i kada je u pitanju granična bezbjednost, kad su u pitanju ulaganja u graničnu infrastrukturu itd. da bi ispunjavali određene obaveze prema, na primjer, standardima slobodnog protoka ljudi i roba itd. Zahvaljujem.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Danilović.

GORAN DANILOVIĆ:

Gospodine ministre, ja sam uspio da ubilježim ono što ste Vi komentarisali. Bile su i konstatacije u pitanju i dio mojih nedoumica. Kada je u pitanju vojska, nijeste me ubijedili apsolutno. Rekao sam Vam prošle godine, biću sad vrlo korektan i pomenuti ime ministar, prvo zamjenik ministra za spoljnje poslove, a čini mi se da je bio na još jednoj ministarskoj funkciji, gospodin Peđa Bošković je nekoliko puta govorio da nama ne treba da mi trošimo uzaludno 42 miliona evra na vojsku državne zajednice koja je bila za ovo što sada imamo ozbiljna vojska, svako će se složiti, jer, u međuvremenu, nemamo ni tenkova, ni aviona i to je dio strategije koja se planira. Dakle, 40 miliona za nešto što više ne poštoji ili što se sužava. Lična primanja, rekao sam vam, dodatna lična primanja kojih prošle godine nije bilo i pitam vas - gdje su ili zašto ne poštoji stavka u ovom dijelu za odbranu – transferi Fondu PIO. Prošle godine 12 miliona evra je bilo pod tom stavkom, ove godine ni jednog evra. Zbog čega je to ispušteno? Da li to znači da se neće voditi računa o obavezama koje svi imaju prema penzijsko-invalidskom osigurnaju? Pored toga, govorili ste, čini mi se da tu nijeste bili dovoljno korektni, ne čini mi se nego je izvjesno, da sam ja predlagao smanjenje broja zaposlenih u prosvjeti. To je djelimično tačno. U brzini, zbog toga što je svega deset minuta, moram da skraćujem, da redukujem ono što želim da kažem: ja sam kazao da treba iz prosvjete eliminisati one koji se tamo svakih izbora ili nakon svih izbora zapošljavaju po partijskoj dužnosti.

Dakle, ostaviti one koji su neophodni za Ministarstvo obrazovanja, odnosno za Ministarstvo prosvjete, ali otvarati posebna odjeljenja, praviti škole koje su nerentabilne da biste tamo zaposlili dodatan broj svojih aktivista, svojih direktora, svojih pomoćnika direktora, domara, ne znam koga sve u službi za održavanje, nije normalno. Samo jednom preciznom evidencijom u toj oblasti možete doći do značajnog smanjenja budžeta, a povećati plate onima koji su nama najznačajniji – nastavnički, profesorski kadar. Prosto ne mora svaka škola da ima direktora. Može pet škola imati jednoga direktora. Kod nas je izvjesno da možda pet škola nema odgovarajući nastavni kadar, ali svaka ima direktora i dva zamjenika direktora, to vam garantujem. To naravno ne treba raditi na takav način.

Kad su u pitanju one naše terminološke nedoumice, garantujem vam ne znam sa čim je usklađeno, ne znam na šta ste se naslonili, ali primici nije odgovarajuće srpskom jeziku, službenom jeziku, ni jednom ma kakvim vi govorili. Primanja, izdavanja, vrlo jednostavno, vrlo precizno. Riješite taj problem, narodu će biti jasnije.

Prihodi od privatizacije, kažete samo je planirana potrošnja.

Gospodine ministre, mislim da to nije dobro objašnjenje. Ukoliko je planirana potrošnja, zašto nam nijeste na jednom mjestu rekli - planirani prihodi od privatizacije, pa ih poslije razvrstali kako god želite? Ne može biti da možete, umijete i znate da razvrstate kako će se trošiti nešto, a da to nešto na jednom mjestu u primanjima ne dostavite i kažete otprilike planiramo toliko i toliko. Ja se plašim da je to posljedica loše privatizacije, loše privatizacione prakse u kojoj se nikada u Crnoj Gori ne zna šta će u kom kvartalu biti privatizovano i šta je dospjelo za privatizaciju, pa stoga niko ne želi da procjenjuje, kako ne biste bili hvatani u neistini. Hvala lijepo.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Imaćete prilike. Ministar je imao pravo na odgovor na pitanje, posle čega onaj ko je pitao nema pravo da dobije riječ. Međutim, poslanik Danilović je rekao da to nijesu bila pitanja, nego je konstatacija, konstatacija tokom izlaganja na neke dileme. U tom slučaju smo uradili da ima pravo ministar na komentar, a u tom slučaju poslanik ima takođe pravo na odgovor na komentar i sada smo ovo zatvorili.

Pitanje koje sada kroz ovaj komentar postavljam moći će kasnije ministar da iskoristi. Naravno, biće još pitanja tokom diskusije.

Da čujemo sada poslanika Vukovića, rezultat vaših dogovora.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Potpredsjedniče, ja sam predložio i saglasili ste se, odnosno predsjedavajući što je rekao to što je rekao, da radimo i dalje o Budžetu, a da se mi dogovorimo oko ovog zakona koji smo preskočili. Ja sam sa uvaženim kolegama iz drugim klubova ispred Kluba DPS-a izvršio konsultacije. Nadam se da je svima nama, stalo da odradimo najbolje ovaj posao u Parlamentu oko ovih važnih zakona i dobio saglasnost da se možemo sada izjasniti, otvoriti raspravu o pojedinostima o Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, mislim da se tako zove. Tu imamo četiri amandmana kolege Medojevića koji nije tu, ali po mojim informacijama mijenjaće ga kolega Pejović da završimo priču i da se izjasnimo o zakonu u cjelini. Nemojte zamjeriti, pri čemu sam shvatio da sam dobio saglasnost da će i kolege iz drugih poslaničkih klubova podržati ovaj projekat da bismo mogli ući do kraja u raspravu o Budžetu kao temeljnom zakonu.Hvala puno.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Dakle, ako je to rezultat vaših dogovora, onda predlažem da prekinemo raspravu o Predlogu zakona o budžetu, da nastavimo raspravu o pojedinostima o Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica i izjasnimo se o četiri amandmana poslanika Medojevića i zakonu u cjelini.Molim prije toga da čujemo predstavnika iz Pokreta za promjene. Shvatio sam da je poslanik Vuković rekao da će nakon izjašnjavanja o amandmanima imati podršku svih ostalih poslaničkih klubova, da će glasati za Predlog zakona.

Izvolite. Predstavnik Pokreta za promjene poslanik Pejović.

ZARIJA PEJOVIĆ:

Prvi amandman je prihvaćen u jednoj modifikovanoj formi, ali suštinski je prihvaćen. O čemu se ovdje radi? Radi se o tome da će otpremnina u visini do 24 lična dohotka biti oslobodjena oporezivanja, ako se, gospodjo Mihailović, ne varam,dogovorili smo se za 2007.godinu i 2008.godinu da će biti oslobodjena. Smatramo ovo kao kompromisno i dobro rješenje, ovo tim prije što je indicija da će se porez na dohodak dalje smanjivati u periodu od 2007, 2008,2009, 2010 i tako dalje. Medjutim, što se tiče ostalih amandmana 2,3 i 4, ovi amandmani su odbijeni. Smatramo da je prava šteta što su ovi amandmani odbijeni i mislim da ću ubijediti Parlament da prihvati ove amandmane. Ovdje se radi o logici da se plaća porez na kapitalne dobitke. Kada kažemo da se plaća porez na kapitalne dobitke, ovdje prije svega mislimo na berzu, gdje su se ostvarivali veliki profiti i gdje je dolazilo do velikoga rasta. Jednostavno, na operacijama na berzi su se zaradjivali milioni.

Na drugoj strani mi imamo situaciju da se kamate, odnosno prihodi od štednje oporezuju. Prema tome, zašto bi se, poštovane kolege, razmislite o tome, oporezivali kamatonosni prihodi, na depozit koje ostavite u banci, a kamatne stope su, hajde da kažemo, 5,6,7%, a ovamo kapitalni prihodi koji su ostvareni na berzi, a koji znaju biti po nekoliko stotina puta, ljudi su zaradjivali puta pet, puta 10 na berzi, zavisno od toga kako su plasirali svoja sredstva, a ovamo se ne bi oporezivalo?Prema tome, to je paradoksalno. Rekao sam na odboru da sam sa nekim svojim depozitom zaradio mnogo manje novca nego sa odredjenim ulaganjima na berzi, koje je bilo mnogo manje u odnosu na ovaj depozit. Prema tome, tu ne poštoji logika. Na berzi se stvaraju zaista u punom smislu ekstraprofiti.Ekstraprofit nije loša stvar. Stvar je u tome što se ponekad ti ekstraprofiti na berzi ostvaruju zahvaljujući nekim insajderskim informacijama koje imaju samo povlašćeni ljudi i smatram da bi ti ljudi trebali da plate porez na to.Mi uvažavamo argument gospodje Mihailović iz Ministarstva finansija, da ne poštoji, kako smo mi razumjeli, tehnički kapacitet, Ministarstva finansija. Ali, gospodjo Mihailović, mi upravo želimo da vi ojačate svoje kapacitete, jer je to i zahtjev Svjetske banke da Ministarstvo finansija ojača svoje kapacitete i da se osavremenite da možete da kontrolišete i ove kapitalne dobitke. Kao što ste povećavali stepen naplate prihoda u proteklim godinama, mi smatramo da ćete se ubrzo osposobiti da vodite kontrolu onoga što se dešava na berzi i ne samo što se tiče kapitalnih dobitaka na berzi, već i kad su nekretnine u pitanju.Prema tome, ovaj zakon, odnosno ovaj amandman ima svoj socijalni karekter, a ima bogami i prihodovnu stranu u Budžetu koja neće biti zanemarljiva.

Prema tome, poštovane kolege, molim vas da razmislite još jednom da li ovo treba odbaciti, da li ovo treba ili ne treba oporezivati nekoga ko zaradi ekstra profita od 10.000.000 na berzi. Treba ga oporezivati, kao što se oporezuje i onaj koji da novac na štednju. Recimo, kod nas poštoji upravo ta odredba da se kamatonosni prihodi oporezuju. U redu, ali, recimo, Japan se finansira na domaćoj štednji, 5% je kamatna stopa u Japanu i to je jedan od razloga njihovoga razvoja, a nema, recimo, porez na kamatonosne prihode.Mi imamo prihod na kamatonosne prihode i prema tome uvedimo tom analogijom i porez na ove kapitalne dobitke koji su značajni.Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala poslaniku Pejoviću. Mislim da možemo da konstatujemo da smo sa ovim zaključili raspravu u pojedinostima i da konstatujemo da je Amandman I poslanika Medojevića prihvatio predlagač da je on postao sastavni dio zakona i da o njemu nema potreba da se izjašnjavamo. Ostala su tri amandmana poslanika Medojevića, 2, 3 i 4. Predlažem da se redom izjasnimo u o njima.

Vaša završna riječ. Izvolite.

IGOR LUKŠIĆ:

Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući.

Mislim da smo tokom rasprave na Odboru došli do inoviranog Predloga amandmana koji se odnosi na poreski tretman otpemnina i mislim da je ovo rješenje koje je solidno, koje je dobro. Zahvaljujem kolegama iz Pokreta za promjene na tom amandmanu koji smo nakon toga usaglasili. Mislim da će poboljšati tekst i smatram da će gro restrukturiranja poslovnih preduzeća uz ono što se desilo u prethodnom periodu nastupiti, upravo tokom 2007. i 2008.godine.Mislim da tome treba dati jedan stimulans. Na kraju, čini mi se da će tu i radnici imati direktnu korist,jer će moći da ispregovaraju sa poslodavcem veći nivo otpremnima u okviru procedura koje poznaje radno zakonodavstvo.

U odnosu na druge amandmane, potpuno sam saglasan da treba tražiti način da se spriječe deformacije na tržištu kapitalu ukoliko ih ima. Želim da Crna Gora bude lokomotiva promjene poreskog zakonodavstva koje će biti stimulativno za razvoj tržišta kapitala i da kroz jačanje institucija na tržištu kapitala spriječi eventualne mahinacije, defomacije i tako dalje, ne kroz destimulativno poresko zakonodavstvo.Praktično je trend zemalja i u okruženju, ali i u razvijenim zemljama da stimulišu ulaganja na berzi, ulaganja u nekretnine i tako dalje na način što mijenjaju poreski tretman kapitalnog dobitka i mislim da smo mi praktično lokomotiva u tom smislu, kada je region u pitanju izvjesno, i da treba na tom putu da ostanemo i mislim da će mnogo veći broj ljudi dobiti zbog toga što će imati ovu mogućnost ubrzanog razvoja tržišta kapitala ili tržišta nekretnina, nego što ćemo mi kao država dobiti time što ćemo ustanoviti da kažem rigidno poresko zakonodvstvo.

Mislim da ne treba poresko zakonodavstvo kreirati na osnovu utiska nekoliko ljudi koji se bave transakcijama na tržištu kapitala, jer stotine hiljada ljudi dobijaju od tržišta kapitala i mogu dobiti. Ja mislim da treba njih podržati i stimulisati strane investitore da unose novac na naše tržište kapitala, da povećaju vrijednost aktive koju ima svako od nas kada su u pitanju nekretnine time što ćemo stvarati jedan stimulativan poreski okvir. Za ovim primjerom koji će Crna Gora uvesti, siguran sam da će vrlo brzo, a već ima nagovještaja Bosna i Hercegovina i druge zemlje u regionu, i drugim zemljama krenuti i prosto ne želim da mi budemo onda na repu, bolje da budemo prethodica avangarda u tom smislu kada je region u pitanju.Iz tog razloga sam predložio da ove amandmane ipak ne prihvatimo, iako sam razumio njihovu suštinu.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. To je bila završna riječ predlagača zakona.Idemo na izjašnjavanje o amandmanima poslanika Medojevića.

Amandman broj I je prihvaćen.Sada glasamo o amandmanu broj II. Izvolite.

Otvaram glasanje.

Zaključujem glasanje. Glasalo je 59 poslanika plus predsjednik predsjednik je glasao za, 29 za protiv 29, uzdržana dva. Amandman nije dobio potrebnu većinu.

Amandman broj III poslanika Medojevića.Izvolite.

Otvaram glasanje.Izvolite. Ko je za, protiv, uzdržan?

Završeno glasanje.

Glasalo je 60 poslanika, predsjednik Parlamenta je glasao za.

Za je 26, protiv 33, udzržan jedan. Amandman nije dobio potrebnu većinu.

Amandman broj IV.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Za sva tri amandmana ćemo glasati rukom.

Ko je za amandmane II, III, IV, poslanika Medojevića? Radi se o oporezivanju dobitaka na berzi, kapitalni dobitak. 27 su glasali za. Hvala vam.

Nijesu usvojeni amandmani II, III i IV poslanika Medojevića.

Stekli su se uslovi da glasamo o Predlogu zakona u cjelini. Potrebna je apsolutna većina za usvajanje ovog zakona, jer se uvode poreske obaveze gradjanima. U svakom slučaju to će oni ocijeniti. Na nama je da izglasamo sa 41. Isto bih da glasamo rukom, jer tehnika nije u redu.

Ko je za Predlog zakona u cjelini? Mislim da je lakše da vidimo ko je protiv, ko je uzdržan. 58 poslanika su glasala za i dva poslanika su bila uzdržana.

Konstatujem da je Predlog zakona dobio potrebnu apsolutnu većinu.

Shvatio sam da se vraćate na razmatranje Zakona o Budžetu.

Preuzeće kolega predsjedavanje.Izvolite.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Izvolite gospodine Šoć.

Gospodine Šoć, moraćemo, ipak, da sačekamo komentar prethodnog izlaganja.

Poslanica Bošnjak, izvolite.

BRANKA BOŠNJAK:

Ja bih htjela ovdje da se složim sa gospodinom Danilovićem vezano za ovaj dio budžeta za obrazovanje i da treba ići na racionalizaciju školske mreže, da trebamo ići na smanjenje broja zaposlenih, ali treba vidjeti kvalitet zaposlenih u obrazovanju. U saznanju smo da poštoje škole koje imaju odredjen broj zaposlenih koji su nastavnici, a nijesu uključeni u nastavu zbog nekih problema koje imaju sa direktorima škola, ili zamjenicima, tako da treba ući u suštinu.Sve ovo govori i to pravdanje koje je Vlada nama ovdje prezentirala vezano za izdvajanje iz budžeta za obrazovanje. Samo, kada se udje u suštinu i kada se vidi da 80% tog budžeta ide na izdvajanje za potrebe zaposlenih, za njihove lične dohotke, govori o tome da je Vlada svo vrijeme imala neku negativnu politiku u ovom dijelu.

Svjesni smo svi da je počela reforma obrazovanja i trebalo je da se izdvaja više,odnosno da se da podrška reformama u obrazovanju i da se ide na racionalizaciji školske mreže, da se vidi stvarni broj potreba zaposlenih koji su uključeni u nastavu i zaposlenih u administraciji.

Mi smo svjedoci i nekih nerealnih obećanja koje je Vlada davala prosvjetnim radnicima, a nije ih ispunila, što govore i ovi štrajkovi, odnosno najave štrajkova. Rekla bih, da su prosvjetni radnici u pravu jer je njihov položaj, u ovom trenutku, jako nezavidan i oni su, maltene, dovedeni na ivicu egzistencije.

Pošto smo juče došli sa jedne konferencije u Briselu, odnosno bili smo gosti u Evropskom parlamentu, samo bih htjela da vam prezentiram kako Vlada Finske, odnosno kako Finci gledaju na obrazovanje. Oni računaju da ako jedna osoba ukoliko odustane od obrazovanja, to nanosi štetu društvu od 600.000 do dva i po miliona eura. Na moje pitanje - na koji način oni ovo računaju, rekli su mi da idu na to da smatraju da će ta osoba koja se ne obrazuje biti kriminalna, neće plaćati porez, biće nezaposlena ili uključena u neke bolesti zavisnosti, tako da su na kraju dali obrazloženje da je pametnije da sva ta sredstva koja se nanose kao šteta društvu treba uložiti u obrazovanje. Iako oni sebe smatraju kao zemljom koja je siromašna, jer kažu da imaju samo kadrove, odnosno da imaju mozgove i da imaju šume, rekli su ovom prilikom da u njihovoj školskoj mreži imate sve nastavnike koji imaju magistraturu. Trebalo bi da razmišljamo na drugačiji način, u svakom slučaju vezano za obrazovanje nego što se razmišlja ovdje od strane Vlade. Hvala vam.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Ovo je bio komentar diskusije.

Poslanik Danilović, pravo na odgovor. Izvolite.

GORAN DANILOVIĆ:

Da zahvalim koleginici Bošnjak zbog toga što je podržala ono što sam govorio i, naravno, u svom komentaru doprinijela da potpuno pojasnimo šta je u stvari bila intencija onoga što sam ja saopštio ministru finansija.Svakako, ministar finansija samo brani Predlog budžeta, a pretpostavljam da su svi resorni ministri zahtijevali odredjeni budžet. Ovo što mi imamo,kao problem, kolegenice Bošnjak, to je izmedju ostalog nasljedje iz prošlosti, ali i nasljede najbliže prošlosti, prethodnog ministra, gospodina Backovića, koji se bavio svim samo se nije bavio pitanjima prosvjete i nauke. Kada čovjek želi na mala vrata da udje u istoriju, onda napravi i par stvari koje misli da mu to omogućavaju. Biti ministar, znači biti dobar menadžer svog ministarstva, imati viziju, imati ideju i potruditi se da se u roku od četiri godine, za vrijeme svog mandata, napravi makar pionirski posao. Možda se to neće cijeniti u tom trenutku, ali sasvim je izvjesno ako pokušate da udarite nečemu temelje i u tome uspijete, onda ćete omogućiti onome koji dodje poslije vas da krene sa zdravih osnova.

Ogroman je budžet Ministarstva prosvjete, a ogroman dio tog budžeta se troši na najelementarnije stvari: za zarade zaposlenih. Medju tim zaradama ima onih koji, primaju platu a nijesu neophodni ministarstvu prosvjete, apsolutno. Dakle, to su nekakve prateće službe koje treba apsolutno racionalizovati i napraviti od škole ne instituciju koja ima i socijalni karakter, nego prije svega vaspitno obrazovnu. Dakle, to je naša namjera. Koliko se izdvaja ovim budžetom za usavršavanje profesorskog kadra? Ako smo u tranziciji, ne može biti da je bez dodatnog učenja i dodatnog usavršavanja naš profesorski i nastavnički kadar sposoban da podnese cijeli proces tranzicije i da, na kraju, naša djeca budu sjutra na drugom nivou da mogu da se potpuno uključe u društveni život i da budu najbolji iz svojih oblasti. Nama na starim programima pokušavaju da nametnu novu razvojnu filozofiju i da dobijemo novo stručno znanje, nove osposobljene ljude. Apsolutno je to nemoguće. Ja se tu slažem i treba pomoći. U Ministarstvu prosvjete medju zaposlenima, medju ljudima koji brinu o esenciji našeg društva, brinu o budućnosti, imamo mnogo onih koji su zaista potpuno zapostavljeni, zapostavljeni od strane države i koji osjećaju da je, u stvari, njihov najveći doprinos to što treba da održe šest časova. Postalo je opterećenje biti profesor, biti naučni radnik. Niko ne želi da se poistovjeti sa tim ljudima. Društvo u kojem je prosvjetni radnik naučni radnik, čovjek koji ulaže dugoročno u društvo, neko ko živi na najnižoj stepenici i neko sa kim ne želi niko da se identifikuje, nema budućnosti. Apsolutno, pa čak i na nivou one komunističke- društvo koje nema dobru omladinu ne treba da brine za budućnost, ili onaj ko ima dobru omladinu ne mora da bude za budućnost. Mi, u svakom slučaju, imamo problem sa sistemom. Ovdje ne treba da dobijamo ministre prosvjete koji će da rade posao koji im ne pripada, već ljude koji imaju ideju, imaju viziju i tu viziju mogu da uklope u ono što se zove naš put u Evropu. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Ima li još komentara?

Gospodja Radulović-Šćepanović.

VALENTINA RADULOVIĆ-ŠĆEPANOVIĆ:

Imam komentar na izlaganje gospođe Branke Bošnjak, odnosno repliku.

Ja se izvinjavam, ali na ekranu je pisalo diskusija i bilo je opredijeljeno vrijeme od 10 minuta.

(Polemika)

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Dozvolite da vam objasnim.

Imate pravo na komentar diskusije. Izlaganje gospođe Bošnjak je greškom bilo naslovljeno kao diskusija. Imate jedino pravo na komentar izlaganja gospodina Danilovića, ukoliko želite.

Izvolite.

VALENTINA RADULOVIĆ-ŠĆEPANOVIĆ:

Hvala Vam.

Sada smo se dogovorili da ovo ima formu komentara na izlaganje gospodina Danilovića, ali dopustićete da je moje pravo da se osvrnem i na ono što su komentarisali drugi poslanici.

Činjenica da u Crnoj Gori zaista poštoje...

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Na žalost nemate, ali izvolite.

VALENTINA RADULOVIĆ-ŠĆEPANOVIĆ:

Mislim da je sve jako uvezano i da se tiče i onog ranijeg izlaganja gospodina Danilovića.

Dakle, činjenica da u Crnoj Gori poštoji jedan značajan broj manjih škola, prije svega to se odnosi na škole osnovnog obrazovanja i činjenica je da u njima nastavu prati relativno mali broj djaka, te da, shodno tome, ima i jedan možda neprimjereno veliki broj zaposlenih ljudi. Medjutim, medju ovim zaposlenim licima u tim školama je, takodje, veliki broj nenastavnog osoblja i to je onaj problem koji će se moguće malo teže riješiti. Naime, za nastavni kadar novom reorganizacijom i osmišljavanjem mreže koja će funkcionisati na način što će jedan broj učenika iz područnih odjeljenja biti upućen na matične škole ili samo učenici nižih razreda, stvoriće se prostor za nastavno osoblje. Ono što je ovom prilikom malo više problematično je to nenastavno osoblje, prije svega se odnosi na osoblje koje radi na održavanje čistoće, ložači, domar i tako dalje, raznim programima i raznim socijalnim mjerama, stvoriće se prostor i za zbrinjavanje tih kadrova. Nadam se da niko od nas ne želi da bez adekvatnih socijalnih programa te ljude usmjeri i da ih ostavi bez posla i neke porodice bez hranilaca.

Kada je u pitanju racionalizacija školske mreže, onda Ministarstvo tu obezbjedjivanjem kombi prevoza, mini autobusa i na druge načine pokušava da reorganizuje školsku mrežu, te da prosto učini racionalnim taj segment obrazovnog sistema.

Što se tiče komentara gospodina Danilovića da li se dovoljno izdvaja novca i za usavršavanje nastavnika i kako ide usavršavanje nastavnika i upodobljavanje, uopšte, kadra koji radi u školama, onda je činjenica da u proteklom periodu, dakle, za broj nastavnika ili direktora koji su prolazili kroz adekvatne obuke da bi mogli da rade u reformisanim školama, raste iz godine u godinu, tako da je od 2004. godine izvjestan stepen obuke i usavršavanja prošlo 10, sljedeće godine 1.305, sljedeće 1.211 ljudi koji rade u vaspitno-obrazovnom procesu, što će reći da do samog kraja 2009. godine, kada se planira završetak tog procesa, svi ljudi koji treba da budu obučeni za ovaj rad će svakako proći kroz sve nivoe obuke, pa će tako naš vaspitno obrazovni sistem imati adekvatan kadar za sprovodjenje reforme koja je procijenjena kao najuspješnija reforma u društvu. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Poslanik Goran Danilović, pravo na odgovor.

GORAN DANILOVIĆ:

Javna je tajna da ja volim polemiku, ali sa gospodjom Radulović je teško polemisati zbog toga što mnogo od onoga što sam kazao i sama priznaje, ali to gdje možemo da polemišemo je što ste vi očigledno nepopravljivi optimista, gospodjo Radulović, a ja nijesam sklon svemu tome s obzirom da me realnost obavezuje da ne budem tako olak u svojim eventualnim optimističkim procjenama. Da je makar izvršena promjena na čelu Ministarstva prosvjete, ja bih zaista vjerovao da će se nastaviti tom dinamikom, ali ja vam garantujem, a na žalost, vrijeme će nam biti svjedok, da poštojeći ministar nije sposoban da izvede tu promjenu. Dakle, čovjek koji počne da se u svom resoru bavi stvarima koje mu ne pripadaju, to je kao kada gradonačelnik počne da radi poslove nižih činovnika ili da radi poslove nekoga ko treba da se bavi nekim sportskim društvom. Nama u Crnoj Gori trebaju ljudi koji znaju šta hoće i koji umiju da nametnu strategiju razvoja ne naravno mimo opšte strategije, ali u svakom slučaju da se u njoj snalaze. Ne može biti dobar primjer neko ko je zloupotrijebio vlaštiti ministarski položaj i da je na značajna mjesta u društvu, odnosno tamo gdje se on pita, u svom ministarstvu, zaposlio vrlo bliske ili manje bliske rođake, to znači da mi nijesmo spremni da idemo dalje. Ja sam ubijedjen da je neophodna Ministarstvu prosvjete strategija da to mora da bude nešto što će obilježiti reformu cjelokupnog društva. Bez reforme Ministarstva prosvjete, bez reforme cjelokupnog prosvjetnog sistema nama nema napretka. Ja razumijem da poštoje neke manje intervencije, shvatam da se trudi Ministarstvo prosvjete da nastavno-profesorski kadar dobija neka nova znanja, ali to nije adekvatno. Mi imamo škole, uvažena gospodjo Radulović, posebno na sjeveru Republike gdje je kompjuter još uvijek misaona imenica. Vjerujte mi na riječ. Ja sam učio osnovnu školu nadomak Manastira Morače, gotovo bi se moglo reći u njegovoj porti. Danas tamo, čini mi se, uči 20-oro djece. Mogu da zamislim, bez obzira što iskazujem dužno poštovanje prema nastavnom kadru, kakvi su uslovi za rad u toj školi. Nemoguće je napredovati ako ste na istom nivou kada su uslovi u pitanju, kao prije 20 godina. Naša djeca na sjeveru niti imaju mogućnost da se privatno obrazuju, niti njihovi roditelji da im plaćaju obrazovanje, a škole ne čine ništa da se dobije adekvatna oprema. Govorim o najelementarnijim stvarima. Ako je nepoznanica nekome, ko završava maturu u Kolašinu, Mojkovcu, Pljevljima, kompjuter, onda nemamo o čemu da razgovaramo.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Ovim završavamo dijalog. Rado bih vam dozvolio, ali nema za to poslovničkog osnova.

VALENTINA RADULOVIĆ-ŠĆEPANOVIĆ:

Tražila sam proceduralno. Gospodine potpredsjedniče, obraćam se Vama. Očekivala sam da ćete pokušati da reagujete u trenutku kada se o ljudima koji nijesu tu govori negativnom konotacijom i da ćete možda usmjeriti raspravu u nekom drugom smjeru.

Samo da završim misao. O referencama i kvalitetima rada gospodina ministra dovoljno govori činjenica da je reforma obrazovanja definisana i prepoznata kao najuspješnija do sada sprovedena reforma. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Nijeste u pravu,jer mi ne možemo nikome uskratiti pravo da misli dobro ili loše o našim ministrima. Napravili ste poslovnički prekršaj, ali što ćemo. Hvala vam.

Imamo još jedan komentar diskusije, poslanika Danilovića, pa zatim poslanik Pešić. Izvolite.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Gospodine Daniloviću, u svom izlaganju značajno ste se osvrnuli na jedan aspekt budžetske potrošnje, a to je budžetska potrošnja koja se tiče resora prosvjete, obrazovanja i u tom dijelu iznijeli ste određene podatke koji su vezani za to da je taj sektor jedan od najvećih budžetskih potošača i jednad najvećih budžetskih potrošačkih jedinica.

Da budemo precizni u svemu tome: pema studiji Svjetske banke 11.872 zaposlena su obrazovanju Crne Gore. To je, što se tiče fiskalnog pritiska zaposlenih, jedan od najvećih ili najveći fiskalni pritisak na budžet, odnosno na ukupnu javnu potrošnju u Crnoj Gori. Nedvosmisleno je da se i studijom Svjetske banke govori o apsolutno prisutnoj neracionalnosti u ovoj oblasti u Crnoj Gori. Kada kažemo o neracionalnosti ne govorimo o nedostatku reformi koje se sprovode u oblasti obrazovanja i u oblasti prosvjete, nego prosto govorimo o neracionalnosti sa stanovišta ogromnog fiskalnog pritiska koji ovaj sektor vrši na ukupnu javnu potrošnju u Crnoj Gori.

Još jedan podatak koji je veoma značajan, od ukupnog nivoa troškova koji se izdvajaju za ovaj sektor, na plate otpada 87%. Svega 13% je za ostale namjene, što govori da u tom sektoru apsolutno nema razvoja, nema nekog značajnijeg ulaganja u nešto što bi bilo neophodno i sa stanovišta kupovine nove opreme, edukacije i tako dalje. Prema tome, apsolutno se slažem da taj, izuzetno značajni fiskalni pritisak koji čini sektor obrazovanja, mora se reformisati, odnosno racionalizovati u ovom smislu i dovesti do nivoa potreba, odnosno do nivoa fiskalnih potencijala Crne Gore. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala i Vama.

Poslanik Danilović. Izvolite.

GORAN DANILOVIĆ:

Uvaženi gospodine Pešiću, opet da konstatujem da nijesam jedini koji je primijetio ono što je očigledno, i toliko nametljivo, da ne treba biti poseban stručnjak za budžet, pa primijetiti ko su najveći potrošači. Naravno, nijesam od onih ljudi koji predlaže,u tom smislu, da primijenimo neke metode koje su važile ranije pa da prosto proglasimo tehnološkim viškom ili istjeramo sa posla, a ima i takvih primjera onoliko koliko je neophodno, da bismo smanjili troškove. Ne. Ja znam da Ministarstvo prosvjete zbog svoje specifičnosti, cijeli sistem prosvjete i obrazovanja je potrošač.I ako sam izašta spreman,kao poreski obveznik, da bez pogovora izdvajam svoj novac i plaćam, onda sam za obrazovanje i za zdravstvo. Malo se bunim, morate priznati da je normalno i logično, kada shvatim da značajan dio mojih poreskih davanja ide za odbranu, bezbjednost, policiju i za sve ostalo, pa kada izračunam da su prosječne plate u Agenciji za nacionalnu bezbjednost neto 470 eura, a da su u prosvjeti nešto oko 250 eura,nijesam vodio računicu, ali sam siguran da je tako, onda nešto nije u redu. Država koja više cijeni čovjeka koji dostavlja informacije a ne radi u interesu države, u to budite sigurni, i vi kao što znam i ja, da radi u interesu, prije svega, jedne partije,onda ta država ne može da računa na to da će vrlo brzo prihvatiti nekakav evropski, savremeni civilizacijski standard. Kako je moguće da 365 zaposlenih u Agenciji za nacionalnu bezbjednost ima tako dobre prosječne neto zarade? Imaju bolje nego poslanici do skora. Ti ljudi moraju da shvate, posebno ljudi u prosvjeti, da na plate ide najveći dio novca, ali te plate se neće moći povećati, u skorijoj budućnosti ukoliko se ne bude ulagalo u razvoj. Mi moramo svakako, i da bismo povećali i poboljšali standard ljudi zaposlenih u prosvjeti, biće vjerovatno veća poreska davanja pojedinaca. Pretpostavljam da je i svaki gradjanin zbog svoga djeteta spreman na tako nešto, ali da znamo u šta to ide, da neko ne troši taj novac na potpuno druge stvari.U Crnoj Gori svaka škola izvjesno mora imati direktora, zamjenika direktora i ko zna još koliko onih koji su tamo dežurna savjest. Ne vidim da je to neophodno. Posebno u manjim gradovima se može napraviti racionalizacija. Administracija se može napraviti i urediti drugačije da ne moramo u svakoj školi koja ima i 1000 đaka i u onoj koja ima 100 đaka, ili koja ima samo 13 đaka, imati isto rukovodstvo, isti broj zaposlenih u administraciji.Znam da se tako namiruju politički dugovi i zbog toga protestujem. Ubijeđen sam da to nije mali broj. Na kraju okrenite se školama u kojima ste završili osnovno ili srednje obrazovanje, pa ćete biti sasvim sigurno na stanovištu na kojem sam ja, da je tu mnogo političkih plata, a da oni koji zaista rade nijesu nagrađeni.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Ima li još komentara? Nema.

Poslanik Šoć, diskusija.

DRAGAN ŠOĆ:

Poštovani gradjani, kolege,

Krajnje laički govoreći, sužavajući obim izlaganja na dopuštenih 10 minuta moram da iskažem neke nedoumice.

Na prihodnoj strani nemamo privatizaciju. Kolega Pešić je objasnio da je to nešto vezano za metodologiju MMF-a, ali ministar Lukšić je, u polemici sa kolegom Danilovićem, rekao da su prihodi od privatizacije u Budžetu kroz rashodne strane iskazane ili u ograničenom obimu, moguće nepotrošeni prihodi od privatizacije za prethodnu godinu. To može da znači nekoliko stvari: ili da Vlada ne planira da bilo šta privatizuje, ili da ostavlja sebi razriješene ruke, odriješene ruke da privatizaciju neposredno dogovara. Svima nam je poznato da se planira privatizacija Rudnika uglja - Pljevlja, Termoelektrane, elektroprivrednog sistema, sa rizikom da pogriješim, ne vjerujem da to može u paketu od 100 miliona eura prihoda da znači samo za to, ne računajući investicije socijalne programe i takve stvari. Prema tome, to ćemo pratiti kako će se ubuduće razvijati. Volio bih da je negdje, možda ne u samom Budžetu, kao nekakav prilog, poslanicima dostavljeno pa se kaže da ne možemo to zbog metodologije da ugradimo, ali vas obavještavamo da Vlada planira da u toku sljedeće godine prihoduje toliko i toliko, kako bi mogli da kontrolišemo akcije Vlade u toj stvari. U prihodnoj strani Vlada je najmanje za 6 do 8 miliona uskratila Budžet. Pogledajte stavku - ekološke nadoknade. To su ona zakonska davanja za oštećenje, tzv. ekološke takse. Kombinat aluminijuma bi trebalo na godišnjem nivou po osnovu toga zakona od 8 do 10 miliona da plaća. To su te ekološke kazne. Znači, ko narušava životnu sredinu dužan je da plati nadokanadu. Sam Kombinat aluminijuma, mnogo puta je ovdje govoreno kada bi se uzelo da 10% plaća projekciju od onoga što je osnova za obračunavanje trebalo bi od 8 do 10 miliona na nivou godine da plaća. Ukupno je ovdje planirano 2.110.000 prihoda po osnovu tih ekoloških taksi. Čini mi se i spreman sam da tvrdim da je tu prihod trebao da bude mnogo veći tim prije što se vrlo egzaktno može na osnovu dosadašnjeg iskustva utvrditi koliko Kombinat aluminijuma nanosi ekološke štete i odrediti mu bar skoro u promil cifru koju treba da plati.

Sada da se pozabavimo malo rashodima. Čini mi se da su bar tri značajne stavke u rashodima projektovane odokativnom metodom. Prva: vojska. Crna Gora je postala nezavisna država 21. maja, znači pola godine je prošlo. U medjuvremenu nenamo zakon o vojsci, nemamo strategiju odbrane, nemamo ni jedan javni dokumenat ni saznanje koliko vojnika Crna Gora ima. U medjuvremenu smo primljeni u Partnerstvo za mir, pretendujemo da budemo i da smo osposobljeni za integraciju Nato pakt, a nemamo ni jedan jedini dokument na osnovu kojega država može legitimno da planira troškove za vojsku i da mi poslanici možemo da kontrolišemo realnost te stavke. Neka neko ustane i kaže koliko vojnika Crna Gora ima. Koliko vojnika, na osnovu kojeg dokumenta je to utvrđeno? Čime je to verifikovano od strane parlamenta, kroz koji zakon na koji se oslanja onaj koji donosi podzakonske akte?

Podsjećam da je uporno bila priča kako su izdavanja Crne Gore kao kontribucija za zajedničku vojsku bila prevelika a iznosila su otprilike 42 miliona. Dakle, mi smo tvrdili ne da nećete manje, nego će najmanje na tom nivou, a može se pokazati da će biti i potrebno mnogo više u mjeri u kojoj mi želimo da dostignemo standarde opremljenosti i obučenosti toga vojnika koji ubuduće treba da bude dio partnerstva za mir i slično.

Druge dvije odokativne metode jesu: Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave i Policija. Ministar je rekao- nema sistematizacije, što znači da ne možete na osnovu broja radnika da tačno utvrdite koliko treba plata Ministarstvu unutrašnjih poslova i javne uprave, odnosno Policije. To je do sada bilo jedno. Projektovano je ovdje da Policija ima 50 miliona i nešto preko, za plate 18 miliona, Ministarstvo 14 miliona, skoro 14 i po, za plate 4.600.000 . Na osnovu kojeg to dokumenta su planirane te plate, gospodine ministre ? Vi sami kažete, a mi znamo, da i godinu dana ako ne i više, ja sada ne znam tačno, nakon donošenja Zakona o Policiji, nije izvršena elementarna obaveza -sistematizacija na osnovu koje se precizno razvrstava koji radnici iz nekadašnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova postaju radnici Uprave policije, a koji radnici, sada, postaju radnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Javne uprave, što znači izvlačenje iz drugih upravnih sistema odredjenog broja radnika, prije svega Ministarstva pravde, bar jedan segment, ministarstvo pravde se tu gasi i prelazi ovamo. Kako drugo da kvalifikujemo ovakvu projekciju Budžeta bar u ovakvoj stavci, sem kao odokativno?

I na časnu riječ. Pride, Vi ćete sami, ministre finansija, doći u opasnost da ne možete da ispunite onaj dio zakonskih ovlašćenja, a to je najviše 5% prelivanja od onoga od kojeg mu se oduzima. Šta znate Vi šta će sjutra biti sa sistematizaijama? Samo da Vam kažem jednu stvar, koju vjerovatno znate: kada su Sjedinjene Američke Države ušle u rat sa Irakom 1991. godine, u izvjesnom periodu ni jedan američki vojnik nije primao ni centa plate. Zašto? Zato što nije bilo u budžetu i niko nije dopustio predsjedniku Amerike niti bilo kome, iako su svi odobrili tu vojnu intervenciju, da može da radi šta hoće. Tri - četiri mjeseca su bili u vakuumu, pa je izašao pred Kongres, tražio sredstva za tu namjenu, za taj broj i za toliku količinu potrošenih sredstava i dobio odobrenje.

Da rekapituliram ovu priču: zašto neko oprašta Kombinatu aluminijuma da plati za štetu koju nanosi eko sistemu Crne Gore? Koji je to državni interes, neka mi neko kaže? Zašto Kombinat aluminijuma ne plaća državi Crnoj Gori, odnosno građanima Crne Gore, štetu koju nanosi da bi taj novac iskoristili da saniramo bar dio te štete? To je pitanje broj 1.

Drugo pitanje:Zašto se planira potrošnja 40 miliona a ni jedan jedini zakon na koji se ta potrošnja naslanja mi nijesmo donijeli? Šest mjeseci je bilo dovoljno da se donese zakon o vojsci, ako ne baš do kraja strategija odbrane ,bar da imamo osnovna dokumenta i da Parlament Crne Gore zna koliko vojnika Crna Gora ima na svom platnom spisku.

Treće pitanje: Zašto se planira da se daju plate bilo kome u nekadašnjem Ministarstvu unutrašnjih poslova koje više ne poštoji, nego treba jednom kazniti ljenost uprave? Neka naprave tu sistematizaciju. Ne mogu da je naprave, jer sada treba onaj višak koji je nastao političkim motivima, kao i kod prosvjete, da neko kaže tim ljudima - gospodo za vas više nema ovdje mjesta vi ste od sada na ulici. Pričamo o sredstvima koja, kada se saberu, znate li koliko broje? Broje preko 100 miliona evra. Zbog toga, naravno, Narodna stranka ovaj budžet ne može da podrži. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala i Vama.

Komentar diskusije, gospodin Velizar Kaluđerović.

VELIZAR KALUĐEROVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Šoć, želim da dopunim ili ispravim jednu Vašu malu nepreciznost, ali prije toga zaista želim da pohvalim što ste u raspravi povodom Predloga budžeta Republike za narednu godinu, obratili pažnju na jednu stavku u Predlogu budžeta koja se odnosi na ekološku naknadu.

Ekološka naknada za narednu godinu, s pravom ste zapazili, iznosi 2,1 milion evra. Prošle godine, odnosno za tekući budžet za ovu godinu, je planirana na iznos 1,8 miliona evra. Vi ste shvatili da se ova sredstva odnose na onu naknadu koju bi konkretni subjekti trebali da plaćaju po sistemu -zagađivač plaća. Ne, gospodine Šoć. Ovo su planirana sredstva ekološke naknade koja se plaćaju po Zakonu o životnoj sredini na realizovanje investicija. Ja imam odgovor na poslaničko pitanje Vlade iz sredine prošle godine gdje su mi, na konkretno pitanje- koliko je naplaćeno sredstava i ubrano u budžetu Republike Crne Gore od 2000. godine, pa na dalje, odgovorili, po osnovu razrade principa da zagađivač životne sredine plaća odgovarajuću ekološku naknadu, ni jednog jedinog centa. Dakle, očigledno je da ni za narednu godinu, po ovom osnovu, Vlada Republike Crne Gore ne planira da naplaćuje sredstva, dakle- naknada zbog zagađivanja životne sredine.

Takodje imam pisani dokaz Vlade Republike Crne Gore koji je sadržan u obrazloženju rješenja koji su dostavili agenciji Mans, odbijajućeg rješenja da im omogući uvid u dokumentaciju o plaćanju naknade po ovom osnovu, gdje jasno u obrazloženju kažu da od KAP-a po ovom osnovu nijesu naplatili ni jednog centa.

Pridružujem se,gospodine Šoć, Vašem upozorenju i apel čitavoj javnosti da postavi plitanje zbog čega Vlada Republike Crne Gore ne poštuje Zakon o životnoj sredini koji je usvojen 1996. godine? Zbog čega Vlada Republike Crne Gore ne primjenjuje Uredbu o visini naknade načinu obračuna i plaćanja naknade zbog zagađenja životne sredine iz 1997. godine koja je morala da počne da se primjenjuje 1. januara 1998. godine? Podržavam Vašu procjenu da bi samo Kombinat aluminijuma godišnje, po ovom osnovu, morao da plati sredstva koja bi se našla u Budžetu Republike Crne Gore na nivou od 8 do 10 miliona eura. Da li je slučajnost, ponavljam to i ponavljaću stalno, da se izbjegava primjena važećih propisa Crne Gore i da li je slučajna konicidencija što je Glenkor ušao u KAP 1998. godine od kada je trebala da počne primjena ove uredbe? Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Ovo je bilo pitanje Vladi.

Gospodine Šoć, imate pravo na odgovor, ali za to ima pravo i odgovor pradstavnik predlagača. Izvolite.

DRAGAN ŠOĆ:

Kolega, prvo Vam zahvaljujem što ste me upozorili da treba biti krajnje precizan kada se upotrebljavaju pojmovi. Dakle, kada sam govorio o ekološkim nadoknadama bio sam, vjerovatno, neprecizan, ali ja pod tom stavkom podrazumijevam sav onaj prihod koji po bilo kom osnovu Crna Gora treba da »ubere«, štiteći ustavnu kategoriju sebe, kao ekološke države. Dakle, i ono što ne spada u užem smislu u Zakon o nadoknadama, fokusirajući se da nigdje drugo nijesam našao bilo kakvu osnovu za prihodovanje iz tog izvora sem ovdje i frapiran svega 2 miliona.Opet postavljam pitanje: da mi je rođen brat vlasnik KAP-a, pa mu ne bih kao državni činovnik oprostio baš sve, nego bih mu rekao – slušaj, brate, moraš nešto da platiš. Šteta koju činiš je ogromna, daj bar nešto da se plati od tih silnih prihoda. Ali, ono što je suština, kolega Kaludjeroviću, mi odavno tvrdimo- država nije jeftina igračka, nego vrlo skupa igračka. Drugo, država nije igračka koja dozvoljava da se sa njom ovako manipuliše. Država je složena igračka, da stavim tu terminologiju. Mi ne možemo ni dan danas da saznamo. Možemo da saznamo koliko je zaposlenih u CIA, možemo da saznamo koliko je zaposlenih u francuskom birou, ali koliko zaposlenih ima u Agenciji, odakle im pare za opremu, koliko je plaćeno, kako je plaćeno, koliko zaposlenih ima policija, javni dio uprave, koliko je tu i odakle izvori sredstava, ne poštoji teorije da možemo da saznamo. Sada mi treba da odobrimo troškove države, a da pri tome nemamo osnovnu informaciju.

Vratimo se na vojsku: postali smo nezavisna država, planira se 40 miliona. Ne kažem ni da je malo, ni da je mnogo, ali kažem da je nevjerovatno da mi nemamo Zakon o vojsci, da je nevjerovatno da mi nemamo strategiju odbrane, da je nevjerovatno da mi nemamo podataka o tome koliko vojnika imamo, da je nevjerovatno o tome da mi ne znamo spisak vojne opreme, nego služimo za sprdnju i sebi i cijelome svijetu da borbene avijone dajete nevladinoj organizaciji da neko trenira i uči letenje na borbenim avionima. Ja vas pitam da mi nadjete ijednu državu u svijetu koja bi dopustila na bilo kom demode tipu aviona da to radi, a kamo li na avionu koji je i dalje u upotrebi na prostorima bivše Jugoslavije. Ja ću da napravim jednu nevladinu organizaciju koja će se baviti obnovom tradicije, recimo prve artiljerije Crne Gore koja je imala dva topa. Tražiću dva tenka, kao nevladina organizacija, nadajući se da će mi dati da se obučimo, čisto se podsjetimo naših tradicija.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Poslanik Duraković se javio za komentar u ime Pokreta za promjene.

Moram primijetiti da smo krenuli u malu zloupotrebu poslovničkih pravila. Izvolite.

EMIN DURAKOVIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Ja ću dokazati da nije zloupotreba, već da se radi o jednom propustu koji je kolega Šoć napravio prilikom elaboracije svog mišljenja vezano za ekološke takse, koje su vezane za Kombinat aluminijuma.

Dakle, kolega Šoć je pomenuo ekološke takse, ali je zaboravio jednu mnogo bitniju i mnogo značajniju stavku kada je riječ o primicima Budžeta za 2007. godinu. Radi se o porezu na dobit. Ja sam i na Odboru pitao gospodina ministra Lukšića kolika je za ovu godinu planirana naplata poreza na dobit konkretno od Kombinata aluminijuma. S obzirom da je ova stavka u Budžetu zanemarljivo mala, čini samo 15 miliona eura, to je negdje oko 2% ukupnih budžetskih primitaka, a znamo da je samo u prošloj godini Kombinat aluminijuma ostvario prihode od preko 100 miliona eura. Dakle, gdje su ta sredstva, da li se ta sredstva uopšte iskazuju i da li mi ta sredstva od, konkretno, poreza na dobit od Kombinata aluminijuma možemo vidjeti i na koji način su ona nama dostupna, nama kao nekome ko treba da analizira ovaj budžet. To samo govori da je Kombinat aluminijuma jedan naš veliki problem gdje poštoji nedostatak, gdje državni tužilac ne radi svoj posao. Kombinat aluminijuma nema jasnu strategiju i jasno je da poštoji sprega izmedju inspekcijskih službi koje ne odrađuju, da li za to što ne umiju ili za to što ne smiju da rade i zbog toga imamo tu situaciju da neka preduzeća u Crnoj Gori, konkretno Kombinat aluminijuma, ne iskazuju svoje prihode na pravi način, što u velikoj mjeri utiče na nedostatak, odnosno nedovoljno prikupljanje sredstava na porez na dobit.

Takodje sam govorio o porezu na dohodak građana i naveo sam i juče na Odboru, takodje, primjer da se porez na dohodak fizičkih lica, naveo sam primjer građevinarstva, apsolutno ne ubira. Postoji jasna sprega, konkretno u Baru iz oblasti gradjevinarstva između dijela inspekciijskih službi i naravno, izmedju lokalne samouprave i gradjevinskih lobija i poštoji veliki broj ljudi koji su neprijavljeni. Kada imate takvu spregu izmedju svih subjekata koji bi trebali medju sobom da se kontrolišu, a ne da budu dio jednog sistema, u velikoj mjeri državni budžet i državna kasa gube. Za sada toliko, kolega Šoć.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Poslanik Šoć.

DRAGAN ŠOĆ:

Hvala što ste mi omogućili da se osvrnem i na taj dio koji namjerno nijesam pominjao. Nekako se osjećam unutar sebe postidjenim, da smo mi,recimo, privatizovali monopole i resurse, kao što su Jugopetrol, Kombinat aluminijuma i Telekom, svi su ti resursi do sada bili značajan izvor prihoda za državu po osnovu poreza na dobit. I u onom socijalizmu monopol je izbacivao nekakvuobit, dohodak kako se to već zvalo, kako ih prodadosmo, tako propadoše. Otpustiše radnike u najboljem slučaju iskazuju nulu. konentrisao sam se bar na onaj dio gdje zaista ne može da nam izmakne Kombinat aluminijuma. Ako može taj novi vlasnik da dođe i da nam se otvoreno smije u lice kako Kombinat aluminijuma proizvodi čist gubitak iako ima beneiciranu struku koju plaćamo ja i vi, iako mu je garantovano mnogo štošta, e ono što ne može da izbjegne, što mi ne možemo, odnosno što mi možemo egzako da dokažemo, to je ekološka šteta koju on čini državi Crnoj Gori, lijepo mu kažemo-gospodine - da vas podsjetimo od 1970. i neke godine kada je taj Kombinat izgradjen nikada nije dobio upotrebnu dozvolu, jer nije ispunjavao te uslove. Hajde da vam ne tražimo sve to, ali tražimo da ono što efektivno vi škodite životnoj sredini platite po zakonu i podzakonskim aktima koji su bili donijeti prije nego što ste vi kupili to, što znači da ne može da kaže da je naknadnom pameću države doveden u nepovoljan položaj. Zbog toga sam se ja skoncentrisao na tu priču, zato što država tu može da djeluje. Na stranu sada vaša priča o politici sa kojom se apsolutno slažem, a to je da je neko prodao Kombinat aluminijuma, Telekom Crne Gore, Jugopetrol i novi vlasnici se pokazaše, pazite, sve zapadnjaci, sve ljudi od biznisa, pokazaše se gori menadžeri nego što je to bila socijalistička samoupravna država gdje su nam kapitalne planove donosili radnički savjeti koji su bili strukturirani iz reda čistačica, fizičkih radnika itd. Oni visokostručni su bili sumnjivi, jer inteligencija je uvijek bila sumnjiva, te su sklanjali tamo dolje, ali su ipak bili, izgleda, bolji domaćini. Naravno, ovo nije pledoaje - vratite nam komunizam i socijalističko samoupravljanje, ovo je samo pledoaje da država, bar tamo gdje može, ne smije nikome da oprosti. U ovom slučaju nema nikakvog razloga da se oprašta Kombinatu aluminijuma, i ne samo njemu, bilo kome ko ekološku sredinu narušava.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Poslanik Živković komentar izlaganja.

RADOJICA ŽIVKOVIĆ:

Komentarišem izlaganje gospodina Šoća. Ja razumijem, gospodine Šoć, da je vrijeme za diskusiju veoma malo, pa ste vjerovatno malo prostora posvetili Policiji i Budžetu koji se odnosi na odbranu, Policiju, Policijsku akademiju i sve što se tiče Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova. Da Vas podsjetim, a vjerovatno Vi to znate, da je to oko 4% bruto domaćeg proizvoda. Da Vam kažem samo neke uporedne podatke koje sam pronašao. Na primjer, Srbija izdvaja 2,5% bruto domaćeg proizvoda za ove namjene, Policiju, vojsku, Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Hrvatska 2,8%, Bosna i Hercegovina, zamislite, samo 2%, a Bugarska i Rumunija po 2%. Bugarska i Rumunija će za Novu godinu biti članice Evropske Unije. Kod nas je to duplo više - 4%. Znači 4%, koliko sam ja mogao da izračunam. Ako vidimo sada broj zaposlenih u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, prema onom odgovoru koji su dali MANS-u ima ih 365. U tom odgovoru se kaže da se prati 65 ljudi, a pet prisluškuje. Sada vidite, ako 365 ljudi ima posla samo da radi, navodno 65 ljudi koje prati i pet koje prisluškuje, postavlja se pitanje zašto ti ljudi zarađuju ovoliko?

Gospodine Šoć, da Vam kažem da su oni planirali prihode u odnosu na 2006. za 2007. koji su povećani, a tamo ih definišu kao "ostali prihodi". Naknadu za godišnji odmor povećali su za 244%, naknadu za stanovanje za 862%, naknadu za prevoz za 3.560%. Ja se plašim da to nije naknada ni za prevoz, ni za stanovanje, nego novac za one koje plaćaju pod posebnim režimom i novac za one koji ne plaćaju doprinose za penzijsko- invalidsko osiguranje, to su oni koji prate, nezvanično, i to nisu ovih 365 koji su zaposleni, a narod ima za njih ime i prezime. Zato bi dobro bilo da smo više pažnje posvetili ovom dijelu budžeta, nego onom za prosvjetu. Ja se slažem da prosvjetni radnici imaju male plate i da treba naći načina da se povećaju njihove plate. Plašim se da davanjem otkaza nekoliko direktora, kurira, neće se mnogo povećati prosvjetnim plata radnicima, mada se slažem sa racionalizacijom. Ali, ako bi ova sredstva usmjerili i Ministarstvu prosvjete, vjerujem da bi svi bili zadovoljni, a nama neće biti potrebno tolika izdvajanja za ove namjene. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Ima li još komentara?

Pravo na odgovor.

DRAGAN ŠOĆ:

Kolega Živkoviću, kada sam bio 1994. godine u SAD, slučajno sam bio u periodu kada je debatovan budžet za 1995. godinu, to je negdje februar-mart. Jedan čovjek koji je branio budžet bio je okružen gomilom knjiga, otprilike obima sabrana djela Josipa Broza Tita, Edvarda Kardelja, Toda Kurtovića i sve to zajedno. Jedan kongresmen ga pita zašto je država SAD, federalna vlada, odlučila da izdvoji dvije hiljade i nešto dolara za uređenje nekog potoka, negdje sam shvatio da je to na sjeveru Montane. Taj gospodin je izvadio gomilu papira gdje je stajalo, prvo, po kom zakonskom osnovu to može da se uradi, pa onda zašto se to radi i zašto država mora da pravda te troškove. E, sada, budžet Amerike i budžet Crne Gore. Kada bih ja pitao sada ministra Lukšića da mi kaže zašto je planirano 4,5 miliona za plate u Ministarstvu uprave, on bi morao da ustane, da je u Americi, i da kaže - zato što ima toliko i toliko radnika koji su zaposleni po toj i toj sistematizaciji, preuzeti od toga i toga i tako i tako i da opravda taj trošak. Vi ste dobro uočili. Imate obavezu i obećanje smanjenja broja radnika, a istovremeno ogroman porast potrošnje koji se upravo vezuje za radno mjesto, što znači da se u te fondove deponuju pare koje će se trošiti za nešto drugo ili država, jednostavno, nije umjela da planira. Ja sam sklon da vjerujem da ljudi koji o tome rade umiju to da rade, što znači da se to vrlo namjerno tako radi. Na nama je da probamo da promijenimo svijest vlasti u smislu da ih dovedemo makar blizu nivoa onoga u Americi koji je dužan da na svako pitanje o budžetu vrlo precizno odgovori zašto je planirano to, koji je zakonski osnov i koji je racionalni razlog da se to potroši, iako se tamo govori o ciframa koje ja, pošteno priznajem, ne mogu ni da izgovorim, jer nikada u mom iskustvu nije bilo da baratam bilionima ili milijardama milijardi dolara, sem dinarima u onom periodu inflacije kada smo svi bili milijarderi. O tome mi pričamo ovdje. Sumnjam da bi nam bilo koje vrijeme bilo dovoljno da produbimo tu temu i makar na nivou načela da neke stvari ovdje iznesemo, tamo gdje se jasno može prepoznati nemar vlasti prema budžetu. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vama.

Idemo dalje. Za diskusiju imamo prijavljene gospodu: Žugića, Stanića i Radulovića. Imamo i interesovanje ministra da odgovori i pojasni određene stavove i pitanja iz izlaganja. Ne radi se samo o odgovorima na pitanja, nego i pravu na pojašnjenja. Izvolite.

IGOR LUKŠIĆ:

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.

Poslanik Šoć je u svojoj diskusiji pokrenuo nekoliko tema i želio bih da pojasnim ili da dam odgovore. (Predsjedavajući: Potrebno je samo precizirati koliko pitanja, koliko tema.)

Nema potrebe, tretirajte to kao komentar, ne bježim od toga da nakon toga gospodin Šoć ponovo uzme riječ. Dakle, nema razloga da se ovo tretira kao izbjegavanje diskusije.

Ja ću to prokomentarisati u roku koji je predviđen Poslovnikom i pokušaću da dam kratke odgovore na sva ta pitanja koja je on pokrenuo.

Dakle, što se tiče ekoloških naknada one su utvrđene odgovarajućim propisima i budite sigurni da ni jedna kompanija, uključujući i Kombinat aluminijuma, nema nikakve privilegije. Kombinat aluminijuma plaća sve obaveze koje su Zakonom definisane i on će tako ubuduće raditi. Da li su propisi dobri, da li su nivoi naknada dobri, da sada ne ulazim, nadležno ministarstvo treba da predloži odgovarajuće promjene ako smatra da treba to da uradi. Ono što je izvjesno jeste da sve ono što su utvrđena poreska ili razna druga zaduženja, poreska uprava naplaćuje od Kombinata aluminijuma, kao i od bilo koje druge kompanije.

Drugo pitanje koje se odnosi na budžet Vojske, ja Vas uvjeravam da je zaista puno pažnje posvećeno izradi Predloga budžeta za Ministarstvo odbrane. Tačno je da mi u našem pravnom prometu i dalje koristimo zakonske propise koji su ostatak iz Savezne Republike Jugoslavije. Međutim, tačno je i to da su urađeni predlozi novih zakona i o odbrani i Vojsci Crne Gore i oni bi, po mojoj informaciji, trebalo vrlo brzo da se nađu pred Parlamentom. Ja sam i sam bio zainteresovan za te zakone zbog nekih odredbi koje se odnose na finansiranje Vojske, objašnjenje je bilo da su se čekale sugestije od NATO-a i sugestije SAD-a da bi taj tekst dobio konačnu formu koja podrazumijeva ispunjavanje određenih standarda poznatih kroz Program partnerstva za mir. Vi se svi zalažete, makar javno, da se poštuju standardi koje propisuje NATO i Partnerstvo za mir. Ovi su iznosi, ponovo to potenciram, a to sam komentarisao i ranije, na nivou 2% bruto domaćeg proizvoda, dakle na donjem limitu onoga što propisuju standardi kada je u pitanju ova oblast.

Što se tiče Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost, nisam kazao da nemaju sistematizaciju. Oni imaju sistematizaciju, ali su nedavno u proceduru dostavili novu sistematizaciju koja treba da obezbijedi smanjivanje broja zaposlenih. Ovaj budžet koji smo koncipirali, radili smo na osnovu faktičkog stanja, tako da će dio zarada koji je tamo planiran i dio otpremnina vjerovatno biti iskorišćen za isplatu otpremnina za te ljude, tako da se može očekivati u prvom kvartalu naredne godine značajnija racionalizacija, a samim tim i smanjenje i tog direktnog, ali i indirektnog troška koje određeno radno mjesto proizvodi. Međutim, da bi bili do kraja fiskalno odgovorni, mi smo predvidjeli te troškove na nivou onoga što je faktičko stanje. Tačno je da se kasni sa donošenjem određenih propisa u toj oblasti. Sam sam nekoliko puta upozoravao da se ti propisi moraju brže donositi, ali su objektivne okolnosti, jer nije jednostavno definisati diobni bilans između MUP-a, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer oni proizilaze iz jednog ministarstva i treba ih ipak uvažiti i tu okolnost kada se govori o faktičkom stanju.

Što se tiče pitanja vezanog za prihod od poreza na dobit, to je pokrenuto u diskusiji, Vi ste i to komentarisali, doduše na osnovu bočne replike. Ja bih samo potencirao sljedeću stvar, a to je da je 15 miliona eura planirano naredne godine da se ubere u odnosu na porez na dobit i podsjećam da je ta stopa 9%. Znači, ona je efektivno od ove godine prvi put 9% i zbog akontativnog plaćanja poreza na dobit smo imali ove godine efekat povraćaja, jer se na taj način obračunava i plaća porez na dobit. Naredne godine planirano je na nivou15 miliona. To znači da mi očekujemo u narednoj godini da se dobit preduzeća u Crnoj Gori ostvari na nivou oko 160 miliona eura, a to je oko 8% bruto domaćeg proizvoda. To je, ipak, značajna stavka na nivou čitave ekonomije.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Gospodine Šoć, pošto se ministar opredijelio za komentar, izvolite.

DRAGAN ŠOĆ:

Gospodine ministre, ja bih Vas molio da mi ovu dilemu razriješimo, da Vi mene obavijestite koliko je Kombinat aluminijuma platio nadoknade primjenom Uredbe o visini naknada, načinu obračuna i plaćanja naknade zbog zagađivanja životne sredine. Ovo je Vladina uredba, donijeta 1996. godine. Mijenjana je nekoliko puta. Mi tvrdimo da nije platio ni centa po ovom osnovu, sve drugo smo ostavili po strani. Sami ste rekli da nemamo zakon o Vojsci, nemamo zakon o odbrani, nemamo elementarnu informaciju koja poslanicima treba da bude osnov za procjenu da li je trošak od 40 miliona za Vojsku nešto što je razumno dobro ili je ispod dobrog ili iznad dobrog. Ostaje da Vam vjerujemo na riječ. Šest mjeseci je sasvim dovoljan period, posebno ako se priprema za nešto. Ja i dalje tvrdim da bivše Ministarstvo unutrašnjih poslova još nije ni normativno, a kamoli faktički razdvojeno na nove organe uprave, iako je ta reforma započeta i mislim da je već prošlo podobro preko godinu dana od kada smo mi usvojili zakon. Ako je to urađeno, zašto se u Centru bezbjednosti izdaju lične karte, kada to više nema veze sa Centrom bezbjednosti? Dakle, nije, a nije ni normativno. Mi smo nedavno imali problem kada smo u raspravi, povodom slučaja onih policajaca koji su prekomandovani, došli do saznanja da imamo neovlašćeni potpis od ministra ili neovlašćeno komandovanje od strane šefa uprave policije što je rezultiralo iz činjenice da nije ni poslije proteka roka donijet podzakonski akt da se tačno definiše ko su radnici policije. I tvrdim da ni sada nije donijet. E sad, Vi ste ministar finansija. Zaduženi ste između ostaloga da disciplinujete potrošače u državi. Vi ste bili dužni da imate jasan i precizan zakonski osnov i činjenični osnov za odobravanje određenih troškova. Ako nemate to, nema ni odobravanja troškova. Dokle ćemo da plaćamo lijenost administracije u nekim stvarima koje ona inicira pod firmom reforme? Nema apsolutno nikakvog razumnog ni objašnjenja, ni opravdanja za sve ono što ste vi rekli.

Ja Vas molim, odnosno sad zvanično tražim, taj podatak možete da pribavite za pet minuta, koliko je od Kombinata aluminijuma naplaćeno primjenom Uredbe koju sam vam ja pokazao, a objavljena je u "Službenom listu« 26/97, 9/2000, 52/2000, Vladina Uredba, podzakonski akt gdje je precizirano. Samo mi cifru navedite - naplaćeno je toliko i toliko.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Želite li sada odgovor ili kasnije? Hvala.

Poslanik Žugić ima riječ, diskusija.

RADOJE ŽUGIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Dame i gospodo,

Predlog zakona o budžetu za 2007. godinu predstavlja dobru i realnu osnovu za finansiranje javne potrošnje u Crnoj Gori. Šta znači realna, a s druge strane šta znači dobra osnova? Javni rashodi se sve više finansiraju iz realnih, odnosno izvornih prihoda. Planirani prihodi su u Predlogu zakona o budžetu za ovu godinu uvećani za 19,55% u odnosu na uporedni plan prethodne 2006. godine. Planirano povećanje je u cjelini realno, a temelji se na sljedećim elementima - pozitivnom rastu izvršenja prihoda u ovoj godini, očekivanom nastavku pozitivnih trendova od naplate, ali i kontrole javnih prihoda, te prema tome smanjenju sive ekonomije, rasterećenju privrede i vanprivrede preko smanjenja i konverzije stopa poreza i jednog dijela ostalih fiskaliteta. Tu prvenstveno mislim na već doneseni Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica koje je ovaj visoki dom u izmjenama i dopunama usvojio na prethodnom zasijedanju. Mjera racionalizacije o pojedinim važnijim segmentima javne potrošnje na daljem širenju fiskalnog kapaciteta i, kako je rečeno, smanjenju sive ekonomije. Na rastu GDP prema projektovanoj stopi od 9,56 u nominalnom izrazu, odnosno od 6% u realnom. Na kraju, na procjeni ostalih makroekonomskih parametara za period od 2007 - 2011. godine kao što su stabilan i nizak nivo inflacije, smanjenje javnog duga, povećanje zaposlenosti i dalje jačanje preduzetničkog ambijenta. Sve ove pozitivne elemente progresa realno je očekivati uz osnovni uslov pune posvećenosti intenzivnom nastavku sistemskih reformi ne samo u ekonomskoj sferi, već u narednom periodu prvenstveno u oblasti socijalnog osiguranja. Ovako planirani i, po meni, realno ostvarivi prihodi omogućiće stabilno finansiranje javne potrošnje u 2007. godini.

Polazeći i od elemenata koji su ugrađeni u predlog zakona o budžetu kroz širenje i jačanje fiskalnog kapaciteta i potencijala i rasterećenja, smanjenja učešća u GDP-u, ukupne ali i u značajnim segmentima javne potrošnje, racionalizacije i redukcije neracionalnih dijelova javne potrošnje, redovnog servisiranja javnog duga i restitucije, može se zaključiti da se ostvaruje dalje potpunije iskazivanje makroekonomske stabilnosti u Republici. Na primjeru važnog segmenta javne potrošnje, ja bih rekao najvažnijeg, a tiče se penzijskog i invalidskog osiguranja, jasno se odslikavaju elementi srabilnosti makar na kratak rok. Da bismo imali stabilnost na dugi rok neophodno je okončati započeti proces transformacije socijalnog sistema, odnosno sistema penzijskog osiguranja. U ovom dijelu treba istaći rast izvornih prihoda u ovoj godini u odnosu na prethodnu od oko 16% za period od 11 mjeseci o.g. u odnosu na isti period prethodne godine, tako da je realna projekcija onoga što je dato u Predlogu zakona o budžetu i za narednu godinu.

Takođe treba istaći smanjenje transfera iz Budžeta za oko 17%, čime se ostavlja širi prostor za finansiranje ostalih segmenata javne potrošnje i takođe rast neto penzija za oko 25% u poslednje tri isplatne godine, kao i dalja projekcija snažnijeg rasta ovih primanja, što će značajno uticati na životni standard penzionera. Dakle, predlog zakona o budžetu RCG za 2007. godinu predstavlja dobru osnovu za uredno servisiranje javne potrošnje i ostvarenja predviđenih reformskih aktivnosti.

U svojoj diskusiji bih se kratko osvrnuo i na podbilans, odnosno segment predloga zakona koji se tiče budžeta državnog penzijskog fonda. U njemu je u prihodnoj strani projektovano - prihodi po osnovu transfernih davanja iz ministarstva, odnosno centralnog budžeta su 64.336.000 eura. Dakle, razumijem zaista pozitivnu brigu da se zatvori konstrukcija finansiranja penzija invalida i ostalih prava iz zakona o PIO-u, ali ukazujem na grešku da je ovo predviđeno budžetom Republičkog fonda i da će transferna davanja po ovom osnovu biti manja nego u prethodnoj godini iz razloga što se izvorni, odnosno realni prihodi ostvaruju u sve većem obimu, odnosno većem izrazu i što je, po meni, širok prostor za finansiranje ostalog dijela javne potrošnje iz budžeta, a s druge strane stvaranje uslova za realnije finansiranje i ovog i ostalih dijelova javne potrošnje. Zahvaljujem.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala i Vama.

Ko se dalje javlja? Izvolite.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Očito da ni ove godine nećemo uspjeti ono što smo trebali prethodnih, što smo trebali u potpunosti ove, a da ne govorim narednih, godina da razgovaramo o cjelini problema, o cjelini problematike. Nije ovdje samo i ne bi trebao da bude predmet naše rasprave i našeg interesovanja državni budžet ili kako ga neko zove Vladin budžet nego bi trebala da bude predmet našeg interesovanja ukupna konsolidovana javna potrošnja planirana za 2007. godinu.

Evo, napokon, direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje je otvorio samo dio te priče. Međutim, niti ministar na plenumu danas, niti u odborima, a bogami ni mi poslanici nijesmo se apsolutno tog problema doticali. Meni je sasvim isto i građanima ako mu uzimaju pare iz lijevog ili iz desnog džepa. To su moje pare. Ja o tim parama želim da znam kako su planirane, u kojoj mjeri i u kom obimu se planiraju i kako će da se potroše. Prema tome, kako želim da znam to što će biti potrošeno od poreza koji izdvajam tako isto želim da znam kako će da budu potrošene moje pare koje izdvajam kroz doprinos koji ide Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja, koji ide Fondu zdravstva, koji ide Fondu zapošljavanja. Nema dileme da takav pristup u narednom periodu ovoj problematici moramo davati i to rade sve zemlje svijeta, to rade sve razvijene evropske zemlje. Dakle, posmatraju ukupno konsolidovanu javnu potrošnju za odnosnu godinu.

Što se tiče samog Republičkog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, gospodine Žugiću, bez obzira na ta smanjenja, transferna davanja iz budžeta, za koje kažete da su u procentualnom iznosu smanjena, ona su još uvijek izuzetno visoka. Mi smo planirali 64 miliona za narednu godinu da izdvojimo iz budžeta od para građana za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja. E, sad, ja pitam Vas, gospodine direktore Fonda i poslaniče, u tim davanjima koje ćete činiti u narednoj godini, je li ukalkulisano i ono što je izostalo u prethodnom periodu kroz ono zakidanje penzionera Crne Gore u smislu neizvršenog usklađivanja za 18 ili 28 mjeseci, 18 mjeseci? Dakle, bez toga, gospodine Žugiću, ne možemo smatrati niti konsolidacijom, niti reformom Fonda penzijskog osiguranja, niti možemo smatrati da se u odnosu na penzionere ponašamo na adekvatan način.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Poslanik Žugić, pravo na odgovor. Izvolite.

RADOJE ŽUGIĆ:

Hvala, potpredsjedniče.

Slažem se sa Vama, gospodine Pešiću, da je cilj i budžeta i poslanika i ovog visokog doma cjelina problema, odnosno ukupna ili konsolidovana javna potrošnja u Crnoj Gori. Bez cjeline problema ne možemo ni praviti deagregaciju po određenim agregatima koji se tiču ovog ili onog segmenta javne potrošnje i ja sam se htio u diskusiji osvrnuti samo na onaj segment koji je, po meni, u obimu i po značaju, socijalnom i ekonomskom, možda najveći i u samom iznosu sredstava kojim se alimentira ta potrošnja.

Slažem se takođe sa Vama da je neophodno da poreski obveznici tačno znaju kroz naš transparentan rad i ne samo naš nego svih koji u dijelu participiraju glavne potrošnje koji je nivo prihoda, kako se prihodi ostvaruju i svakako kako se ti prihodi troše. U tom cilju iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec se čine, po meni, veoma pozitivni pomaci i u cjelini, maksimalno mogućoj, se ide ka transparentnosti procesa trošenja i prikupljanja javnih prihoda.

U trećem dijelu se s Vama ne slažem poštujući brigu da zaista to gledam kao pozitivan odnos prema populaciji trećeg doba koja ima u jednom dijelu zaista težak materijalni položaj. Da ne budem grub prema Vama, a ni prema penzionerima, ja ne želim da presuđujem nešto što je kod nadležnih institucija. Poštujmo institucije legalnog sistema. Taj proces, procedura, taj elemenat za koji neki od nas, ne mislim na Vas u ovom slučaju, unaprijed presuđuju i ja ne bih ušao u tu zamku da preuzimamo nadležnosti bilo kog drugog organa ili druge vlasti. Ovo je zakonodavna vlast. Sudska radi svoj posao. To smo nebrojeno puta saopštili. Sve što se u legalnoj proceduri uradi i definiše za penzionere, mi ćemo to uraditi. U ovom slučaju, kad je riječ o budžetu za ovu godinu, projektovan je rast penzija i drugih prava u iznosu koji na njega utiču i to je rast bruto zarada i troškova života i to se lijepo vidi iz podbilansa budžeta, odnosno predloga zakona budžeta. Zahvaljujem.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Proceduralno reagovanje, poslanik Kadić.

RANKO KADIĆ:

Mi raspravljamo o budžetu. Koliko ja vidim, ja bih zamolio kameru, ovdje više nemamo predstavnika Vlade. Da li je u redu da raspravljamo o budžetu, a nemamo predstavnika Vlade? Meni je više zbog građana da pokažemo kako Vlada poštuje ovaj parlament i kako poštuje građane. Ja Vam, gospodine predsjedavajući predlažem da prekinemo sjednicu i da zamolite predstavnike Vlade da dođu ovdje i slušaju šta poslanici govore. Mislim da je ovo ponižavajuće za parlament.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Gospodine Kadiću, uz svo uvažavanje predloga i sugestija, ipak moram podsjetiti, kao što ste i sami vidjeli, ministar bio tu. Zbog određenih obaveza je morao povremeno odsustvovati. Ali ovlašteni predstavnik ministarstva je prisutan. Ja, stoga, pedlažem da ne prekidamo raspravu. Ne sumnjamo, valjsa, da će ovlašteni predstavnik Ministarstva prenijeti ministru suštinu rasprave i da će ministar doći da adekvatno odgovori, da nastavimo razgovor kako smo i počeli. Uvažite ovo, molim vas. Hvala vam.

Sljedeći prijavljeni diskutant je poslanik Stanić. Izvolite.

NOVICA STANIĆ:

Uvaženo predsjedništvo, dame i gospodo poslanici, poštovani gospodine ministre, kada ste tu i kad nijeste tu, poštovani građani Crne Gore,

Danas raspravljamo o Predlogu zakona o Budžetu Crne Gore, ali ja bih ovu priču, ipak, počeo od ekspozea predsjednika Vlade gospodina Šturanovića. Zašto? Zato što sam jedan od rijetkih poslanika opozicije koji je u tom ekspozeu tražio pozitivne strane i našao sam ih. Evo, pomenuću samo dvije.

Prva, poseban akcenat je na daljem stvaranju pretpostavki za potpuniju valorizaciju potencijala na sjeveru Crne Gore u pravcu ravnomjernijeg razvoja svih dijelova naše države.

I druga pozitivna činjenica, bar za mene, bila je sljedeća.

Kaže gospodin, u to vrijeme mandatar, a sada predsjednik Vlade, da Crna Gora sa svojom mediteranskom, balkanskom, evropskom vokacijom i multikulturnim nasljeđem može značajno doprinijeti promociji jedinstva u različitostima što je aksiom savremene evropske integracije utemeljene na prožimanju i bogatstvu različitih kultura. Nije slučajno da je svaka država u Evropi mnogo razvijenija na sjeveru nego na jugu. Taman posla da se Novica Stanić zalaže da jug bude nerazvijeniji od sjevera ili centar nego se zalažemo i Srpska lista i Srpska narodna stranka i ja kao poslanik za ravnomjerni razvoj Crne Gore.

Odakle smo krenuli, evo priče. Pričali su mi svojevremeno u Plužinama da je 1948. godine, jedan čovjek sa Pišća, u to vrijeme upravnik pošte na Svetom Stefanu, pisao pismo resornom ministru da ga vrati u Plužine ili na Pišće, jer ne može da živi na Svetom Stefanu. Od tada je prošlo 60 godina, a da vidimo da li će neko sa juga, sa Svetog Stefana da traži da se vrati na sjever Crne Gore ili je proces potpuno obrnut i jednosmjeran.

Ono što je na tragu ove priče je da je kapitalni budžet nepunih 34 miliona evra. Znači, nekakve krupne investicije u Crnoj Gori. Ja sam juče to pomenuo, ali danas hoću posebno da naglasim. Pazite, ukupan kapitalni budžet za Crnu Goru je nepunih 34 miliona evra. Znate li, gospodo, koliko su potraživanja rudnika uglja Pljevlja od Elektroprivrede Crne Gore? U ovom trenutku se kreću oko 35 miliona evra. Prema tome, ne treba niko sjeveru Crne Gore, a pogotovo Pljevaljskoj opštini da daje milostinju ili da pomaže, nego da ostavi ono što je naše, da se to bogatstvo valorizuje u Pljevljima i na sjeveru Crne Gore. Podsjećam da su na sjeveru Crne Gore i šume, i vode, i ugalj, i struja i ostala mineralna bogatstva, ali uprkos svemu mi smo bili sirotinja i ostajemo sirotinja. Zašto poslovodstvo Rudnika uglja ne tuži Elektroprivredu Crne Gore da plati tih 35 miliona evra? Zato što bi ih, prema sopstvenom priznanju jednog člana poslovodstva, posmjenjivali sve do poslovođa. To vam je ravnomjerni razvoj Crne Gore i to vam je briga o sjeveru Crne Gore, koju je najavio predsjednik Vlade gospodin Željko Šturanović.

Treba li da pomenem da se u pljevaljskoj Termoelektrani struja za oko 4 evro-centa, da je Željezara i KAP plaćaju 2,044 ili ako ne računamo onu fakturisanu cijenu za tonu uglja koju ispostavlja Rudnik uglja nego onu koju plaća Elektroprivreda - to je oko 6 evro-centa, a plaća je KAP 2,044? To je prelivanje. I nije samo prelivanje, to je neviđena pljačka sjevera Crne Gore. Treba li da pomenem da ta ista Termoelektrana radi i danas poslije 22 i 23 godine proizvodnje bez upotrebne dozvole? Treba li da pomenem ovo što je gospodin Šoć pominjao, tu uredbu Vlade Crne Gore o naknadi te ekološke....? Pazite, za svaku tonu ugljenmonoksida 2,2 dojč marke, nek je pola sad je evro, pa za svaku tonu sumpordioksida četiri dojč marke, pa za svaku tonu praškastih materija. Znate li koliko toga ide iznad Pljevalja iz dimnjaka Termoelektrane? Milioni tona dnevno. Kad bi se to platilo Pljevljima i Pljevljacima, mi bismo bili Eldorado, ali ne možemo da budemo.

Član 5 te uredbe kaže da sva pravna lica koja stvaraju i deponovani otpad plaćaju mjesečno naknadu u iznosu, i to, pazite, po toni 151 dojč marku i 75 maraka za deponovani otpad. Znate kako izgleda taj deponovani otpad, odnosno šljakište Termoelektrane? Obaveza je da bude prekriveno vodom. Nije. Negdje u avgustu ekološki inspektor Crne Gore jedna žena jer, samo je to žena smjela da uradi, to muškarci ne bi smjeli, ja to tvrdim odgovorno, zabranila je da se ta deponija koristi. Ali, ko pita? Mora struja da se proizvodi. Zapravo ne mora, može i obrnuto. Javna je tajna da je Pljevaljska Termoelektrana zaustavljana da ne radi, ne zato što nije imala uglja na deponiji u tom trenutku, nego zato da bi se uvezla struja, koju je neko trebao da uveze neki interesni lobi i da se obogati. Vrijeme teče, a ja krenuo o Pljevljima, pa moram malo kraće i brže.

Ovdje je pominjano Ministarstvo odbrane, 40 miliona evra. Jedino što je dobro što se zove Ministarstvo odbrane. Ja nijesam vidio ili nisam vidio vojnika Crne Gore kako izgleda. I molim javni servis, ako iđe ima jednoga vojnika u Crnoj Gori vojske Crne Gore da ga slikaju i prikažu u dnevniku u pola osam. Jedino što znam da poštoji, to je načelnik general štaba i svaku veče se slika u dnevniku Crne Gore.

S druge strane nemamo strategiju za nacionalnu bezbjednost-usvojila Vlada. Kako je usvojila? Ne trebaju nama avioni samo helikopteri. Avione poklanjamo nekakvim našim krilima nevladinim organizacijama i to znate zašto? Prvo što ne trebaju vojsci Crne Gore, a drugo skupo je održavanje. Izem ti takvu vojsku koja ne može da održava dva aviona, a 40 miliona je dobila. S druge strane, MUP Crne Gore, pazite, sabrao sam 14 miliona, Policijska akademija 700 hiljada evra, nacionalna bezbjednost šest miliona, uprava policije 50 miliona, ukupno 81 milion. Pobogu, braćo, ni manje države, ni veće policije, ni većih troškova. Šta će nam vojska? Prepolovite policiju. Pola nek se zove vojska, pola policija i to je mnogo. Šta će da rade? Ja sam ovdje pokazivao onaj spisak o kupovini ličnih karata u Pljevljima u posljednjim izborima, evo ga, ovo je samo jedan dio. Znate ko radi? Ovdje su potpisani policajci koji su otkupljivali lične karte, ali ja ne tražim da se oni pošalju na Sveti Stefan, kao što su poslali one koji su zaokružili ne na referendumu, ne na Sveti Stefan, nego na Pišće, Plužine, Ulcinj, ne znam kuda drugo. Ja tražim pomilovanje za ove policajce, jer je njima neko naredio da to rade. Ali, zato tražim da podnesu ostavke i ministar policije i direktor policije, jer su im naredili da to rade. S druge strane, skidam kapu državnoj bezbjednosti koja je u Pljevljima otkupila, siguran podatak, oko hiljadu ličnih karata, ali pisanih tragova iza njih nema. Dakle, rade to vješto i ja im s te strane odajem priznanje.

Ovdje se pominje, evo nemam vremena, jedinstvo različitosti, pa se daju pare za Crnogorsko narodno pozorište, pa za Kraljevsko pozorište - Zetski dom. Šta fali da tamo bude Srpsko pjevačko društvo iz Kotora »Jedinstvo«, pazite osnovano 1839. godine, prvo na Balkanu. Kažu da su, poštoji dokument muzicirali, odnosno pjevali i svirali na sahrani Svetog Petra Cetinjskog a to je bilo 1830. Reći će neko kako 1939. osnovan i registrovan, jer je tada Austrougarska dozvolila, ali su poštojali prije toga ili Srpsko pjevačko društvo "Bratstvo" iz Pljevalja 1889. godine, treba da bude i bošnjačko društvo i albansko i to je jedinstvo različitosti, a ne samo onaj ko je uz vas da dobija pare.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Uvažene koleginice i kolege, već smo praktično priveli kraju ovaj prijepodnevni dio predviđenog radnog vremena.

Predlažem pauzu do 16 sati. U 16 sati nastavljamo. Hvala.

- pauza -

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Molim Vas, isključimo telefone i zauzmimo svoja mjesta. Nastavljamo rad poslije pauze.

Na diskusiju poslanika Stanića prijavilo se nekoliko poslanika da daju svoj komentar, pa idemo redom.

Poslanik Kaluđerović. Izvolite.

Replika ima prednost. Poslanik Džuverović je pomenut u negativnom kontekstu.

ĐORĐE ĐŽUVEROVIĆ:

Objašnjenje: U dijelu da je menadžment Rudnika uglja krajnje neodgovoran i neprofesionalan i da sluša političke savjete vrha DPS-a, mislim da je dovoljan razlog da mi se da replika.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Jeste, u redu je. Izvolite. Sada Vam teče vrijeme.

ĐORĐE ĐŽUVEROVIĆ:

Ponoviću ono što sam rekao prošlog puta. Ne poštoji te teme od koje DPS bježi. Ali, svaku temu treba staviti na dnevni red. Ja se izvinjavam ovom domu što sam prinuđen da repliciram iz prostog razloga što želim da iznesem prave istine i prave činjenice.

Prvo, nikada viša tehnička valorizacija uglja u pljevaljskom basenu nije bila nego danas. Svako kilo izvađeno iz pljevaljskog basena se sagori u Termoelektrani. Da bi se to omogućilo Elektroprivreda je morala da uloži značajna sredstva za rekonstrukciju bloka, na šta smo mi kao poslovan partner zahvalni.

Drugo, cijena uglja dostignuta u ovom nivou od 21,44, odnosno 23 eura po gigavat džulu, je cijena koja je iznad prosjeka u Evropi, za razliku od stepena električne energije u Crnoj Gori koja je na samom dnu po nivou cijena električne energije.

Treća stvar, ona zbog koje sam se i javio, je, ovdje je tako rečeno, politička odluka što menadžment Rudnika uglja ne tuži Elektroprivredu. To je jedna apsolutna insinuacija koja nema veze sa stvarnošću. Rudnik uglja i menadžment Rudnika uglja, koliko ga ja poznajem, dobro i na najbolji način štiti interese Rudnika uglja. Mi nismo do sada smatrali da treba da pokrenemo arbitražu, ali neće biti smak svijeta i ako dođe do arbitraže. Bitno je da je Rudnik uglja svaki svoj završni račun prikazao po cijeni od 21,44 i da potražuje sumu od Elektroprivrede u visini koju ste vi pomenuli. U menadžmentu, u poslovodstvu Rudnika uglja sjede pošteni i časni ljudi koji nikada svoju profesiju neće podrediti političkim stavovima. A to što smo na vrijeme u pojedinostima, pa preko pojedinosti prepoznali pravu strategiju, to je druga stvar. Onaj koji ne poznaje u pojedinostima dobro ne razmišlja, ne može ni razmisliti strateški dobro. Ne može ni braniti interese svoje sredine. I ova diskusija koja je bila od gospodina Stanića bila je protiv interesa Pljevalja i Pljevljaka, jer slabi pregovaračke pozicije Rudnika uglja.

Hvala vam.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. Nema pravo. Molim vas, vi znate da u smislu člana 101. izvolite.

NOVAK RADULOVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, predsjedavajući u ovom momentu,

Citiram član 101 Poslovnika o radu Skupštine Republike Crne Gore: »Ako se poslanik ili drugi učesnik u radu sjednice u svom izlaganju u negativnom kontekstu izrazi o drugom poslaniku navodeći njegovo ime ili funkciju, poslanik na koga se to odnosi ima pravo da zatraži i dobije riječ, pravo na repliku. Predsjednik Skupštine tom poslaniku daje riječ odmah po završetku izlaganja prethodnog poslanika". Konstatovali smo i mi i vi da gospodin Stanić, poslanik Srpske liste nije imenom i prezimenom u svom izlaganju pomenuo poslanika Džuverovića.

Drugi stav, člana 101: Ako se izrazi u negativnom kontekstu odnose na klub poslanika ili političku partiju, pravo na repliku ima predsjednik, odnosno ovlašćeni predstavnik kluba. Koliko mi je poznato, poslovodstvo Rudnika uglja nije ni politička partija, a nije ni klub poslanika.

Dalje, treći stav. Pravo na repliku u smislu stava 1. ovog člana ima i predlagač, odnosno predstavnik predlagača akta o kojem se vodi pretres, kao i drugi učesnik u radu sjednice. Koliko mi je poznato, poslovodstvo Rudnika uglja nije predlagač zakona o budžetu Republike Crne Gore. Nemam komentar. Dovoljno je samo po sebi.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Vidite, nakon onoga što je rekao poslanik Džuverović, to smo mogli svi da konstatujemo da je to zaista bilo uvredljivo. U redu, dajte objašnjenje. Izvolite, objasnite. Jedan minut, molim Vas.

NOVICA STANIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, ja ne znam šta ima uvredljivo u činjenici ako kažem da četiri godine Elektroprivreda Crne Gore ne plaća Rudniku uglja po toni ili giga džulu, ili kako se to sve zove, koliko Rudnik uglja fakturiše nego koliko Elektroprivreda procijeni da treba da plati. Đe to ima? Ta ista Elektroprivreda ovih dana otpisuje pojedinim građanima i potrošačima dugove za unazad godinu dana, a zna se koji su to potrošači. Oni koji su glasali za DPS i koji su glasali za suverenu Crnu Goru. Ovdje se radi o dugu od četiri godine. Zašto ga fakturišete poslije četiri godine, taj račun, kad od toga nemate nikakve koristi? To je samo zamazivanje očiju. Molim vas, u februaru o.g. na sastanku Izvršnog odbora Sindikata, ali ne onog vašeg žutog, nego bijelog, pitali su izvršnog direktora u to vrijeme, danas predsjednika opštine, koji je to postao zahvaljujući onoj kupovini ličnih karata o kojoj sam govorio, što ne tužite? Zato što bi nas posmjenjivali sve do poslovođe. To vam je istina. Ako je to uvredljivo, ja se izvinjavam, gospodine Džuveroviću.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

U redu. Mislim da smo sad razjasnili. Imali ste i Vi priliku da kažete ono što mislite. I jedna i druga strana su rekle što misle i to je dobro što smo dozvolili da se ovo razjasni, jer na kraju ovo je bila jedna rasprava u smislu onoga što je bilo neophodno da se činjenice iznesu na vidjelo.

Izvolite.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, ne želim da edukujem rukovodstvo parlamenta, niti da zloupotrebljavam Poslovnik, ali, da li je za osudu ili bar za upozorenje ako poslanik koji brani svoje navodno utemeljene stavove koristi priliku pa još jednom vrijeđa? Kupovina ličnih karata od strane onih koji vladaju Pljevljima. Ja mislim da je to pohvala za one koji su stvarno kupovali lične karte, a koji danas ne vladaju Pljevljima.

Što se tiče nas, nismo kupovali lične karte, ali vladamo Pljevljima demokratskom voljom građana Pljevalja i ja vas molim da se ne zloupotrebljava mi smo tolerantni, da posebno gospodin Novica Stanić, koji je virtuoz u tim stvarima, to više ne radi. Hvala puno.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

U redu. I Vas molim, poslaniče Vukoviću, da ne zloupotrebljavate proceduralno javljanje, naravno i poslanika Stanića i sve ostale poslanike da ne zloupotrebljavamo ni svoju poslaničku funkciju, ni Poslovnik nego da radimo u duhu tolerancije i dobre atmosfere koja ovdje vlada u ovom domu i da se držimo Poslovnika. Samo da vidimo kakva je procedura.

Poslaniče Staniću, poslanik Vuković u proceduralnom smislu ima pravo da se obrati predsjedavajućem i da traži razjašnjenje. Izvolite, ali nemojte da zloupotrebljavate proceduralno pravo.

NOVICA STANIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, da li su kupovane lične karte u Pljevljima u izbornoj kampanji neće odlučiti o tome ni čovjek iz pozicije, ni ja. To znaju građani Pljevalja. Ja samo ponavljam 3.800 ličnih karata. Neka me tuže, u Crnoj Gori je nezavisno sudstvo pa ću tamo da odgovaram.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

U redu. Hvala. To nije na dnevnom redu i ja Vas molim da idemo dalje. Rasprava je do sada bila veoma kvalitetna i tolerantna i dajte da nastavimo i ubuduće tako.

Poslanik Kaluđerović ima pravo na komentar izlaganja poslanika Stanića, do tri minuta. Izvolite.

VELIZAR KALUĐEROVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Staniću, potrebu da komentarišem Vaše izlaganje nalazim u Vašim riječima da je zbog duga koji Termoelektrana Pljevlja ima prema Rudniku uglja u Pljevljima neviđena pljačka sjevera Crne Gore. To nije do kraja precizna formulacija. Ja sam uvjeren i pokušaću u vremenu koje mi je na raspolaganju da kažem svima, pomognem i da razjasnim i dokažem da sam ja u pravu, da je na djelu pljačka čitave Crne Gore i da je na djelu kolonizacija Crne Gore, jer ako mislite da su zbog toga oštećena samo Pljevlja, jer je Termoelektrana dio Elektroprivrede Crne Gore sa sjedištem u Nikšiću, a Elektroprivreda uvezana i te kako sa Kombinatom aluminijuma čije je sjedište u Podgorici, grdno se varate, jer posljedica za svu Crnu Goru nalazi se u katastrofalno lošim ugovornim klauzulama npr. kada je u pitanju ugovor o kupoprodaji Kombinata aluminijuma.

Kolega Staniću i poštovane kolege, Vlada Crne Gore u ime građana Crne Gore zaključila je kupoprodajni ugovor sa sadašnjim većinskim vlasnikom Kombinata u kojem je preuzela obavezu da 2/3 potreba za električnom energijom Kombinata koje su na nivou, je li tako profesore, 1.200.000.000 kv sati godišnje obezbjeđuje Kombinatu do kraja ove godine po 2,04 eurska centa po kilovatu bez obzira što je cijena na tržištu električne energije već 2, 3 ili 4 puta veća i naredne dvije godine takođe Vlada Crne Gore mora da Kombinatu obezbijedi 2/3 potreba za električnom energijom po cijeni koja se može korigovati ne srazmjerno kretanju cijene električne energije na svjetskom tržištu, već samo ako dođe do korekcije cijene aluminijuma što je katastrofalno sa ekonomskog aspekta za čitavu Crnu Goru.

Da iskoristim priliku da i Vama zahvalim i da izrazim zadovoljstvo što je konačno počela da se čita Vladina Uredba iz 1997. godine o visini naknada, načinu obračuna i plaćanja naknada zbog zagađenja životne sredine. Pozivam svu javnost i stručnu i laičku i nevladin sektor da se bave ovom Uredbom i da se bave problemom zbog čega Vlada Crne Gore devet godina izbjegava da primijeni ovu Uredbu i kada je u pitanju Kombinat koji bi morao godišnje da plati ekonomske naknade na nivou osam do deset miliona evra ili Termoelektrana negdje oko milion evra godišnje, a ta sredstva bi morala da budu usmjerena u zaštitu životne sredine, a to znači u zaštitu zdravlja građana Crne Gore. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. Izvolite, poslanik Stanić. Tri minuta ima pravo poslanik, odgovor na komentar njegovog izlaganja.

NOVICA STANIĆ:

Zahvaljujem gospodinu Kaluđeroviću.

Nisam ja ni jednog trenutka tvrdio da je jedino sjever eksploatisan u Crnoj Gori. Zapravo ili dapače što bi rekli braća Hrvati, ugroženi su svi građani Crne Gore ili tačniije 90-95%. Pet pošto onih je koji su se za ovih 15 godina enormno naplastili, što kažu. Ali, evo da Vam, gospodine Kaluđeroviću, navedem jedan primjer koji još pokazuje, specifičan. Kad štrajkuje KAP, bilo je nedavno, bogami se trese ovaj parlament. Ne znam koliko se trese Vlada, ali nekakvo je uznemirenje i to je dobro. Ali, kad štrajkuje Vunko iz Bijelog Polja, nema toga ko će to da primijeti i zabilježi. Neće Televizija Crne Gore to da proprati. Zašto neće? Pa, vjerovatno je neko naredio. Evo, ja sam dobio pismo od odbora zaposlenih koji štrajkuju nekoliko mjeseci. Dva puta su, kažu, u protekla dva mjeseca održali pred kapijom Vunarskog kombinata dva protestna okupljanja u znak protesta prema poslovodstvu Vunarskog kombinata koje nije izvršilo svoje obaveze za više od 4.500 hiljade radnika. Ni jedno okupljanje Radio-televizija nije propratila i ono što me malo iznenadilo žale se i na gospodina gradonačelnika da nije imao vremena da ih primi. Ne poznajem ga takvog i evo apelujem javno na njega da ih primi jer su za 3. januar najavili okupljanje pred Skupštinom opštine u Bijelom Polju. To što su se obratili Vladi Crne Gore, Savezu sindikata Crne Gore, Kancelariji za ljudska prava i što im nisu odgovorili, mene to uopšte ne iznenađuje.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Molim Vas, na dnevnom redu je Budžet, dajte da se držimo dnevnog reda, jer nema potrebe, dovoljno je široka tema, da izlazimo iz tako široke teme.

 

NOVICA STANIĆ:

Pazite šta traže ljudi - upis besplatnih dionica, isplata prosječna tri lična dohotka u Republici radnicima koji su stekli pravo na penziju, a koji to pravo do sada nisu iskoristili, isplata po 24 prosječna lična dohotka u Republici i povezivanje radnog staža radnicima koji su oglašeni kao tehnološki višak, a koji to pravo do sada nisu iskoristili, povraćaj novca za stambenu izgradnju od 4% na bruto lične dohotke kojeg su radnici mjesečno izdvajali i uplaćivali, a nisu dobili stan i, na kraju, da se omogući svim radnicima koji su stekli stanarsko pravo da mogu otplatiti stan, uknjižiti ga u svoje vlasništvo pod istim uslovima i cijenom koji su važili za prethodno otkupljene stanove.

I na kraju da zamolim gradonačelnika, odnosno predsjednika Opštine Bijelo Polje da primi ove ljude. Nemojte se ponašati kao Vlada Crne Gore, jer ja Vas ne poznajem takvog.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Nemate pravo poslaniku Staniću da odgovorite. Na ovo izlaganje poslanika Stanića nemate, jedino ako želite komentar na izlaganje budući da Klub DPS-a nije koristio. Poslanik Džuverović je koristio pravo na repliku. Ako poslanik Milošević želi u ime Kluba DPS-a pravo na komentar na izlaganje gospodina Stanića ima pravo, s tim što i poslanik Stanić ima pravo još tri minuta.

Želite u ime Kluba? Izvolite.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, mislim da dobro ne primjenjujete Poslovnik, a ja ću da ostavim pravo gospodinu Staniću, ne sumnjam da će on korektno da odgovori, pa kako god Vi cijenite. Ako je komentar nema nikakvih problema. Ja ne bježim od komentara da to kažem, ali mislim ovako pominjanje na ovaj način je zasluživalo repliku. Govorim ovo kad bude neki drugi poslanik ili njihov ili naš u pitanju.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Samo da se razjasnimo. Znači, da je Vas pomenuo ovdje u ovom kontekstu u vrijeme njegovog izlaganja, poslanika Stanića, Vi biste imali pravo na repliku. Budući da je on to učinio u odgovoru na komentar, Vi sada koristite pravo komentar u ime Kluba i poslanik Stanić još tri minuta poslije Vas. Izvolite. Tri minuta.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

Nije sporno ništa, samo da razjasnimo neke stvari. Mislim da je dobro i zbog radnika Vunarskog kombinata i zbog gospodina Stanića i zbog opšte javnosti da znamo.

Vunarski kombinat je bio jedna fabrika - gigant u Bijelom Polju. Kroz tu fabriku je prošlo više do 7.500 hiljada ljudi. Vjerovatno je gospodin Stanić dobio pismo, a možda i ostali poslanici.

Prvo da počnemo od Televizije. Ako će prisustvo Televizije da riješi nečije probleme onda bi najbolje bilo da samo Televizija dođe i slika taj događaj i da završi posao. Ja sam imao jedan princip koga ću se i dalje držati, oni ljudi koji dođu u opštinu i misle na takav način da riješe taj problem, ja s njima ne razgovaram. Razgovaram sa ljudima koji se obrate na korektan način, ne uslovljavaju ničim i na taj način možemo zajednički da rješavamo probleme. Ja sam sa Štrajkačkim odborom Vunarskog kombinata razgovarao. Razgovarao sam jednom u mojoj kancelariji i razgovarao sam juče sa tim ljudima telefonom i ja sam na putu rješavanja jednog dijela problema. Ono što je napisano u tim njihovim zahtjevima kad bi se to riješilo na nivou čitave Crne Gore, onda bi promijenili jedan kompletan ambijent i ja mislim da niko od njih ne misli ili ne vjeruje da će to sve da se riješi, gospodine Staniću. Siguran sam da jedan dio njihovih problema može da se riješi i ono što sam ja uradio kao predsjednik Opštine iako vi znate vrlo dobro da opština nije mjesto za rješavanje tih problema, ja sam primio te ljude, razgovarao sa njima. U tom dopisu koji i Vi imate sigurno se vidi koji je to red problema. Vi ste to dobro pročitali vezano za upisivanje dionica koje neko nije upisao prije nekoliko godina. Dobro je da je ministar finansija tu. Ima jedan period koji je za te radnike Vunarskog kombinata, pošto oni vjerovatno slušaju, tri godine, uplaćivan je staž, ali im je dohodak uplaćivan kao pomoć, nije im povezan staž. Mislim da to Ministarstvo zdravlja i rada i Ministarstvo finansija mogu da završe i da im se poveže staž. Nadam se da ćemo u tom dijelu riješiti taj problem. Vezano za upis besplatnih dionica, mi smo krenuli jednim drugim redom gdje ćemo pokušati zajedno sa fondovima da riješimo to pitanje. Ja govorim da smo se mi svakim tim njihovim pojedinačnim zahtjevom bavili. Ja se kao čovjek trudim da budem jedna dobra kopča, kao predsjednik opštine između zahtjeva ljudi sa našeg terena i centralnih vlasti, znači Vlade Republike Crne Gore i zajedno sa većinom tih radnika, oni vrlo dobro znaju kakva je situacija u Bijelom Polju, dolazim sa njima i razgovaramo na tu temu, iako nominalno može jedino predsjednik opštine koji razgovara sa radnicima da bi te probleme riješio. Smatram da ako bi riješili te probleme da ćemo dovesti do dobre situacije u Bijelom Polju, novog zapošljavanja ljudi i rješavanja tih problema. Ja neću da iskoristim tu priliku, ne vjerujem da ste imali neku lošu namjeru da me upozoravate kako treba da to radim, ali ta dosadašnja aktivnost u Bijelom Polju, to najbolje znaju ljudi i oni su to pokazali kada je trebalo, kakav je odnos bio prema njima i uopšte prema svim radnicima u Bijelom Polju i građanima, tako neka oni daju odgovor na to pitanje. Hvala vam.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Prije nego što dam riječ poslaniku Staniću da ga upozorim da je u smislu člana 97 stav 2 poslanik čije je izlaganje komentarisano vaše izlaganje je poslanika Kaluđerovića, ima pravo na odgovor učesnika u pretresu koji je komentarisao njegovo izlaganje. Vi ste imali to pravo,ali ste se, u međuvremenu, dotakli poslanika Miloševića i nekih drugih problema koje nije poslanik Kaluđerović komentarisao, pa Vas molim da sada u ovom odgovoru vodite računa o tome. Izvolite, tri minuta.

NOVICA STANIĆ:

Nisam shvatio šta ste me upozorili i o čemu treba da vodim računa.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Evo da Vam kažem. Vi imate pravo u odgovoru na komentar samo da odgovorite poslaniku koji je komentarisao Vaše izlaganje, a ne da izazivate nove komentare i širite priču na ostale poslanike i ostale teme. Samo odgovor učesniku u pretresu koji je komentarisao Vaše izlaganje.

NOVICA STANIĆ:

Neću da pominjem nikoga, ali o Budžetu imam pravo da pričam.

Gospodine Miloševiću, ne sumnjam, njemu odgovaram, njemu imam pravo, ne sumnjam da ćete biti dobra kopča i da ćete sve uraditi da radnici Vunarskog kombinata koji su građani Opštine Bijelo Polje, a čiji ste Vi predsjednik, ostvare svoja prava u mjeri u kojoj to Zakon dozvoljava. Ništa drugo. Jedino mi se nije dopala ona Vaša rečenica - ako će televizija da riješi,pa da slika. Ne treba tako. Pa, televizija je javni servis. Građani Crne Gore imaju pravo da znaju šta se dešava u Crnoj Gori, kao i oni koji štrajkuju i imaju pravo da Crna Gora zna da štrajkuju, zbog čega štrajkuju i šta traže. O tome se radi. Samo mi se nije dopalo Vaše reagovanje u toj mjeri. Pošto je ostalo je dva minuta, da iskoristim: ovdje u ovom Predlogu budžeta, odnosno Zakona o budžetu poštoji konsolidovana javna potrošnja za 2007. godinu. Zašto to pominjem? Pa se tu pominju - davanja za zarade i ostala primanja, koja, će prema procjeni u 2006. godini, iznositi zapravo 250 miliona evra. Za sljedeću godinu 2007. planiraju se u visini od 283 miliona. Dakle, plus 33 miliona. Otkud to? Pa na sljedećoj, strani 7, objašnjenja u ovom Predlogu budžeta piše - da je povećanje u 2007. godini uzrokovano preuzimanjem nadležnosti bivše državne zajednice otvaranjem predstavništva u inostranstvu planiranim povećanjem najniže cijene rada za 4%. Kada ste pripremali referendum i kada ste ga raspisivali glavni argument i adut je bio da će se smanjiti troškovi, sve ovdje u Beogradu. Srbija iskorišćava Crnu Goru. Sad, povećavanje 33 miliona. Kako je to moguće? Kaže - otvaranje predstavništava u inostranstvu. Našao sam i tu stavku ovamo, 7 miliona. Šta je sa onim do 33? Gdje je to? Daćete povećanje onim prosvetarima sve što traže, sve se bojim. Dabogda da im date. Ja bih se najviše tome obradovao. Ali ima jedna druga stvar. Neki dan u Pljevljima dolazi čovjek u kancelariju i kaže otišao na poštu, ovo je život, ovo su životni problemi, da pošalje paket sestri koja živi u Zaječaru. To je isto radio i prošle godine i znate koliko su mu naplatili - 7,5 evra. Ove godine 75 evra. Deset puta. Što je čovjek uradio? Zahvalio se, otišao na autobus, pa šalje autobusom do Beograda, častio vozača 5 evra ili 3 evra, ne znam koliko je dao, pa će neko da sačeka u Beogradu, pa će taj da časti vozača iz Beograda za Zaječar i tako ide "Kolariću paniću, pletemo se samiću".

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala Vam.

Izvolite, naredni učesnik u diskusiji je poslanik Branko Radulović. Izvolite.

/priča sa mjesta/

Ja sam upravo želio da nastavimo sa diskusijom. Nema svrhe zloupotrebljavati komentar izlaganja. Izvolite, poslanik Danilović, proceduralno.

GORAN DANILOVIĆ:

To vrijeme i to da će govoriti kolega Radulović kojega volim i kao opozicionara i kao političara, ja ću vrlo kratko i proceduralno i vrlo korektno.

Dakle, u trenutku kada je gospodin Milošević tražio pravo da komentariše, ja sam sam prokomentarisao sa mjesta da ima pravo. Naravno bio sam principijelan i to sada priznajem svima, komentarišem sada nakon što je kolega Stanić iskoristio pravo da se obrati. Sam sam vidio da ste ispoštovali Poslovnik. Dakle, nema prava replike na izlaganje gospodina, ukoliko čovjek nije prije toga govorio, dakle deset minuta, ali predlažem, zbog toga što nas sjutra može snaći da ovo zloupotrijebi, da na Kolegijumu predsjednika definišete da se može dobiti kaznena replika ukoliko čovjek u odgovoru nekom drugom pomene nekog trećeg, jer je to po meni, potpuno logično. Dakle, ovo što govorim ne ide u prilog Klubu Srpske liste i konkretno gospodinu Staniću, neće mi zamjeriti, ali da bih spriječio mogućnost da DPS iskoristi ono što je zajednički propust u Poslovniku, molim vas da na Kolegijumu predsjednika definišete da to možemo, ipak, korištiti kao pravo na repliku. Hvala lijepo.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Ja mislim da je to pravo i taj slučaj riješio Poslovnik, ali ako nije vašeg Kluba, poslanik Radulović neka to sjutra ili narednih dana iznese i zauzeće stav. Evo, konačno, poslanik Radulović ima pravo na svoju diskusiju, deset minuta.

BRANKO RADULOVIĆ:

Uvažena gospodo, građani Crne Gore,

Čelnici DPS-a i SDP-a i njihovi glasnogovornici su u predizbornoj kampanji obećavali zlatna brda i doline građanima Crne Gore. Da podsjetim, gospodin Đukanović je tvrdio da će se za ove četiri godine dana povećati neto lični dohoci sa sadašnjih 240 na 500 eura, penzije sa 142 na 250 eura, da neće biti ni jednog crnogorskog uha koje neće biti kroz četiri godine zaposleno. Gospodin Krivokapić takođe je obećavao briselska vrata, naš evropski šlif i visoki evropski standard. Gospodin Gvozdenović u svom neutemeljenom maniru ispresijeca svu Crnu Goru brzim prugama i auto-putevima i u svakom svom sljedećem govoru povećavao je taj čuveni investicioni infrastrukturni bum za novih 10-15 milijardi eura. Ništa manje nije bila ni uriforična ni gospođa Đurović govoreći o našem evropskom hodu i kodu. U tako dugo čekanom ekspozeu novog premijera, gospodina Šturanovića, čuli smo novo obećanje o tome da ćemo imati prosječni bruto lični dohodak kao Evropska Unija, da ćemo ući u istinske reforme, o tome da će se, na primjer, u znanje i obrazovanje, kao najveći resurs ulagati na evropskom nivou. Čitajući ovaj Predlog budžeta, građani Crne Gore, ništa od toga neće biti. Prazna obećanja, a, bogami, moram da rečem naškim jezikom i obmane. Prije svega, brojke koje su date u ovom predlogu treba prihvatiti sa dosta rezerve. Evo, poslije nas koji smo govorili o njima nekoliko godina polako se tome pridružuju i tzv. ekonomski analitičari, a bogami i u posljednjem izvještaju stručnjaci Svjetske banke od prethodnog mjeseca tvrde to isto. Vi ste, gospodine Lukšiću, nazvali ovaj Predlog budžeta kao nekakvu stabilizaciju budžeta, kao nešto što znači pravi održivi razvoj, kao nešto što znači evropski put Crne Gore i mnogo drugih floskula. Ja bih, ga za razliku od vas, nazvao kao prava stabilizacija siromaštva u Crnoj Gori i preraspodjela tog siromaštva, kao zaštita kartera i kartela i onog produkta Vukotićevog neoliberalizma. Kada smo polemisali Vi i ja, ja sam Vam rekao da se nadam da ćete Vi ovaj predlog, prije svega napraviti više analitičnijim, više sveobuhvatnijim, da ćemo imati jednu konsolidovanu potrošnju. Međutim, veoma malo ste od toga poslušali. Da ja ne bih bio neki čovjek koji priča neke politikantske stvari, bio sam po malo vrijedan, pa sam pročitao Budžet Republike Hrvatske. On je na 1.054 strane. Znate kakva je razlika između ovoga budžeta i našeg budžeta, skromnog budžeta? Razlika je u tome što je on analizirao, prije svega i budžetske i vanbudžetske korisnike, da je tačno dao projekciju što će se desiti sljedeće godine, 2008. i 2009. godine. Znate li koja je prva analiza na kojoj se bazirao taj hrvatski održivi razvoj, iako je ona zemlja turizma, bila je industrijska proizvodnja, a prije svega povećani industrijski proizvodi. Na tome oni održavaju tzv. održivi razvoj. Da ne govorim o onome što ste Vi trebali da uvedete kao nove parametre koji će pravo oslikati naše stanje i makroekonomske tendencije. Više nije toliko aktuelan bruto društveni proizvod, dži-di-pi, kako ga nazivaju. Sada je mnogo aktuelniji i pravi indikator onoga što se dešava u svakoj zemlji ... to znači da građani Crne Gore koliko ostvare taj bruto proizvod na teritoriji Crne Gore i van teritorije Crne Gore. Imajući to u vidu, vidjećemo faktički što smo mi dobili od tranzicije. Ništa nijesmo dobili od tranzicije, dobili su tajkuni. Vidjećemo i drugu stvar, da bi mnogi od nas u Crnoj Gori lipsali od gladi da nam nije tih donacija iz inostranstva od naših građana i svega toga. Ovaj Predlog budžeta ne podržava, gospodine Lukšiću, nikakve reforme, niti kada je u pitanju povećanje kapaciteta sudstva, niti kada je u pitanju modernizacija javne uprave, niti kada je u pitanju borba protiv kriminala. To se vidi po strukturi koja je data. Ono što mene zabrinjava je zašto nijeste prepoznali resurs nad resursima u Crnoj Gori, to je znanje i nauka. Neću da polemišem o tome kakvi su utisci, kakvi su učinci gospodina Backovića. Nadam se da će on doći i da polemišemo o tom najvažnijem nekada u ovim klupama, ali ću samo da kažem jedan podatak. Iako je gospodin Šturanović rekao da ćemo ulagati barem kao Hrvati, ponovo ste samo uložili 0,05 -0,06%, a trebali ste da uložite preko 35 milijardi eura. Vi na jedan veoma čudnovati način shvatate povećanje konkurentnosti u Crnoj Gori dajući izuzetno visoke subvencije ruskim i ostalim tajkunima i dajući im onakve koncesije džabe, umjesto da te pare usmjerite onamo gdje će se stvarno povećati konkurentnost crnogorske privrede, a to je u poljoprivredu, mala i srednja preduzeća, subvencionisati izvoz, stvarajući izvozne klastere, praveći tzv. privredne inkubacione i druge konsalting firme i na taj način da jačamo našu konkurentnost. Takođe, Vi se uopšte ovdje ne bavite, kažete da imate podršku od nas, pravim reformama javnih potrošača. Zašto niste napravili jedan rez u javnom sektoru pa najkvalitetnije ostavili, bilo da se radi o sudiji, ljekaru, administratoru, policajcu, dali mu dva ili tri puta veću platu, a oni koji su tehnološki višak da ih na kvalitetan način aktivnom socijalnom politikom zbrinete. Neću da govorim da je i racionalno trošiti ono što je svih nas zajedničko, jer imamo dosta prisutnog javašluka sa onim što je zajedničko dobro. Poziva se na gospodina Vukotića i na agendu ekonomskih, krenula je stvarno degutantno. Trebali ste poći sa mnom pa pogledati kakve su njegove ekonomske reforme u Kombinatu aluminijuma. Takođe, stalno i striktno slušanje MMF-a nije uvijek korisno za Crnu Goru. Slovenački primjer treba da slijedite. Ono što je ključno pitanje u cijeloj ovoj priči to je kada vi upoređujete makroekonomske agregate sa ili bez reformi. Trebali ste da nastavite na sljedeći način. Na ovaj način sa neoliberalnom ekonomijom, sa ovakvim budžetom, nema reformi, jer nema reformi ukoliko smo kolonijalno stegnuti, ukoliko rasprodajemo prostor, ukoliko imamo u energetskom mraku i ukoliko smo izuzeti iz svakog drugog koridora. Mi, za razliku od vas, imamo sva rješenja da ispunimo ono što ste vi obećali. Da li ima političke volje u Crnoj Gori ili ne? Ključni čovjek i ključna politička partija danas u Crnoj Gori je SDP i gospodin Krivokapić. Ukoliko mu je stvarno u interesu Crne Gore i ono kako stavlja ovdje i ono što zalago 1990. godine sa nama pojedinim do danas, on treba da svoga koalicionog partnera bar da pozove - hoćemo li ovo da ispunimo ili nećemo da ispunimo. Ne trebaju nam novi izbori. Neka izađu iz te kaolicije, mi znamo kako, stvorićemo ekspertsku vladu i to ispuniti. Kontrolišite nas svaki mjesec, biće tačno sve urađeno ono što smo govorili. Zato ću i sad da kažem, gospodin Krivokapić je ključ svega, do kraja je, na određen način, degutantno ukoliko se samo pozivaju prosvetari. Znate li koliko je, na primjer lični dohodak jednog policajca, pitao sam ga ovdje ispred ovih vrata, sa 190 sati posla, rada, on ima 200 do 240 eura platu. Znate li koliko ima vaš kolega kao docent, koliko ima platu? Ima negdje oko 280 eura doktor nauka. Znate li koliko ima jedan specijalista? Jedan specijalista, doktor nauka istovremeno, član moje porodice, moja ćerka će imati 280 do 300 eura. Kako mislite da pravite takav razvoj Crne Gore? To je jednostavno šokantno.

Vi ste obećali gospodine Lukšiću i Vaša Vlada da će policajci imati 400-450 eura, da će doktori, ljekari, prvo profesori imati negdje oko 700-800 eura, da će ostali takođe imati ono što znači pristojan život.

Na kraju, pošto nemam vremena, volio bih gospodine Lukšiću, ne kao prošli put da na ove moje tvrdnje Vi odgovorite, kako bih ja imao priliku da Vam tačno i potkrijepim sa mnogim činjenicama i podacima kojima sam ovih dana radio. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Da, samo ovaj vaš dogovor ili želju ne možemo da ostvarimo nikako. Ako želite odgovor na pitanja, onda da vidimo na koje i da vam dam pravo, a ako želite komentar onda tri minuta i onda ima pravo. Izvolite, pojasnite.

BRANKO RADULOVIĆ:

Ja sam nabrojao gospodinu Lukšiću stotine činjenica. Red je da me pitate kako mislimo mi to da uradimo, pa ću da vam kažem kako ćemo povećati agregate, kako ćemo... sve ću da kažem.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

U redu.

Izvolite, da čujemo ministra. Komentar ili odgovor na pitanja?

Molim Vas, poslaniče Kadiću, samo malo reda i discipline u Parlamentu.

Poslanik Radulović je završio izlaganje. Vi imate pravo na komentar u trajanju od tri minuta. Izvolite.

IGOR LUKŠIĆ:

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.

Vjerovatno da bi bilo uputnije da ovu repliku uzme ili komentar da da na vaše izlaganje gospodin Krivokapić, koga ste pominjali kao ključ političke situacije trenutno u Crnoj Gori i u tom dijelu svakako se ja ne bih bavio političkim aktuelnim trenutkom, niti bih smatrao da je uputno da ja vas pitam kako biste vi riješili pojedina pitanja. Vi ste imali prilike u predizbornoj kampanji da predložite gerađanima na koji način bi se bavili određenim pitanjima. Građani su ipak dali većinsku podršku koaliciji DPS-a-SDP-a. Građani su u Zeti potvrdili samo mjesec dana ili dva, nakon tih izbora, da definitivno smatraju da DPS i SDP treba da naredne četiri godine vrše koalicionu vlast i ono što smo mi zapisali u našim predizbornim oglašavanjima i na neke druge načine kroz naš predizborni program, smatramo da ćemo imati snage i kapaciteta da ostvarimo u naredne četiri godine. Dakle, smatram da je gospodin Đukanović, kada je i davao izjave, potpuno realno dao ocjenu ekonomskog stanja u Crnoj Gori nakon četiri godine i nakon svega onoga što treba da uradimo. Mislim da ste vi, kao jedna respektabilna opoziciona partija, tu da nas kontrolišete i kroz parlamentarnu debatu upućujete da li mi idemo dobrim pravcem. Iskustvo, makar moje, u posljednjih par mjeseci, jeste da je vaš pristup generalno konstruktivan. Smatram da su amandmani koje ste davali na pojedine zakone konstruktivni i mi smo imali debatu po raznim tim pitanjima na odborima i ovdje u Parlamentu, ali smatram da, ako su nam građani već dali povjerenje da formiramo Vladu, treba da preuzmemo odgovornost i da naredne četiri godine pokušamo da realizujemo sve ono što smo zapisali. I generalno, ne bih ocjenjivao, makar iz mog ugla, da se ovdje radi o podjeli na, ne znam, neolibetralni koncept ili neki koncept socijalne države i to se stavlja u neki pežorativni kontekst itd.

Ja smatram da je za budućnost Crne Gore kao male ekonomije neophodno da ona nastavi da se razvija putem jačanja instituta ekonomskih sloboda. Znači, mi moramo da povećavamo ekonomske slobode u našem društvu ako želimo da razvijemo našu ekonomiju, uopšte naš ekonomski sistem i ukoliko zaista želimo da ostvarimo da naša produktivnost iz godine u godinu raste i da zarade dođu na onaj nivo na koji bi željele da budu. Dakle, ekonomske slobode su ključ te priče, uz jačanje koncepta vladavine prava. Da li ovaj budžet to podržava? Mislim da podržava, jer ovaj budžet ne treba posmatrati odvojeno od niza drugih zakonskih propisa koje to omogućavaju. Zahvaljujem poslanicima što su ogromnom većinom podržali Zakon porez na dohodak, jer smatram da jačanje ekonomskih sloboda u tom pravcu će samo učinjeti Crnu Goru atraktivnijom za strane investicije, privući ih i omogućiti da nastavak privatizacionog procesa bude pojačan u smislu da i država, sa svoje strane, obezbjeđuje sve veće privatizacione prihode koje će vraćati ekonomiji kroz investicije.

Zašto sam uvjeren da su ekonomske slobode ključ. Ne zbog toga što je to dio nekog sada posebnog teorijskog koncepta i td. Možda i tu ima osnova, ali suština je u tome da iskustvo drugih zemalja Irske, Estonije, Islanda, i svih onih zemalja koje spadaju u manje ekonomske sisteme, koje su išle tim pravcem je pokazalo da mogu veoma brzo da ostvare visoke stope rasta. Srećom, mislim da politika koju smo vodili u prethodnom periodu je uspjela da dovede do toga da naš rast ove godine bude između 6 i 7% i ja smislim da će biti i u narednom periodu. Izvinjavam se što sam prekoračio.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

U redu, ne treba da prekoračujemo, smeta, ali trebao je da završi misao i raspravu, to dozvoljavamo svima.

BRANKO RADULOVIĆ:

Samo da kažem gospodinu Lukšiću kao kolegi da me je razočarao.

Naročito sam iznio ovakve tvrde ekonomske stavove, da bi vi polemisali oko njih, vi ste se bavili nekakvim opštim stvarima. Na ovaj način, ostajući sam u toj klupi kao eksponent i ekonomista danas u toj vladi, Vi faktički predstavljate, na određen način, glasnogovornika jedne do kraja pogrešne Vukotićeve politike, zagovornik i zaštitnik nečega što nije interes danas Crne Gore. Očekivao sam barem da ćete .... pročitali, i da ćete ga tu iznijeti, očekivao sam da ćete biti i da ćete imati taj štof, kao što je Jože Mejnciger imao, očekivao sam i ono, barem da ste slušali savjetnika za evropske integracije Slovenije, sve ono što mi pričamo 10-15 godina, on je to potvrdio na ovoj državnoj televiziji. Ali, to je što je.

Sad ću da vam kažem nešto striktno ekonomski, sa ovijem što se dešava i gdje pare idu, izlivaju se iz Crne Gore ukoliko, umjesto neoliberalne matrice promijenimo ideologiju i napravimo slovenačku, imaćemo skokoviti rast onoga o čemu sam ja rekao, makroekonomskih agregata, od 20 do 30% gospodine Lukšiću. Sigurno je to da ne možemo na 100 godina. To možemo da iskoristimo samo tri četiri godine dana. Samo na primjer u tehnološkom postupku Kombinata aluminijuma samo da zavrtimo onaj ingot, bez ikakvih inovacija, imaćemo negdje oko 40 miliona veći prihod, pa vidite koliko je to GDP-a.

Sad ću drugo da vam kažem ono kad sam rekao da ste Vi zaštitnik kartela. Đe su Vama akcize na duvan, gospodine? Opet ih Vi ne vidite gospodine Lukšiću. Punili bi Budžet negdje negdje za 30 do 40 miliona. Ukoliko biste napravili samo karton za bogatstvo, ovi tajkuni što su se obogatili, znate li koliko bismo imali? Projekcije su tu negdje oko 200 do 300 miliona. Ukoliko bi napravili kvalitetnu strategiju privatizacije elektroprivrede došli bi negdje na energetsku samodovoljnost, elektroprivreda bi tada odbacivala, kao Slovenačke, kao Češke, kao sve, kao Hrvatske, sve srećne države, bi odbacivala poslije četiri godine dana profit od 100 miliona eura gospodine Lukšiću. Sa 51% u vlasništvu države Crne Gore bi se punio budžet za 50 miliona. Sa tim parama, sa tim znanjem došli bi do nečega, nove jedne platforme Crna Gora gdje se nalazi. Tada bi poreski kapacitet, fiskalni kapacitet Crne Gore bio izuzetno veći, a fiskalno opterećenje bi bilo manje i tada bi, na taj način, konkurencija mnogo više rasla.

Gospodine Lukšiću, ovdje su ljudi izuzetno kompetentni. Vi ste prošli put aludirali na našu kompetentnost. Moram nešto da kažem, iako je to protiv ... crnogorstva. Ja sam čovjek, gospodine Lukšiću, koji je napisao ili koji je koautor više od 300 naučnih radova, pet knjiga, koji ima tri patenta, koji je stvorio najbolju privrednu organizaciju u SFRJ. Dajem Vam časnu riječ, znači ne treba nam nikakav politički kredit. Ukoliko hoćete onu ruku koju ste pružili saradnje, sve naše znanje ćemo preliti na vas. Ali, treba imati i znanja i energiju, a bogami i petlju, ono što sam rekao gospodinu Šturanoviću. Ne vidim to ovdje.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Molim vas, evo samo da se dogovorimo. Do 17 sati još minut, dva, tri. Samo momenat. Da li možemo da dobijemo šest minuta da poslanik Kaluđerović, tri i još tri, ako bude trebalo odgovora?

Izvolite, onda, poslaniče Kaluđeroviću, pravo na komentar.

VELIZAR KALUĐEROVIĆ:

Zahvaljujem.

Uvaženi profesore Raduloviću, očekivao sam od Vas, kao od univerzitetskog profesora, da ćete i zbog ovog doma, ali i ukupne javnosti koja prati naš rad, a nadam se da ipak jedan dio javnosti i to značajan, prati što radi Skupština, da kvantifikujete i još jedan podatak koji je značajan za ukupna privredna kretanja u Crnoj Gori, da kvantifikujete jedan segment ugovora o kupoprodaji Kombinata aluminijuma koji se odnosi na cijenu električne energije. Ja Vas pozivam da u odgovoru na moj komentar saopštite da li sam u pravu da je očekivati da u toku ove godine, samo po osnovu loše ugovorne klauzule kojom je Vlada Crne Gore, garantujući Kombinatu da će isporučiti dvije trećine njegovih potreba za električnom energijom, a to je na nivou 1.200.000.000 kilovat sati, po cijeni od dva eurska centa, 2,004 po kilovatu, dakle, ekonomski oštetila Crnu Goru i Kombinat i Crnu Goru za nekih 30 do 40 miliona eura, da je očekivati da će se to ponoviti ili najmanje ponoviti ili uvećati u toku naredne godine kada je takođe preuzeta garancija da se isporuči 1.200.000.000 kilovat sati, uz mogućnost, istina, korekcije cijene električne energije, ali ne prema tržišnoj cijeni, nego samo srazmjerno rastu cijene aluminijuma na svjetskoj berzi.

Je li tačno da već sada se nagovještava da će deficit u obezbjeđenju potrebnih količina električne energije u narednoj godini biti na nivou 40%? To znači da će to morati da se obezbijedi iz uvoza. Da li se nagovještava da će cijena električne energije drastično da raste? Je li tačno da je u ovom trenutku cijena elektrnične energije na svjetskoj berzi, tako da kažem, gotovo tri puta viša od one cijene koju Kombinat aluminijuma plaća Elektroprivredi, odnosno Crnoj Gori? Je li tačno da će domaćinstvo u Crnoj Gori drastično osjetiti ovu katastrofalno lošu ugovornu klauzulu koju je Vlada, u ime svih građana Crne Gore, zaključila sa novim većinskim vlasnikom Kombinata aluminijuma? To se tek samo osjeća kroz novembarske račune za električnu energiju, a očekivati je i nagovještava se, s obzirom samo na činjenicu da se nagovještava da će deficit, odnosno da će potrebe za uvezenom električnom energijom biti na nivou od 40%, to je najmanje toliko i prema domaćinstvima sa onom cijenom po kojoj se nabavlja struja, a ona je, kažem, tri, a bojim se da će biti i više nego tri puta viša nego što je ona cijena koju Kombinat aluminijuma plaća. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Izvolite.

 

 

BRANKO RADULOVIĆ:

Kolega Kaluđeroviću, prije neki dan smo čuli jednu novu političku floskulu da bi Crna Gora procvjetala da nema Kombinata aluminijuma. To uopšte nema nikakvog utemeljenja.

Pod broj jedan, bez Kombinata aluminijuma i Prerade nema crnogorske budućnosti i pravog održivog razvoja, takođe i bez prave Elektroprivrede, bez racionalnog korišćenja resursa crvenih boksita i resursa uglja u Pljevljima nema budućnosti Crne Gore. To je ona lokomotiva razvoja Crne Gore. To nikako ne pričam i ne govorim zato što je to moja bliža struka, nego to govore slovenački, mostarski, madjarski, japanski , grčki podaci i svi mogući.

Trebalo bi 2000 firmi, malih i srednjih, koje bi zapošljavale od dva do 10 radnika u Crnoj Gori. Zamislite koliko je to? Grčka ubira ukupan prihod zahvaljujući njihovoj ADG preko 20 milijardi eura. Znate li, ljudi, što je to? Da li rješenja u Crnoj Gori ima za to? Ima rješenja. Nije to u političkom interesu vrha DPS-a, koji je taj interes iz DPS-a izmjestio negdje drugo u nekakvim drugim krugovima. Sve ono što smo govorili, sve je bilo istina. Ovi ljudi iz DPS-a , po mojem dubokom ubjedjenju, 99% žive naš život ali im strašno zamjeram što jednostavno ođe neko sa strane kao što je bilo prethodni put oko kontrole tržišta, da pritisnu. To je moje duboko razočarenje. Očekivao sam nešto drugo.

Ukoliko, gospodine Lukšiću, Kombinat aluminijuma preradjuje od 90 do 100.000 tona , potrošiće manje 300 gigavat časova. Ukoliko se izvrši vertikalna dokapitalizacija Elektroprivrede Crne Gore imaćemo i novaca i rješenja i energetske nule. Što to znači? Znači da ćemo sa jedne strane imato ono, samo u onom prvom krugu, što sam ja govorio , 40 miliona eura i da ćemo, sa druge strane u Elektroprivredi imati takve efekte. Takva Elektroprivreda i takav Kombinat aluminijuma bi bili suvlasnik, suinvestitor nečega što mora da se desi u Crnoj Gori. Ili drugi blok u Pljevljima ili nova termoelektrana u Beranama, ili neka hidrocentrala, onamo gdje će poštojati potpuni široki konsenzus. Samo ove godine, gradjani Crne Gore, vi ste investirali, pomagali ruske tajkune, koji će u ovih 13 mjeseci, pod ovim uslovima iznijeti iz Crne Gore više od 100 miliona eura. Napravili ste deficit električne energije.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala Vam.

Danas je govorilo šest poslanika, kroz diskusije,a jedan broj kroz replike i komentare.

Za sjutra imamo prijavljeno pet diskutanata: Emilo Labudović, Momčilo Vučetić, Valentina Radulović-Šćepanović, Radojica Živković i Zarija Pejović.

Znači, treba da vodimo računa i da dozvolimo da što više poslanika sjutra govori,a da smanjimo komentare i replike. Dogovorili smo se da sjutra završavamo raspravu o Budžetu.Nastavljamo sjutra u 11 sati.

22.12.2006.g.-10,59 h

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Poštovane kolege, nastavljamo rad.

Kao što znate, danas čitav dan raspravljamo o Predlogu budžeta Republike Crne Gore za 2007.godinu.

Dogovorili smo se da to uradimo i u utorak. Znači, posljednja dva sata rasprave o Budžetu u utorak će biti dodijeljena partijama po njihovom izboru da to budu šefovi klubova ili predsjednici partija i konačni osvrt ministra, a danas je objedinjena rasprava u načelu i u pojedinostima.

Idemo po redu - poslanik Franović pa koleginica Matković.

Izvolite.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Poštovani predsjedniče, uvažene kolege, poštovani građani,

Ja ću uzeti učešća u raspravi o Zakonu o budžetu za 2007. godinu. Ono što je svima vama dobro poznato jeste da kada su u pitanju javne institucije ili institucije javnih finansija, znamo da su najznačajnije kategoriije prihodi ili primici, kako ih zovemo. Imali smo neke primjedbe na to, primici, rashodi i, naravno, jedna od najznačajnijih kategorija svakako jeste budžet, i na osnovu onoga kako se taj budžet priprema, na osnovu nekih iskustvenih metoda, na osnovu kretanja makroekonomskih parametara u Republici i na osnovu ovih drugih koje su vezane za budžet i kompletnu ekonomsku politiku u Republici. Prošle godine je isto tako rađen budžet, vodila se ovdje diskusija. Meni je žao, mada ima određenih pomaka kada je u pitanju rasprava o budžetu, ali i prošle godine, 7.12.2006. godine, smo, čini mi se, vodili nekakvu sličnu politiku. Te nekakvi policijski budžet, te ratni budžet, te nekakve jahte itd, ali evo to sam sačuvao, ukoliko bude interesovanja za taj dio.

Na budžet smo imali određeni broj amandmana. Međutim, ono što je, po meni, najznačajnije, a naravno to tretira i izvještaj Svjetske banke, Evropska komisija, jeste politika budžetiranja i sam Zakon o budžetu. Do sada je, uglavnom, bio takozvani linijski budžet, a sada imamo određeni broj programskih budžeta i mislim da je to jedan napredak. Naravno, ne možemo to uraditi preko noći za godinu–dvije, jer i u Engleskoj, u Velikoj Britaniji, da bi se napravili svi programski budžeti potreban je jedan veoma dug period, to je sada 40-ak godina. Svakako se slažem sa svim kolegama, bez obzira da li je u pitanju pozicija ili opozicija, da je mnogo lakše da je preglednije, kvalitetnije i da ćemo mi imati mnogo boljih i kvalitetnijih podataka ukoliko imamo sve programske budžete za pojedine potrošačke jedinice. Mnoge stvari će nam biti jasnije iz samog budžeta i to je ono što je vrlo značajno oko tog dijela. Vrlo su značajni u budžetu i proces planiranja i proces izvršavanja budžeta. Mi smo i prošle godine, čini mi se 2005. godine, uz jednu živu raspravu i na samom odboru, koji se zvao Odbor za privredu, finansije i zaštitu životne sredine, sada Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, uveli tu novu kategoriju, odnosno izvršili smo izmjene i dopune Zakona o budžetu, a to je tekući ili, kako ga ja zovem, operativni budžet i kapitalni budžet. U tom pravcu lokalne samouprave su otišle malo dalje ili, pak, ranije nego što radi budžet Republike Crne Gore, tako da u lokalnim budžetima, budžetima opština imamo unazad par godina kapitalne budžete i tekuće budžete koji preciziraju šta će se raditi u određenoj tekućoj godini. Naravno, ono za šta sam ja zagovornik, a što mi ovdje danas kroz kapitalni budžet ne možemo sve vidjeti, to je da se kapitalni budžeti planiraju na dvije, tri ili četiri godine. Tek tada ćemo vidjeti pravi razvoj Crne Gore po regijama, da li je to sjever ili jug itd. Ali, eto, držali smo se da li sjevera ili juga, ja sam da se razvija čitava Crna Gora. To je jedan od prioriteta kada je u pitanju finansiranje i budžet. Tada se vodila značajna polemika oko izmjena i dopuna Zakona o budžetu i Odbor je dao pet amandmana koji su kasnije uvaženi. Uključene su bile ne samo institucije, kao parlament ili poslanici ili Odbor, nego i ostale veoma značajne institucije. Kod tog budžeta govorili smo, prije svega, o internoj reviziji, o spoljnoj reviziji, ko će vršiti reviziju. Imali smo tu određenih nedoumica i uz konsultacije, seminare, radionice itd. došli smo do tih amandmana. To su bili amandmani Odbora koji su promijenili taj sam zakon, odnosno izmjene i dopune Zakona o budžetu koji sada imamo pred nama, taj novi zakon. Ja sam pratio tu analitiku, u prethodnom periodu i prošle godine sam se bavio time, koji su to izvorni ili glavni primici ili prihodi svakog budžeta. To su, prije svega, porezi i ta stavka je u odnosu na prošlu godinu, planiran, ne govoreći o rebalansu ili izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2006. godinu, veći za 24%. Bilo je 424 miliona, sada je to 528 miliona. Naravno da je jedna od najjačih stavki PDV ili porez na dohodak fizičkih lica, bez obzira na to što smo izmijenili zakon o PDV-u. Prije svega mislili smo o turističkoj grani kao jednoj od nosećih grana razvoja Crne Gore, naravno i o poljoprivredi, ali uveli smo i neke druge stope poreza, mislim prije svega na prehrambene proizvode koji se odnose na 7%. Međutim, opteretili smo i neke druge kategorije, vezano za Zakon o komunalnim djelatnostima i ja sam pokušavao da nešto u tom pravcu promijenim i pokušavaću i dalje da bismo rasteretili budžete građana ili, što bih ja rekao, novčanike itd. Došlo je do povećanja određenih kategorija.

Raspravljali smo i o kapitalnom budžetu ili kapitalnim izdacima, na kategoriji tekućeg budžeta. Na stavci - izdaci vidjeli smo da imamo tu stavku od 36 miliona, prošle godine je bila nekih 35 miliona, ona nije skroz ostvarena jer imamo tu i nekih drugih obaveza. Ukupno, kada se to sabere sa kapitalnim dijelom budžeta, ona iznosi nekih 70 miliona eura. Mislim da je to, ipak, značajna stavka. Ali, nije samo to. To je ukupno, 11, 5% od ukupnog budžeta, 70 miliona, ili 3,5% od bruto društvenog proizvoda. Međutim, ukupni kapitalni izdaci ili kapitalne investicije koje su planirane za razvoj i izgradnju Crne Gore za 2007.godinu iznose otprilike možda čak i više, ali u najmanju ruku nekih 5% ukupnog bruto društvenog poizvoda. Isto kao što su neki bili vrijedni i ja sam bio vrijedan i ne bih ulazio sada u ove stavke oko budžeta jer svi ih možemo komentarisati sve su one pred nama i možemo govoriti da li budžet ima hiljadu strana, pet hiljada strana itd. Ali, došao sam do podataka, recimo, kada je u pitanju Ministarstvo pomorstva i saobraćaja. Da biste mogli da uradite jedan, neki put, morali biste, prije svega, da uradite neki projekat, a taj posao dugo traje, da ne kažem ovaj auto-put prema Veruši, odnosno prema Kolašinu, mislim da se taj projekat mora uraditi za nekih dvije ili tri godine. Ipak je to jedan određeni proces i treba puno novca.

Da kažem, prije svega radi javnosti Crne Gore, koliko se to i šta se finansira kada su u pitanju kapitalne investicije. Kategorije iz budžeta 2,9 miliona eura koje imamo, još neke obaveze da završimo, to su ugovorene obaveze i to je realizacija po situacijama. I ono što je i rekao gospodin ministar finansija, očekujem da će doći, to je ovjeravanje finansija i direktno plaćanje investicija kada su u pitanju investicije ili kapitalni izdaci ili finansiranje kapitalnih objekata u Crnoj Gori. Finansiranje iz kredita Evropske investicione banke 19,7 miliona eura. Znači da pokušamo da nađemo i te papire, a ne samo da li ima neki budžet hiljadu strana, dvije ili pet hiljada strana itd. Kredit iz Evropske banke za ostalo održavanje 1.200.000. Zatim KFV banka 8,5 miliona eura i donacije Evropske agencije za rekonstrukciju i razvoj 1,1 milion eura, pa sam došao do neke cifre da je to 33,6 miliona eura. Govorim sa tog razloga da smo pored ovog dijela mi predvidjeli još finansiranje i nekih drugih investicija. To je, prije svega, put Kolašin - Mioska devet miliona eura, to je vrlo značajna stavka. Zatim mađarski kredit za škole 14 miliona eura, neki su poslovi u toku, neki će se završavati u toku 2007. godine. Zatim poljski kredit od 15 miliona eura, čini mi se od osam do deset miliona ide za rekonstrukciju željeznice, a dio od pet do sedam miliona će se odnositi na poljoprivredu. Da ne kažem za još jedan veoma značajni kredit, to je rekonstrukcija i modernizacija pruge prema Nikšiću i drugi kapitalni objekti.

Spomenuli smo Fond za razvoj. Problem je u tome što smo mi istakli da nijesmo dovoljno spremni, naročito preduzeća i lokalne uprave, da prezentiramo projekte iz svojih lokalnih uprava da bismo dobili određene kredite po veoma povoljnim uslovima preko Fonda za razvoj, zatim određene donacije, zatim preko Zavoda za zapošljavanje, resornih ministarstava i ostalih institucija, prije svega mislim na međunarodne institucije, kada je u pitanju razvoj tih kapitalnih investicija. Mi ne možemo govoriti razvojni ili nerazvojni budžet. Postoje određene kategorije i određene stavke koje se finansiraju iz drugih izvora. Čini mi se da mi vidimo u Republici šta se radi i koliko se radi.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam, poslaniče Franoviću.

Poslanik Pešić, komentar.

Prisutni su ministar saobraćaja i potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja, narednih sat vremena, pa iskoristite priliku.

Izvolite.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Zahvaljujem, gospodine predsjedniče.

Gospodine Franoviću, u dijelu ću se samo osvrnuti na Vašu diskusiju, ali ja ipak želim da iskoristim ova tri minuta da izrazim nadu i da se poradujem što je sa nama jutros potpredsjednik Vlade. Potpredsjednik Vlade, čini mi se, za ekonomski sistem u Vladi Republike Crne Gore. Ono što je izostalo juče, što ne bi trebalo da izostane u povodu razmatranja bilo kojeg narednog budžeta, odnosno konsolidovane javne potrošnje, u Parlamentu Crne Gore da se nadomjesti i ispravi. Prije prelaska na raspravu o državnom budžetu, o konsolidovanoj javnoj potrošnji, red je, i ne samo red nego potreba i za poslanike da bi valjano mogli da raspravljaju o konsolidovanoj javnoj potrošnji, o državnom budžetu, dakle i o tekućem i o kapitalnom budžetu, da se predstavi ekonomska politika Vlade za narednu godinu. Gospodine potpredsjedniče, ja se nadam da ćete Vi tu grešku Vlade danas ispraviti, da ćete nama predstaviti ekonomsku politiku, da ćete nam predstaviti ciljeve osnovne ekonomske politike za narednu godinu, da ćete nam predstaviti osnovne makroekonomske politike, da ćete nam predstaviti i u najvažnijem sektorske polieike u okviru ekonomske politike Vlade za 2007. godinu. Sve su to poštulati na kojima počiva izrada ovog budžeta. Dakle, vi ste to i naveli u budžetu, na čemu se zasniva ovako pretpostavljena konsolidovana javna potrošnja i na šta se naslanja ovako predloženi državni budžet Republike Crne Gore. O tome treba da razgovaramo, jer mi u Socijalističkoj narodnoj partiji, u odnosu na indikatore koji su dati samo u šturom i u jednom vrlo kratkom obimu i dijapazonu, od strane ministra na plenumu juče ni toliko nego na Odborima, sumnjamo da je ovo odraz jednog realnog planiranja jedne realne makroekonomske politike kako sa stanovišta bruto društvenog proizvoda, tako sa stanovišta i ostalih parametara koji su osnov za izradu državnog budžeta, odnosno za njegovu izradu i predlaganje. Hvala lijepo.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vama.

Dobro je da je krenula duža rasprava na odbor ima. Ova rasprava o budžetu ipak je bila duža nego prethodna. Ja mislim da sljedeće treba da budu čitav mjesec, ako ne i više. U mnogim državama je to nešto što traje mjesecima. U Americi sasvim sigurno.

Izvolite, poslaniče Franoviću.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Gospodine Pešiću, ja sam prepoznao da se ova replika ne odnosi previše na mene, ali ću iskorištiti mogućnost da Vama repliciram. To je, inače, odlika u svim parlamentima, da je obaveza svakog poslanika da iskoristi mogućnost repliciranja.

Da li je realno planirana i da li je realna politika urađena ekonomske politike za 2007. godinu. Ja sam nekoliko puta do sada govorio o ekonomskoj politici u 2004. 2005, 2006.godini itd i ne vjerujem da ima ijednog poslanika ovdje ili građanina, ukoliko zaista želi da proprati javnost i transparentnost, koji ne može doći do tih podataka. Zašto to govorim? Pričali smo prije o Fondu PIO. Zatim smo govorili o smanjenju javne potrošnje, i to je jedan od značajnih prioriteta. Budžetom je predviđeno za 42,8%, a onako kako se prema dijagramu kreće, upravo taj dijagram i ono što je prezentirano upravo korespondira sa ekspozeom gospodina Željka Šturanovića, novoizabranog premijera Crne Gore. Vi ste govorili o budžetiranju, o politici itd.

Ja sam rekao na osnovu čega se planira. Prije svega poštoji, kao što znate, vi se bavite finansijama, iskustvena metoda. Ako uđete u neku firmu ili u budžet Republike Crne Gore, ne poštoje tu nekakve prevelike finese ili razlike da bi se pravio određeni budžet. Ja sam rekao da i lokalne uprave, prije nego budžet Republike Crne Gore, imaju kapitalni i tekući budžet. Sa tim sam dosta dobro upoznat i tu temu dosta dobro poznajem. Ali, govorili smo o razvojnom budžetu. Evo, za Crnu Goru 20,5 miliona eura aktivnosti Agencije za rekonstrukciju i razvoj. To su razvojne stvari za Crnu Goru. Samo treba to da povadimo i da pročitamo, dalje, upravo iz onog dijela što sam govorio o putevima, o saobraćaju itd. Postoji ovdje, takođe, izvinjavam se, iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja, od puteva, kilometraže itd. što imamo do ugovorenih poslova i svih ostalih stavki kada je u pitanju ono što se radi u Crnoj Gori. To je kada su u pitanju investicije. Spominjali smo i poljoprivredu, pa imamo i taj agrobudžet. Nijeste Vi spomenuli to pitanje, ali ja ću iskorištiti tu mogućnost, možda kršeći kodeks nekakvih pravila, koliko je i tu novca uloženo vezano za poljoprivredu Republike Crne Gore. Nije samo to budžet, nego su to i neki drugi izvori finansiranja, ne neki tajni ali vrlo značajni.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Poslanik Živković je htio komentar na Vaše izlaganje, poslaniče Franoviću.

RADOJICA ŽIVKOVIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče, što ste mi dali mogućnost da komentarišem izlaganje gospodina Franovića.

Ja nijesam bio tu u toku čitavog njegovog izlaganja, ali sam primijetio jednu jezičku konstrukciju njegovog izlaganja.

Naime, Vi, gospodine Franoviću, stalno kažete - mi smo predložili ovaj budžet. Stalno govorite u prvom licu. Apsolutno se poistovjećujete sa Vladom. Koliko shvatam, Vi ste poslanik, a Vlada je Vlada i Vlada predlaže nama budžet. Treba reći - oni su planirali, a ne - mi smo planirali. Ali, u stvari, gospodine Franoviću, Vi govorite jednu suštinsku istinu koja je na djelu u Crnoj Gori. To je poistovjećivanje zakonodavne i izvršne vlasti. Znači, Vi poistovjećujete da je Demokratska partija socijalista i zakonodavna i izvršna i sve. U pravu ste, bogami i jeste. Ja vas molim, radi javnosti, radi novinara, radi svega, da makar odglumite da to nijeste, nego da ste Vi poslanik, a Vlada je Vlada i mi smo ovdje da usvajamo zakonske akte koje predlaže Vlada, znači oni, a mi smo mi, mi smo parlament. Vi ste čitavo vrijeme Vašeg izlaganja govorili - mi smo planirali, mi ćemo da uradimo ovaj put, mi ćemo da uradimo ovaj tunel, kao da ćete vi da odriješite kesu i vaš novačnik da izvadite i da platite. Mislim da je to pogrešna strategija i da je, čak, predsjednik Skupštine trebalo da vas opomene radi digniteta zakonodavnog doma i poslaništva da obratite pažnju na te jezičke konstrukcije. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ja bih to uradio da nijesam shvatio da on govori mi - Odbor. Ja sam shvatio da govori mi - Odbor i zato ga nijesam opomenuo. A u to nisam računao i vas, zato nijesam mogao da ga opomenem.

Izvolite, poslaniče Franoviću.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Gospodine Živkoviću, prvo ne glumim, jer bih bio negdje u nekakvi teatar, možda bih bio relaksiran. Neću da glumim, jer nijesam talentovan. Talentovan sam za neke grublje stvari.

Prvo, gospodine Živkoviću, 21. maj, riješili smo pitanje države. Idemo da razvijamo Crnu Goru i životni standard. To je pod broj jedan.

Pod broj dva, bješe li 10. septembar. Izmjerili smo se na izborima i to smo završili, i kreira se vlast. Postoji zakonodavna, izvršna i sudska, je li tako? Da ste vi pobijedili, vi biste bili ti. Ali, vama niko nije branio na Odboru i vi ste iznijeli i proračunali koliko je za sjever, koliko je za srednji dio regije Crne Gore i to ste dobro uradili. Mi treba da se zalažemo za čitavu Crnu Goru, državu svih građana Crne Gore. Ja se ne poistovjećujem, znači, DPS, zakonodavna, ovo, ono. Mi smo pobijedili. Kad budete vi pobijedili, vi ćete onda moći da kreirate vlast u Crnoj Gori, zakonodavnu itd. Vi ili vaši neki čelnici su izjavili -mi ćemo za naredne četiri godine da pobijedimo. Vi to svake četiri godine, čim se završe izbori, planirate. Žao mi je što koristimo ovu političku priču, bolje bi bilo da pričamo oko nekih pametnijih stvari, oko ovoga budžeta. Otprilike, vi već krećete u rušenje vlasti i kako ste je srušili, evo vidjeli ste. Opet će to da vam se desi i ponovo ćete gubiti. Ja sam donio ono što se pričalo ovdje šestog, sedmog i osmog 12. 2006. godine - ista meta, isto odstojanje. Potpuno ista priča. Ama nema nikakve razlike, priča o budžetu. Evo ovdje, to je zapisano. Sad ću vam reći kakva je vaša politika. Jedan sistem modularnog programiranja, a imate u operacionim istraživanjima jedno 16 problema linearnog programiranja, imate jedan izvor napajanja koji vam nije dobar. Programska ploča ili program koji vam je dosta loš, imate svoju izvršnu ploču u tom modulu ili svoju politiku koju planirate da plasirate, a između te izvršne i te programske ploče poštoje neki konflikti interesa. To je problem vaše partije, vaše politike koja ne uspijeva ovdje u Crnoj Gori, koja nije uspjela ni po pitanju studenata, ni po pitanju turista, ni po pitanju socijalnog osiguranja, penzionog itd. Ja od tih stvari ne bježim i mogu da vam kažem, da sam ja bježao od toga, moj bi sin studirao u Podgorici. Moj sin završava studije u Beogradu i nema nikakvih problema. Ono što ste vi zagovarali i potpaljivali crnogorsku javnost i pričali, danas se pokazalo da nije tačno.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Poslaniče Franoviću, hvala Vam.

Imali smo komentar i odgovor glumačko-elektronski.

Izvolite, ko se javlja za riječ?

Koleginica Matković. Izvolite.

JOVANKA MATKOVIĆ:

Poštovani predsjedavajući, gospodo kolege poslanici,

Pošto imam jako malo vremena, ja ću se zadržati samo na par stvari iz budžeta koje se odvajaju za finansiranje crnogorske tradicije i kulture. Kroz ovaj budžet je planirano svega 140.000 eura da se odvoji za rekonstrukciju objekata kulturne baštine Crne Gore. Pošto se vi dičite svojom crnogorskom tradicijom i svim ostalim, ja sam očekivala da ćete mnogo više novca odvojiti za njihovu rekonstrukciju i za prezentaciju crnogorske istorije stranim turistima, prvenstveno domaćim turistima.

Vjerujem da se ove godine ovaj novac neće potrošiti na rekonstrukciju objekata kako ste to uradili prethodnim budžetom sa porodičnom kućom kralja Nikole na Njegušima, koja se nalazi uz porodičnu kuću Njegoša i svih vladara Petrovića. Staru kamenu rezidenciju ste prvo malterisali zatim prefarbali u plavu boju. Sada mi recite: kada dođe turista da posjeti Njegoševu kuću, a pored nje se nalazi plavo zdanje koje izgleda potpuno kao jedna moderna montažna kuća, to prvenstveno nije crnogorska tradicija i to nije crnogorska arhitektura. To je pod brojem jedan. Preko puta toga se nalazi Crkva Svetog Đorđa, koja već godinama propada, krov propada. Crkva je dobila naziv po slavi porodice Petrović i u unutrašnjosti crkve su sahranjeni otac i majka našeg vladike. Medjutim, pošto je krov oronuo, normalno, u toku vremenskih nepogoda kiša pada i vrata su polomljena, tako da ovaj spomenik kulture prvenstveno nije dostupan turisitima. Ni jedan turista, kada dođe da posjeti Njegoševu kuću, ne može da dođe da posjeti tu crkvu,jer je nepristupačna. Ne može se turistima prezentovati da je to nešto što je crnogorska ostavština, što je crnogorska istorija. Kda bi otišao turista da je posjeti, zimi bi trebale mu čizme, a ljeti kosijer, ali najbitnije- na ulaznim vratima stoji tabla da je istorijski, kulturni spomenik pod zaštitom prirode. Niko do sada nije uložio novac. Što se mene tiče, porodica je ono što je najsvetije. Je li tako? Najsvetija stvar. Medjutim, ništa se nikada nije odvojilo da se to renovira i da se restauira.

Druga stvar, Morsko dobro je to isto uradilo na obali mora sa Kulom Baja Pivljanina. Isto stoji ploča- zaštićen spomenik, ali od prošle godine je to kafana. Omalterisan je ivičnjak promijenjene škure, sve to fino samo onako prefarbano, više i ne liči na kulturno-istorijski spomenik. To je što se tiče kulture. Znači, za tih 140.000 eura, ja stvarno ne znam, sem da se možda promijene te ploče ili stavi neki video nadzor. Ne znam za što bi se drugo mogle uložiti te pare.

Primijetila sam, što se tiče kapitalnih investicija, odvojeno je 7 miliona evra za kapitalni projekat završetka puta Risan-Grahovo–Vilusi–Nikšić-Žabljak. Prvenstveno je ovdje predstavljeno da je taj put za razvoj turizma na sjeveru Crne Gore. Medjutim, zna se da je taj put započet prije sedam godina pa je zaustavljeno i završeno sa radovima. Prije mjesec dana počelo se danonoćno ponovo raditi na tom putnom pravcu, a istog tog trenutka je Opština Herceg Novi dobila zeleno svjetlo da je opravdana izgradnja silosa za rasuti cement u Zelenici, tako da ovaj put uopšte nije da se razvije turizam na sjeveru, niti je turističkog karaktera, niti da bude povezanost juga sa sjeverom, nego isključivo transportnog tipa. Sedam miliona eura se odvaja za tako značajan put. A Herceg Novi, Vlada ili ima jako dobre povlastice kada je u pitanju izgradnja mreže i kada je u pitanju, prvenstveno, pronalaženje tih izvodjača. Pošto je Opština Herceg Novi, po riječima gradonačelnika, našla najbolju varijantu za izgradnju magistralnog puta Pecijevići -Meljine, i to 12 i po kilometara za 18 miliona eura, plus 20 godina koncesije na taj put, 100.000 kvadrata zemlje u prigradskom našelju uz ovu dionicu su poklonjeni investitoru i prateći objekti: dvije benzinske pumpe i motel. Samo za 12 i po kilometara, a za 7 miliona eura se radi tako bitan put za Crnu Goru , transportni put.

Što se mene tiče, kada je dato zeleno svjetlo da se grade silosi za rasuti cement u Zelenici, ovaj put je čisto transportnog tipa da bi se mogao cement prevoziti na sjever Crne Gore, tj. da bi se počeo realizovati projekat Buk Bijela koji je, naravno, predvidjen prostornim planom, a vidimo da je to od najvećeg značaja pogotovo što je sada po hitnom postupku došlo na dnevni red da se stavi prostorni plan za Morsko dobro. Dakle, da se što prije usvoji, a to je prostorni plan do 2020. godine. Znači, mi za par dana treba da odlučimo šta će se graditi duž čitavog primorja do 2020. godine. Sve je ovo namjenski urađeno, sve ovo je isplanirano i sve ovo je povezano, samo se čekao pravi trenutak kada može ovo da se podnese Skupštini da bi se to izglasalo.

Nije u redu da se sredstva kroz Ministarstvo zaštite životne sredine opredjeljuju na ovakve projekte: izgradnju silosa, izdavanje dozvole za izgradnju silosa, za Buk Bijelu na sjeveru. Uopšte mi nije jasno kako se kroz zaštitu životne sredine mogu davati sredstva za devastaciju životne sredine, ne za njihovo unapredjenje. Ko može i na koji način od najljepšeg zaliva, Bokokotorskog zaliva, da pravi industrijsku zonu? Prvo je dato da je Luka Risan transportna, pa sada kroz ovaj prostorni plan Morskog dobra, Luka Zelenika postaje transportna luka. Ovo se sve svjesno radi da bi se uništavao turizam u Herceg Novom, počevši od toga da se zna da pojedinci u Herceg Novom na obradivom zemljištu,u Sutorinu, kojeg nemamo puno, prve kategorije, grade hale, benzinske pumpe, betonjerke. Znači, sve u turističkom gradu. Onog trenutka kada se usvoji prostorni plan Morskog dobra koji je izdvojen iz ovog budžeta, i omogući se izgradnja silosa, turizma više u Herceg Novom neće biti .Niko više neće dolaziti da ljetuje u takvu destinaciju. Ovdje, takodje, primjećujem da je odvojeno 420.000 eura za subvencije, između ostalog, Medjutim, ako na ovaj način štitimo životnu sredinu za eko turizam.Ove subvencije su potpuno nepotrebne. Nepotrebno je razvijati eko turizam. U kojem dijelu ćemo razvijati ekoturizam? Ne vidim nikakvog razloga.

Što se tiče ovih projekata,za zaštitu životne sredine, Morskog dobra, prvenstveno ćemo se mi boriti da se ukine Morsko dobro. Ne treba nikakva reorganizacija Morskog dobra. Zašto svaka opština ne raspolaže svojim morskim dobrom? Neka one raspolažu, pa da vidimo kako će taj novac od iznajmljivanja plaža, kada oni sami raspolažu svojim morskim dobrom, da vidimo kako će se opštine same razvijati. Ne bi trebalo voditi računa šta će se prije razvijati, kome će se prije dati novac, sjeveru , centru ili priobalju. Da one raspolažu i svaka opština bi iz tih sredstava mogla sebe da razvije, ne bi bila nikome na teretu.

Ovdje piše da se 3 miliona eura odvaja za korišćenje prirodnih resursa. Tri miliona bi samo jedna opština mogla da dotira. Samo jedna opština, kada bi ona mogla da raspolaže svojim morskim dobrom. Medjutim, ovdje tako nije navedeno. Što se tiče ekoloških kazni koje su predvidjene samo 2,1 milion, kada bi Vlada na adekvatan način naplaćivala ekološke kazne svakom industrijskom zagađivaču, samo bi KAP ovu cijenu plaćao, jer je on najveći zagađivač životne sredine i najveći elektropotrošač. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Dva komentara su najavljena za Vaše izlaganje.

Poslanik Pešić i poslanik Bigović.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Gospođice poslaniče, govorili ste o kulturi, o stanju u kulturi i govorili ste o statusu radnika zaposlenih u kulturi. Ja se potpuno slažem sa nekim konstatacijama, ali sa nekim se i ne slažem. Ne znam da li Vam je,gospođice Matković, poznato da je već ovog momenta, moguće, materijalni status i zaposlenih u kulturi, zaposlenih u administraciji u Crnoj Gori značajno poboljšan. Vrlo su intenzivni razgovori, triparitetni, na liniji poslodavci - Sindikat i Vlada, i najvjerovatnije, povećanje zarada za narednu godinu biće u iznosu od 10%.

Ali, gospođice Matković, u Budžetu koji je pred Vama i preda mnom stoji : »Bruto zarade čine 8,97 prosječnog bruto domaćeg proizvoda« i tako dalje. Ali, izmedju ostalog, to planirano povećanje je proizvod povećanja najniže cijene rada za 4%. Dakle, mi smo ovaj predlog budžeta, gospođice Matković, dobili sa jednom kategorijom pretpostavljenog povećanja zarada od 4%. Ovog momenta moguće je da je već potpisan sporazum na povećanje od 10%, a ovaj parlament nema informacije kako će se to odraziti na ukupnu javnu potrošnju, na budžet i koje su to onda stavke koje će trpjeti umanjenje da bi se dodalo bruto zaradama koje su, inače, po meni, ne 8,97 u bruto domaćem proizvodu, nego mnogo veće, jer iz ove računice izostavili ste zarade u zdravstvu koje iznose preko 60 miliona eura. Prema tome, situacija je mnogo gora u pogledu izdvajanja za bruto plate. Sve su to stvari koje ovi poslanici treba apsolutno i na vrijeme da znaju i da budu upoznati sa tim, da bi mogli relevantno i u punoj mjeri kompetentno da raspravljamo o budžetu.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Poslaniče Pešiću, ovo nije bio komentar. Ne može se kolega optuživati za ono što nije rekao, niti se može komentarisati ono što nije rekao. Pošto su još uvijek jutarnji časovi, da oprostimo.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Ja očekujem odgovore i zato provociram ovo.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Koleginica još nije ministar i onda nije dužna da odgovara na ta pitanja.

Izvolite, koleginice.

JOVANKA MATKOVIĆ:

Ja sam prvenstveno mislila na način na koji održavamo istoriju Crne Gore. Ako se poveća minimalna cijena rada, normalno je da će se to odraziti na ovaj budžet koji mi treba da usvojimo, mora se odraziti. Samo, mene interesuje- kako se tako malo sredstava odvaja na njihovu rekonstrukciju, a hoćemo elitni turizam, hoćemo da promovšemo naš nacionalni identitet? Sve hoćemo mi da promovišemo, ali kada treba da odvojimo pare da to restauriramo, da sredimo, da dovedemo na neki nivo, da prezentujemo istoriju kakva je bila, mi je malterišemo. To se radilo u Herceg Novom prije 30 godina, to se radilo prije 30 godina sa Sahat kulom. Bilo je mnogo jeftinije ne da se rekonstruiše, nego da se omalteriše. To isto se uradilo sad sa kućom kralja Nikole, porodičnom kućom, i na isti način. Nama turisti kada dodju, šta? Mi smo živjeli prije u kamenim kućama, pa niko nije živio u malteru. Meni je to čisto mijenjanje istorije i uzimanje samo onoga što nekome odgovara. Znači, ne one prave istorije.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Inače, za malterisanje kuća, na primjer, krivi su Francuzi. Oni su uveli modu malterisanja kuća na Crnogorskom primorju, tako da to nije baš tako nova pojava nego je stara, negdje početak XIX vijeka.

Izvolite, poslaniče Bigoviću.

MILOŠ BIGOVIĆ:

Poštovani predsjedniče, dame i gospodo, poštovani gradjani Crne Gore.

Gospodjice Matković, u potpunosti podržavam Vašu priču. U jednom dijelu želim da je samo kratko dopunim i u drugom dijelu da se ne složim sa Vama.

Što se tiče same kulture i mjesta koja zaslužuju posebnu pažnju od strane države, ja mislim da je tu, prije svega, problem konceptualne prirode. Znači, odnos naše države prema pojedinim kulturnim dobrima. Po mom mišljenju, ovaj udio koji bi Crna Gora budžetom trebalo da izdvaja za održavanje kulturnih objekata trebalo bi da bude sveden na najmanju moguću mjeru. Po mogućnosti da se ne izdvoji ama baš ni jedan cent.Zašto to kažem? Zato što svako kulturno mjesto treba da se potrudi, ili neka kulturna vrijednost da sama sebe izdržava. Znači, to je cilj dobre politike u tom pogledu.Recimo da Bajova kula sama sebe izdržava svojim prihodima, bilo naplatom ulaznica, na bilo koji dugi način. Država treba da to kreira, na koji način će da se to kulturno mjesto samofinansira, a da država potpomaže onim mjestima koja nijesu u stanju ili nijesu možda tog stepena atrakcije da bi ih turisti ili bilo ko drugi posjetili da bi oni na taj način mogli sami da se održavaju. Tu je potrebno napraviti jedan konceptualni balans. Ne treba da nas u velikoj mjeri opterećuje činjenica koliko se izdvaja, koliko se ne izdvaja,nego je pitanje, u suštini, šta država radi na tome da osposobi ta mjesta da se ona sama održavaju.

Sve do trenutka dok država ne obezbijedi takve uslove, slažem se sa Vama, potrebno je da se izdvoji veća količina tih sredstava.Problem je konceptualne prirode, po mom mišljenju. Naravno, da bi se sve to postiglo, slažem se sa Vama, potrebna su odredjena sredstva, ali sredstva u pogledu podizanja kadrovskog kapaciteta, u pogledu promocionih aktivnosti, u pogledu konzervacije i zaštite od daljeg propadanja i tako dalje. A ne da naša država bez potrebe daje sredstva ili finansira da odredjeni kulturni objekti budu, da tako kažemo, interesantni iako možda u suštini to nijesu.Potrebno je stvoriti takvu klimu i takav ambijent da ne dozvolimo ovo što trenutno dozvoljavamo, da naše kulturne vrijednosti ne iskorišćavamo mi, nego Hrvati. Da nema Hrvata i da nema njihovih tura iz Dubrovnika, naša kulturna baština gotovo kao da ne bi poštojala, jer mi nijesmo, izgleda, sposobni da sami dovedemo turiste da vide našu kulturnu baštinu, nego umjesto nas to rade braća Hrvati i vjerujem, izuzetno uspješno.Da nije toliko uspješno, oni to ne bi radili punih 10 godina.Niko od nas da se osvrne zašto mi to ne znamo da uradimo.

Što se tiče Javnog preduzeća Morsko dobro, ne slažem se opet sa tim. Mislim da nije moguće ukinuti Javno preduzeće Morsko dobro, ali sam za govornik da ga treba reorganizovati.Kada bi ukinuli Morsko dobro, bilo bi toliko korumpiranih lokalnih funkcionera, da bi omogućili da se priobalni pojas pretvori u pravi turistički geto. Potrebno je da Javno preduzeće Morsko dobro poštoji i da obavlja funkciju motoringa, kontrole, tipizacije nadgledanja, ali ne da ima 100 zaposlednih, nego svega pet - šest zaposlenih. Znači reorganizacija, i da se ne miješa u poslove lokalne samouprave. Šta će meni Morsko dobro Herceg Novog. Ništa mi ne treba. Samo da kontroliše.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Evo, dva ekonomska pogleda iz Herceg Novog, pa da čujemo ljepši pogled.

JOVANKA MATKOVIĆ:

Što se tiče Morskog dobra, znate zašto ja smatram da ga treba ukinuti? Dolazi do centralizacije novca. Nijesmo mi u toj mogućnosti da od Morskog dobra tražimo da se odvoji odredjeni dio sredstava da mi finansiramo, a sve što oni zaradjuju, zaradjuju od naše opštine. Ali, to je nemoguće, to nama nije dostupno. Imamo samo jednu centralizovanu organizaciju koja ubira novac. Kad se uopšte pogleda ljeti turizam u Herceg Novome,neko super radi,ne plaća ništa, drugi koji preživljavaju samo da bi mogli djeci kupiti knjige za školu u septembru, e njih pohara finansijska i tržišna republička inspekcija. Zato ja smatram da takve organizacije i takva preduzeća treba da se ukinu. Da se ostavi opštini, pa ako ništa drugo, barem će jedan dio sredstava ostati opštini Herceg Novi.

Štio se tiče kulturne baštine Crne Gore, ona je dugo godina bila zapuštena, niko nije vodio računa o njoj, nije se ulagalo. Zato treba kroz ovaj budžet prvo krenuti u revitalizaciju kulturne baštine, pa kada se stekne jedan uslov, da one krenu same sebe da finansiraju. Ali oni su sada u ruševnim stanjima da ne može niti mjesna zajednica, niti jedna opština, niko od njih ne može da krene s tim. Ne znam jeste li bili na Njegušima, je li iko od vas vidio više stranaca.Ni jedno naše auto nijesam srela,jedno jedino. Ali, zato stranci znaju put, ima ih, ali šta mogu da vide?Nema turističke prezentacije, nema znaka pored mora, na risanskom putu, za kuću kralja Nikole. Jedino ako čuju. Potpuno ste u pravu, bolje su Crna Gora i spomenici Crne Gore prezentovani u Hrvatskoj nego što mi njih prezentujemo svijetu.Mnogo bolje. /Govor iz klupe/. Ne možemo izbaciti sve što nam ne valja,moramo prihvatiti onako kako jeste.Neće neki ni komuniste, pa su bili tako dugo. Ne prihvatamo pola stvari, ali tako je kako jeste. Ne može se od istorije pobjeći, ne može se istorija brisati. Ja sam zbog toga rekla, taj novac za kulturu je jako mali da se krene da se izvrši revitalizacija. Ovdje ima izdvojeno nešto malo manje od milion za turističku promociju. U tu turističku promociju sigurno se može i ovo ubaciti.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Franović ima pravo na komentar.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Poštovana koleginice Matković, ja bih dao kratki komentar na Vaše izlaganje.Prije svega pitanje Morskoga dobra.

Vi znate da je donesen zakon 1992.godine o zoni Morskog dobra, shodno Zakonu o obligacijama i tako dalje. Znate dobro da do tada niko nije ni razmišljao, ni brinuo o zoni Morskog dobra, priobalju i tako daje. Tu je bilo puno, puno problema. Naravno, bavio sam se i ja tim poslovima, problemima, saradnjom sa Morskim dobrom. Poslije 1992.godine stvara se Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom sa sjedištem u Budvi i počinje neko da brine o tome, a ne samo što počinje da brine o tome, nego počinje da ubira znatna finansijska sredstva, i to je vrlo značajno. Da se to ostavilo tada lokalnim upravama, ne bi se ama baš ništa dešavalo. Koliko ja znam, a koliko sam pročitao i u štampi, a koliko sam pročitao i javne tendere, vaše šetalište Pet Danica, investitor je 100% Javno preduzeće Morsko dobro. Finansijer 100% Morsko dobro, i to piše u tenderu. Oni su te poslove odradili. Imate mnogo bolju, čak, saradnju sa Morskim dobrom kao, da kažem, opoziciona opština, ali opet interes je svih da se razvija, bez obzira pozicija ili opozicija, ja tako to gledam, za razliku od barske opštine gdje sam ja imao uvijek nekih primjedbi i problema, pravo da vam kažem. Vaše Javno preduzeće Čistoća ima izvanrednu saradnju i i te kako dobija dobre pare za usluge iz zone Morskog dobra, za razliku od Komunalnog iz Bara, i to da vam kažem. Imate izvanredne ugovore i sve im je plaćeno na vrijeme, imaju i te kako dobre prihode. To je istina. Ako meni ne vjerujete, pitajte gospodina Bonića i vašu lokalnu upravu.

Kada govorite o ovim kamenim kućama, ja sada ne znam da li je to kulturno-istorijski spomenik, ali mogu da ga poistovjetim možda sa zgradama u Kotoru koje su kamene. Ukoliko tu imamo odredjeni broj vlasnika stanara, ima pet, šest ili deset stanova, taj dio tangira, pored kulturne baštine ili Ministarstva kulture, i Zakon o etažnoj svojini. Vlasnici toga su stanari koji žive tamo. Tu imamo tekuće investiciono održavanje, oni su vlasnici i oni su obavezni da se brinu. O tome mora da se brine i sama lokalna uprava, kako će izgledati fasade, da li će to biti malter, kako ste Vi rekli. Izvinjavam se, zaista ne znam kako to izgleda. Išli smo, svakako, da pomažemo i da po malo edukujemo ljude u Herceg Novom, kako treba da se radi i napravili su zaista dobar posao. Meni je drago da je Herceg Novi u nekim stvarima, kada je u pitanju komunalna infrastruktura, napredovao.

Što se tiče ovih saobraćajnih znaka, to je opet posao lokalne uprave, u okviru nje se nalazi održavanje lokalnih i nekatagorisanih puteva. Sve je to u nadležnosti lokalne uprave, vašeg sekretarijata, da li je to za saobraćaj ili komunalno-stambene poslove, ali to je u njihovoj nadležnosti.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala Vam.

Izvolite.

JOVANKA MATKOVIĆ:

Svugdje na moru imaju kamene kuće. Ja nijesam pričala o kamenim kućama, pričala sam o istorijskim spomenicima. Pa, nije Bajo Pivljanin etažna svojina, ljudi moji, ili kuća Kralja Nikole. Zbog toga sam ja pričala.

Što se tiče Morskog dobra, prvenstveno za Herceg Novi Morsko dobro je morsko zlo što se tiče nekih stvari. Jesu oni uložili pare, ali pola-pola je to uradjeno. Jeste li vi prošetali hercegnovskim šetalištem? Ono je katastrofa kako je uradjeno. Na svakih 100 metara, drugi kamen. Svakih 100 metara, ne zna se šta je gore, totalno neisplanirano. Morsko dobro jeste radilo pola - pola sa Opštinom.Ja sam radila u Opštini, zato znam. Završila sam zaštitu životne sredine, radila sam sa Stambeno-komunalnim. Znate koje mi peripetije imamo da sklopimo ugovor sa Morskim dobrom kada treba da se orežu palme duž obale mora? Svaki put u junu oni se predomišljaju da li će, da li neće, a mi treba da pripremamo turističku sezonu. U junu ove godine su tek Morsko dobro i Stambeno-komunalno sklopili ugovor, 15. ili 20.juna, kada su turisti uveliko počeli da dolaze.Idu radnici Zelenila da orezuju palme i da kose usred ljeta pored kupača. Znači, to nije dobra saradnja. To je trebalo uraditi u martu, u maju treba sve da bude gotovo. Šetalište se radilo usred ljeta. Igalo se radilo usred ljeta. Svi projekti koji se rade kod nas, rade se usred turističke sezone.Šta je onda sa Morskim dobrom./Govor iz klupe/. Jeste zabranjeno,ali ako oni investiraju,prošli put Morsko dobro nije platilo radnike, pa su radnici pobjegli, poslije mjesec i po dana su im platili. Ja ne vidim tu neku dobru saradnju izmedju Morskog dobra i Herceg Novog.

Kažem ovo još sa stanovišta onih koji iznajmljuju lokacije sa Morskim dobrom. Gdje taj novac ide? Ni vama ne ide u opštinu Bar, ni nama ne ide u opštinu Herceg Novi. Mi duž čitave obale ne znam da li imamo četiri opštinske lokacije,a ja mislim da je iznajmljivanje štanda preko opštine 100 eura, a preko Morskog dobra oko 2.000. Sad pogledajte tu razliku, isto kao što je, vjerovatno, u opštini Bar. Opština mora imati niske takse za iznajmljivanje, a Morsko dobro može da stavi koliko god hoće i sve te pare idu Morskom dobru.Centralizuju se u jedno preduzeće.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Izvolite,proceduralno, pa poslanik Vučetić.

MILOŠ BIGOVIĆ:

U interesu gradjana Herceg Novog, sto pošto sam uvjeren da nije u redu ni ponašanje Morskog dobra, a ni lokalne samouprave. To znaju gradjani Herceg Novog. Hvala vam.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLUB STIJEPOVIĆ:

To nije proceduralno.

Poslanik Vučetić ima riječ.

MOMČILO VUČETIĆ:

Kolege poslanici,poštovani gradjani,

U normalnim i uredjenim, pravnim i demokratskim državama nema značajnijeg dokumenta koji usvaja Skupština u jednoj godini od budžeta.

Budžet je račun prihoda i rashoda. Da poučim neke poslanike pošto vole da edukuju: prihodi su, po mišljenju ministra finansija, nešto niži od primitaka. Prema tome, primici i prihodi nisu isto.

Kao što vi, poštovani gradjani planirate vaše porodične budžete, tako bi i ova Skupština trebala da planira budžet Republike Crne Gore. Sredstva na budžetu su, uglavnom, vaša sredstva, ili su skoro sva vaša sredstva.Prema tome, na način kako se troše ta sredstva mi imamo ogromnu odgovornost pred vama kao gradjanima koji participirate sa preko 90% sredstava, u Budžetu. Ministarstvo finansija i Vlada, budžetom predlažu ukupne javne rashode i ne samo oni, poštoje i drugi nebudžetski fondovi čije skupštine to odredjuju, a mi smo ti koji potvrdjujemo njihov predlog, mijenjamo ga amandmanima ili ga vraćamo na ponovnu izradu ukoliko nijesmo zadovoljni onim što su oni predložili. Ovo su vaša sredstva, jer, uglavnom, porezi čine najveći dio prihoda budžetu- 90% budžeta su porezi, a u tome je porez na dodatu vrijednost, što ga opet neki miješaju sa porezom na dohodak fizičkih lica,osnovna izvorna stavka u prihodu. Na žalost, poštovani gradjani kada smo donosili izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost, opozicija nije slušana. Tražili smo da se ne uvodi porez na dodatu vrijednost na osnovne prehrambene artikle. Nijesmo bili shvaćeni, tako da vi koji svakog dana kupujete hljeb, mlijeko, ulje i šećer morate da platite porez na dodatu vrijednost, jer to tako hoće ova vlast.

Rasprave o budžetu, odnosno javnim prihodima i rashodima su uvijek vrlo duge ne ovako kao kod nas da traju samo dva dana i vrlo često su izuzetno žučne, jer svako nastoji da svoj interes ugradi u budžet. Budžetom se mora obezbijediti vaše kvalitetno i školovanje, i liječenje, i infrastruktura, ovdje mislim, prije svega, na putnu i komunalnu infrastrukturu, i sve ono što čini da vam život bude i udobniji i lakši.

Kako Vlada to radi i ne samo kako radi, nego kako objašnjava? Ona ovaj budžet, i ne samo ovaj, vidi otprilike na sljedeći način. Budžet je održiv, čak smo uspjeli da obezbijedimo i suficit u budžetu, bruto društveni proizvod raste permanentno iz godine u godine, recimo, 2002 – 3%, realan rast bruto društvenog proizvoda do 6,5%, koliko je bio ove godine, i 6% koliko će biti iduće godine. Pri tome smo mi uvijek prvaci, najbolji u Evropi, u svijetu, pa čak i oko njega-inflacija je ispod 3%. Rast troškova života jeste da je nešto malo veći od inflacije, ali pošto dohoci rastu brže od rasta troškova života, onda realno troškovi života padaju.

Poštovani gradjani, vi uopšte nijeste svjesni koliko vi dobro živite. Vi ne razumijete to da vi nemate para i da ne možete sastaviti kraj s krajem, da prehranite vašu porodicu, to uopšte nije tačno.Vi ste u potpunoj zabludi.Zamislite vi, molim vas, kad čak i Svjetska banka kaže da su najveće plate u obrazovanju kod nas. Poštovani profesori, koji ste mene učili, poštovani učitelji, vi imate 7.000 platu i to je najveća plata, kako reče ministar Lukšić, poslije Njemačke i Južne Koreje. Vaše plate vrše direktan napad na republički budžet. Vi ste krivi zato što mi teško možemo da izadjemo na kraj godišnjem budžetu. Niko se, poštovani profesori, ne pita kako je to naše obrazovanje. Niko se ne pita na koji način se to obrazovanje izračunava tamo negdje van nas,kako to mi možemo biti posljednji kada mi treba da budemo stalno prvi ili prvi do njega. Zamislite, profesori, koji imate samo 300 eura platu sa minulim radom od 20 godina, vi nemate uopšte 300 eura. Vi imate 7.000 podijeljeno sa 12, vi imate 580 eura platu i nemojte da se žalite, nemojte da tražite povećanje. Tripartitni razgovori - Vlada, Sindikat,poslodavac oko minimalne cijene rada, ja ne znam uopšte što ovaj Sindikat radi. Evo vam podaci. Rast bruto društvenog proizvoda 2003.uzeo sam da je samo 3% to piše i tamo kod Vas, 2004. je rast 3,6%, 2005. je 4,3%, 2006. je 6,5% i tu stajemo. Ovo kumulativno izračunato je 18,53% i vi se, poštovani Sindikatu, zadovoljavate za 10%.Svaka vam čast. Dakle, samo u periodu od 2002, ne računajući 2002, računam je kao startnu godinu sa procentom 100, imali ste rast za 2003. do 2006, zaključno sa 2006. 18,53%. Ako to nije tačno, onda ovo što piše u obrazloženju budžeta nije tačno.

Prema tome, vi ste samo na rastu društvenog bruto proizvoda trebali da tražite 18,53% povećanje plata. Neću govoriti da je rast dohotka veći od inflacije, neću govoriti ništa ono što je dalje u prilog svega toga i vi ste se zadovoljili sa tim da to bude 10%, 4% će sada biti,odnosno 5% sada 1.januara, pa će 1.aprila biti sljedećih 3% i tamo 1.jula još nekih 2%.Zašto nijeste tražili i dobili i trebali da dobijete 6% 1.januara, 6% 1.aprila i 6% 1.jula, jer u ovoj godini se planira dodatnih 6% povećanja, a to je posmatrajući 2002. od kako se ne mijenja minimalna cijena rada čitavih 25% povećanja? E, ali tu ima jedan mali problem koji će vam Vlada, vjerovatno, servirati, a to je pitanje produktivnosti,jer mi nijesmo produktivni, mi smo lijen narod, mi ništa ne radimo dobro, mada smo u svemu drugom prvi, samo u tome smo posljednji i zbog toga ne može to da dobijete. Nadam da će mi se neke javiti, kolege pa ću nastaviti sa pričom, ali moram još jednu stvar da kažem. Stalno mi se spočitava jer sam iz godine u godinu ovaj budžet nazivao policijskim budžetom.Ovaj budžet je ne samo policijski, on je militantni budžet. On nije ratni, ali jeste militantni budžet. Zašto to tvrdim? Zato što samo policija u ovoj godini ima čitavih 11,66% ukupnih budžetskih sredstava. Prošle godine su imali 12,29% a to je godina kada smo vršili reorganizaciju policije. Zapošljavamo masu, jednostavno se više ne zna koliko je zaposleno u policiji, tako da ono što traži od nas Evropa čuveno tri D kod policije, a to je decentralizacija, demilitarlizacija i depolitizacija, apsolutno ne dolazi u obzir. I što je najveći problem ovdje je to kako se ponaša SDP.Kad smo usvajali Zakon o policiji, Agenciji za nacionalnu bezbjednost, onda je rečeno mi smo prešli preko nekih naših zahtjeva iz viših interesa, jer nam je interes samostalna Crna Gora.Je li SDP dobio to? Jeste. Šta to SDP sada radi, da poboljša to što je tražio kada smo donosili zakon? Ne radi ništa.Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

SLAVKO HRVAČEVIĆ:

Poštovane kolege,

Juče kada smo se dogovarali da li danas da bude sjednica ili ne, vi ste bili za to da se održi sjednica.Treba cijeniti, evo gospodin iz ministarstva tu sjedi, potpredsjednik Vlade je izašao nije mu interesantno s razlogom, ministar Lompar. Ja bih onda predložio jednu pauzu da se dozovemo, jer ovako u ovom broju, a SDP u radnom vremenu, juče smo se dogovorili i gospodin predsjednik je bio da danas bude sjednica. Evo, zaista i kolega Batrićević je došao, ne zato što smo mi partijske kolege,još mu se na kosi vidi, pretpostavljam da je bio na operaciji. Ako bismo mogli svi da se potrudimo malu pauzu da napravimo i da se zahvaljujući mobilnoj telefoniji, dozovemo radi ovog doma, koga ja izuzetno poštujem i mislim da ga svi poštujemo i trebalo bi ga poštovati. Ovako stvarno ne ide.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Mi smo se dogovorili jutros na sjednici kolegijuma kod predsjednika da radimo i danas i u utorak još dva sata, tako da imamo tu predstavnika predlagača ovlašćenog pomoćnika ministra gospodina Vukićevića, imamo tu poslanika koji su zainteresovani za diskusije, kao što vidite idu diskusije i još smo se dogovorili da u cilju racionalnosti, odnosno potrebe da govori što više poslanika smanjimo komentare, sem ako nije zaista neophodno da bi se nešto razjasnilo i da se striktno pridržavamo tačno u sekundu minuta koji su predvidjeni Poslovnikom za diskusije i za komentare.

Javio se poslanik Živković za komentar na izlaganje poslanika Vučetića.

Izvolite, poslaniče Živkoviću.

RADOJICA ŽIVKOVIĆ:

Apsolutno se pridružujem ovom protestu koji je gospodin Hrvačević izrazio, jer nema pola poslanika vladajuće koalicije, ministri su otišli. Očito se potvdjuje teza da ih ovo mnogo i ne interesuje.

Nego, gospodine Vučetiću, Vi ste dosta dobro obrazložili pitanje plata prosvjetnih radnika, odnosno tumačili ono ministrovo objašnjenje da je to veliki udio u bruto domaćem proizvodu i da je to glavni teret ovoga budžeta. Inače, u izvještaju Svjetske banke kaže se da su četiri potrošačke jedinice najveći korisnici u ovom budžetu 87%, a to su odbrana, policija,zdravstvo i prosvjeta. I mi, evo, dva dana samo govorimo o jednom segmentu-o prosvjeti, kao da je prosvjeta sve kriva zašto se javna potrošnja iz godine u godinu povećava. Potpuno ste u pravu da prosvjeta ima vrlo diskutabilan sindikat i uopšte sindikat u Crnoj Gori je, ali prosvjeta ima karakterističan sindikat koga plaća Vlada. Ja mislim da je to jedini sindikat gdje su rukovodioci u svim prosvjetnim ustanovama plaćeni direktno od Vlade. Naime, svaki predsjednik Sindikata u osnovnoj školi, makar bila mala, ima polovinu norme i oslobodjen ili čak dvije trećine norme, ne drži časove, nego se bavi sindikanim poslom i njemu se svakako isplati i on neće biti nikada ni protiv Vlade. Zato je vrlo diskutabilno i zašto se oni zadovoljavaju sa ovakvom minimalnim povećanjem iako znate da bruto društveni proizvod raste svake godine po 4%, a njihove zarade i uopšte zarade u Crnoj Gori uopšte ne rastu.

Gospodine Vučetiću, ne možemo mi preskakati zdravstvo, ne možemo preskakati policiju,odbranu, gdje su takodje velika izdvajanja za plate, a to je javna potrošnja. Medjutim, za razliku od ove četiri potrošačke jedinice, stavka- ostala primanja, jedino se kod prosvjete nije povećala, a ostala primanja, kod policije, kod odbrane, zdravstva su enormno povećana. Ja ću kasnije u diskusiji reći tačne podatke koliko se to povećalo. Samo da vam kažem da je ukupan budžet za odbranu, odnosno policiju povećan za 11,28% na neto zaradama, 11,28% je povećan u policiji, a u prosvjeti već pet godina on je isti. Sada mi kukamo kako da otpustimo nekoliko prosvjetnih radnika, a nigdje se ne planira kako da otpustimo odredjeni broj policajaca. Danas imamo u njihovu štampi zaštitu, kaže njihov direktor da neće niko ostati bez posla. Hvala Bogu da niko neće ostati bez posla, ali zašto se i drugi segmenti ne tretiraju ravnopravno?

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala Vam.

Poslanik Vučetić. Izvolite.

MOMČILO VUČETIĆ:

Gospodine Živkoviću, slažem se potpuno sa Vama što se tiče ličnih dohodaka manje -više svih zaposlenih u Crnoj Gori. Nama čak i specijalisti, najveći specijalisti, rade za mizerne plate,nama profesori univerziteta rade za mizerne plate, a pri tome, kada pogledate obrazloženje budžeta koje smo dobili, pravo da vam kažem, ja sam zadivljen koliko je to optimističko i koliko je to dobro.

Ovaj budžet je radjen isključivo za potrebe Vlade. Poznato je da sva vlast u jednoj državi predstavlja tri stuba: to je zakonodavna, ova vlast, poštoji sudska vlast i poštoji izvršna vlast. Ovaj budžet radi izvršna vlast isključivo za sebe i isključivo da ostane na vlasti. Zašto je militantan i zašto je policijski? Upravo zato da te strukture brane vlast. Zašto on ne vodi računa o sudstvu? Zašto ne vodi računa o organima koji treba da se bore protiv korupcije, protiv organizovanog kriminala, protiv konflikta interesa i tako dalje? Pogledajte samo razdjele, odnosno organizacione jedinice u budžetu, pa pogledajte koliko je dobila Agencija za borbu protiv pranja novca, protiv konflikta interesa i tako dalje. To su simbolične cifre.Dakle, Vlada ne pokušava da te organe ojača, osnaži i na taj način pruži pun doprinos borbi protiv tih pojava u društvu, a to je prije svega korupcija, organizovani kriminal i tako dalje. Dakle, to ne radi.

Šta radi sa Skupštinom? Svjedoci ste i to bi trebalo da i mi sada počnemo da kukamo. Objektivno poslanici nemaju gdje da sjede, a ne da rade. Ovdje ne vodi niko računa o parlamentu, jer to mi dozvoljavamo Vladi.Ovaj parlament usvaja budžet i tu dileme nema. Ako mi dozvoljavamo da se oni ponašaju prema Skupštini, prema pravosuđu, na način kako se ponašaju, pa izvinite onda ko je tu kriv drugi nego mi sami? Zašto se ne odvoji pola budžeta za vojsku, ne želim uopšte o tome da govorim, jer je bila izuzetno dobra elaboracija od drugih kolega, nek se odvoji pola budžeta za vojsku, pa neka se napravi sudstvo onakvo kakvo treba da bude i da sudije imaju dobre plate, i da imaju sigurnu bezbjednost, i da imaju dobre uslove rada pa da vidimo kako će sudije da sude. Hoćete li da sudija sudi sa 400 eura onome koji ima 100 miliona eura? E, neće moći. Moramo obezbijediti tome sudiji sve ono što tražimo, odnosno ono što je kolega Simonović prije par dana rekao šta treba sudijama da se da, ako treba i plata 2000 i uslovi kakvi treba, a onda izvolite, gospodo, pa tražite od sudija da presude onako kako treba da presude.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala Vam.

Poslanik Popović, izvolite.

PREDRAG POPOVIĆ:

Ovdje se, suštinski, radi, slušao sam dobro gospodina Vučetića, o različitoj koncepciji. Mislim da se ubuduće mora mnogo više povesti računa o budžetu i da se ne može rasprava o budžetu voditi samo nekoliko dana. Dakle, mi u obrazloženju svih stavki, razdjela, u okviru ovog budžeta, nemamo ni jedno detaljno objašnjenje. Mi čak ne znamo koliko ljudi, recimo, službuje u okviru pojedinih institucija sistema koje se definišu pojedinim razdjelima u okviru budžeta. Ako uzmemo samo obrazovanje, znači - 85% ukupnih sredstava u obrazovanju otpada na plate. O tome ću govoriti u diskusiji.Dakle, koliko se samo malo odvaja na unapređenju tog obrazovanja 85% ide na plate. Postavlja se pitanje da li je time suštinski doveden u pitanje nastavnički kadar. Odgovorno tvrdim da jeste, zato što je i obrazovanje svedeno kao socijalna kategorija, zato što je u obrazovanju zapošljavano toliko ljudi koji nemaju šta tamo da rade i na teret tih opštih poslova koji su namijenjeni za plate svih koji rade u obrazovanju, najviše stradaju oni koji bi trebali da budu najplaćeniji. Ista vam je situacija i u oblasti sudstva i pravosuđa i ista u svim drugim oblastima.

Samo da vas podsjetim- da vidite koliko je u opisu u okviru ove funkcionalne klasifikacije, za odbranu, javni red i bezbjednost, ogroman procenat se izdvaja, preko 7%. Recimo, ako uzmete samo koliko se izdvaja za zaštitu životne sredine, to je struktura u bruto društvenom proizvodu 0,19%, za zdravstvo 0,74%, za sport, kulturu i religiju 0,54%.Dakle, to je mizerno malo. Mi se čudimo zašto, ali se zato za opšta primanja, odnosno primanja za javne službe izdvaja preko 20%. U isto vrijeme, mi govorimo o nekakvom razvojnom budžetu. To nema veze jedno sa drugim.

Ovdje nema govora o tome da je ovo razvojni budžet. Naprotiv, ovdje se, suštinski, samo plombira poštojeće stanje koje je ministar finansija zatekao. Mi smo zaposlili ogroman broj ljudi, odnosno vi ste to radili, zna se iz kojih pobuda i zbog čega, i sada imamo problem ove vrste. Samo za socijalna izdavanja u budžetu je izdvojeno 5,40%. Izvinite, umjesto da je obrnuto, da su za socijalna izdvajanja koncipirana mnogo veća sredstva, pa da se ovi ljudi koji su višak u ovim institucijama presele na teret države, da država o njima brine dok ih ne osposobi za neka druga radna mjesta,onda bi i sudije imali mnogo veće plate, onda bi i zdravstvo imalo mnogo veće plate, onda bi svi koji rade u obrazovanju imali veće plate. Za godinu, dvije, tri ili četiri država bi morala da osposobi ono što se može osposobiti od ovih viškova koje se nalaze samo na platnim spiskovima i koji su tu, rekao sam iz kojih razloga, uglavnom oko izbora i svega ostalog. To je suštinski problem i zato ovaj budžet ni u kojem slučaju ne može biti razvojni budžet.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Vučetić. Izvolite.

MOMČILO VUČETIĆ:

Ja bih se u jednom dijelu složio sa gospodinom Popovićem, a u jednom dijelu ne bih se složio.

Naime, Svjetska banka analizira državni sektor. Kada posmatra obrazovanje na Zapadu, ukupno, tada posmatra samo državno obrazovanje. Dakle, ne posmatra privatno obrazovanje jer to drugi finansira. Kod nas država osigurava obrazovanje, počev od jaslica, zabavišta, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja i tako dalje. Mi smo tek ušli u fazu privatnog obrazovanja. Napravili smo samo jednu srednju privatnu školu, dva - tri privatna fakulteta. Zbog toga je ovakav iskaz, brojčani iskaz. Ako bismo dozvolili da se privatizuje to što treba da se privatizuje, i da građani ono što smatraju da treba da plate i da će bolje ostvariti svoja neka prava da plate, a da ono što treba država da finansira, da stvarno država finansira tada ne bi bilo ovo što prenosi Svjetska banka i ne bi bio taj pritisak o kome se govori. Znam da je to problem, jer moramo da to postepeno uradimo i ne možemo to naglo uraditi, ali, izvinite, nije to slučaj kod policije. Primjer jedan: u obrazovanju radi 11.739 zaposlenih. Kada sam sabrao njihove bruto lične dohotke za osnovno i srednje obrazovanje, obrazovanje onih kojima je potrebna pomoć i sve ono što se tiče obrazovanja, dobio sam prosječan bruto dohodak 571 euro. Prepolovite to sa dva i to vam je prosječan neto lični dohodak 260 eura. Tolike su plate u obrazovanju.

Pazite, kako je kod policije: kod policije ima zaposleno 7.021. Interesantno je da u ovom budžetu nema programskog budžeta za policiju, a prošle godine je bio programski budžet za policiju. Zašto je izbačena policija iz programskog budžeta? Da ne bismo znali koliko je zaposlenih. 5234 su uniformisana lica, 1005 su u administraciji. Nije tačna cifra da Agencija za nacionalnu bezbjednost zapošljava 365, koliko ima dana u godini, nego 444 zaposlena. Zatvori 342, Policijska akademija 80. Saberemo sve i njihov bruto lični dohodak je 672 eura, podijeljeno sa dva, 100 eura više nego u prosvjeti. Izvinite, gdje se nalazi naš »krem«, intelektualni »krem«? Je li u zatvorima, policiji ili u prosvjeti? I treba da imaju 100 eura manju platu nego ovi što imaju tamo. E, ne možemo tako da radimo. Zašto nam treba policija? Da zaštiti moju fotelju. Zašto bi ona drugo trebala, objasnite vi meni. Da zaštiti vlast i ono što su govorile kolege, da u vrijeme izbora, kupi odredjeni broj ličnih karata, da izvrši pritisak, pa se fino kaže - izađeš li na izbore, majčin sine, nećeš mi ga više izlaziti i tako dalje.

 

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala Vam.

Sada imamo narednog prijavljenog poslanika.

Izvolite.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Kolega Vučetiću, nećete mi zamjeriti, nije zloupotreba, da, prije svega, gospodinu Hrvačeviću kažem da nije neobično, učimo se nekim evropskim standardima da poslanici ne moraju da slušaju, da budu u sali, ne moraju da slušaju ono za šta nijesu ili kompetentni ili što ih ne interesuje ili na drugi način to prate. Ima parlamenata koji imaju, vi to znate kao i ja, u poslaničkim klubovima monitore i poslanici sjede i prate. Kada treba da udju u salu udju i reaguju. Ja se sjećam da sam, ovo treći put pričam, zajedno sa kolegama, prije neku godinu, iz ovog parlamenta iz vlasti i opozicije bio u holandskom parlamentu kada se raspravljalo i uveli su nas u salu, kada se raspravljalo kardinalno pitanje: da li Holandija da se pridruži snagama NATO-a radi intervencije na Irak ili već kako se to zove. Predsjednik Vlade je razgovarao samo sa šest poslanika.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Poslaniče Vukoviću, ja Vas moram upozoriti da imate komentar na izlaganje poslanika.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Htio sam da kažem jer je upućeno, bio je predlog da se prekine sjednica Vlade.

Ja nijesam član Vlade i teško mogu komentarisati. Samo gospodinu Vučetiću, više kao pitanje, nešto mi nije jasno. Ja ne učestvujem u raspravi o budžetu, ali pokušavam da uhvatim logiku sugestija, pa i kritika. Kritikujete ovaj budžet koji se dijeli na tri institucije koje sve zajedno čine policiju, u radnom smislu to da kažem, i nazivate ga militantnim, uz kvalifikacije da to mora da se uradi od strane Vlade jer ta policija u tom broju sa toliko sredstava u ovom budžetu mora da poštoji zato što treba da brani naše fotelje. To vam je zaključna, i sada ste dodali da nam pomogne da uzimamo izborne lične karte. Ne ide to ruku pod ruku sa onim zalaganjem možda ne Vas, ali Vaših kolega kada se u toj istoj policiji pokušava, a i radi se to znam, na njenom i organizacionom, kadrovskom i brojčanom, kako god hoćete, profesionalnom upodobljavanju standardima koje zahtijevaju institucije iz Evrope. Sjećam se, gospodine Vučetiću, pa i Vi, to nije bilo prošle godine nego ove godine, da smo, evo ja uz uvažavanje te službe gdje je moj otac odradio 40 godina i težine posla koji ti mladi ljudi većinom rade, ronilli ste krokodilske suze zato što je jedan policajac rasporedom dobio mjesto u takođe crnogorskom gradu, da je to uticaj na ljudska prava, branili ste pravo da se reducira kadrovski potencijal policije, napadali ste da je previše zaploslenih, odnosno da ne smije niko da ostane bez posla, bez toga nema reformi. Moramo biti saglasni sa prethodnim stavom, moramo biti konsekventni. Nešto mi nije bilo jasno u svemu tome.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Poslanik Vučetić.

Izvolite.

MOMČILO VUČETIĆ:

Gospodine Vukoviću, stalno sam govorio da je budžet Crne Gore policijski budžet. Prema nekim podacima u nekim periodima sa rezervnim sastavom policija je imala i čitavih 24 hiljade zaposlenih. Prema priznanju ranijeg predsjednika Vlade bilo je zaposleno 8.000 u policiji. Prema svim standardima mislim da u Crnoj Gori ne treba da bude zaposleno više od sada poštojećeg stanja 50%, to je negdje oko 3.000. Bio sam sekretar finansija, gospodine Vukoviću, kada je policija bila decentralizovana i kada je javni red i mir pripadao opštinama i u Pljevljima sam imao slovom i brojem 55 uniformisanih lica. Sada mislim da ih ima preko 500. Govorim možda napamet, ali sigurno je ta cifra neuporedivo veća. Finansirao sam ih ja iz budžeta, iz Sekretarijata za finansije su finansirana. Javna državna bezbjednost je finansirana sa republičkog nivoa i tada i sada.

Kad govorimo, gospodine Vukoviću, o policiji i kad govorimo o ovome što vi radite u policiji, to je, gospodine Vukoviću, dozvoliću sebi da kažem, ajde najblaže rečeno da je to maltretiranje ljudi. Zamislite čovjeka koji je formirao porodicu, koji ima dvoje ili troje djece, koji je obezbijedio kakav takav smještaj i vi ga zbog toga, samo zbog toga, odgovorno tvrdim samo zbog toga što je izašao na referendum ili nije izašao ili glasao za jednu, a trebao za drugu opciju da glasa, a govorim vam da mora biti depolitizacija policije, vi ga premještate s kraja do na kraj Crne Gore. To je, gospodine Vukoviću, čisti bezobrazluk, neću neku težu riječ da upotrijebim, ovo je srednje teška riječ. To je, gospodine Vukoviću, nemoralno. Ja sam dijete čiji je otac radio u vojnim bezbjednosnim strukturama, pa sam selio od Niša, preko Makedonije do Crne Gore itd. i znam šta znači seljenje, gospodine Vukoviću. Vi tada tu porodicu čupate iz korijena. Ta djeca doživljavaju traume dolazeći u nove sredine, treba da se ta djeca ... To što Vi radite sa tih 76 policajaca koji su se javili, a boga pitaj koliko ste ih preraspodijelili, a da se nijesu javili. Ovo što piše gospodin Veljović ovo je sramno, ovo je sramno. Zašto militarizacija? Zar nije melitarizacija, gospodine Vukoviću, ako vi odvojite za Ministarstvo odbrane 40 miliona, a pri tome kažete ne treba nam vojska? Za šta služi 40 miliona? Za naoružanje, gospodine Vukoviću. To je militarizacija. Ja sam Vam rekao da je princip u demokratskim zemljama da policija mora da se decentralizuje, depolitizuje i demilitarizuje. Decentralizacija podrazumijeva da javni red i mir budu u opštinama.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Molim vas, evo 30 sekundi smo dozvolili prekoračenje i poslaniku Vukoviću.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Ja sam pitao jedno, vi ste govorili drugo. Vaše je pravo da politizujete moje pitanje. Ništa mi nijeste odgovorili. Dakle, ostajem u sumnji da ste, kako kaže gospodin Popović, nekonzistentni.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Molim vas da budemo racionalni.

Izvolite.

MOMČILO VUČETIĆ:

Gospodine predsjedavajući, obraćam se Vama zato što govorim proceduralno. Ja sam govorio o onome što je govorio i moj prethodni komentator.

Dakle, ono što je govorio policiji, ja sam govorio o policiji. Onako kako on doživljava policiju, to je njegov problem, onako kako je ja doživljavam, to je moj problem. Ja samo znam da u toj policiji rade i časni i pošteni ljudi i sa tom policijom ne treba da se igraju na način kako se igraju. To sam htio da kažem.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

U redu. Idemo dalje.

Molim vas da se držimo dogovora koji smo jutros postigli da omogućimo što većem broju poslanika da iznesu ovdje svoje izlaganje, a da smanjimo komentare zaista ako nema potrebe da se nešto razjasni iz diskusije poslanika. Nemojte da idemo sa ovim komentarima kako bismo mogli da uzmemo riječ i da kažemo i nešto što je van dnevnog reda i što nije vezano za budžet.

Izvolite.Poslanik Pešić, proceduralno.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, ne mogu sada navesti tačno ovaj član Poslovnika, ali mislim da je sasvim jasno da mi moramo, da bismo mogli da nastavimo dalje kompetentnu diskusiju o Predlogu zakona o budžetu dobiti punu informaciju dokle se stiglo sa pregovorima o povećanju minimalnih zarada, na kom se nivou stalo ako se uopšte to ispregovaralo, koliki će uticaj to imati na ukupnu javnu potrošnju, koliki će to imati uticaj na bruto zarade koje su planirane u budžetu da rastu u nivou 4% i da dobijemo te neophodne pokazatelje koji će nam u nastavku dati dovoljno prostora i argumenata da kompetentno raspravljamo i o tom segmentu.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Ja mislim da može i kasnije, ako je ministar sada spreman da mu damo tri minuta u svojstvu predlagača da odgovori na ovo pitanje, a onda molim vas da damo riječ poslaniku Dedeiću.

Izvolite.

IGOR LUKŠIĆ:

Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući.

Pitanje gospodina Pešića je potpuno umjesno s obzirom da su u toku razgovori sa socijalnim partnerima, dakle Savezom Sindikata i Unijom poslodavaca. Ti se razgovori privode kraju. Ja vam zahvaljujem na razumijevanju što nijesam bio od samog početka jer sam bio na sastanku koje organizuje Unija poslodavaca gdje su tražili od mene da im prezentiram viđenje Vlade u odnosu na ovo pitanje, ja sam to uradio. Mi smo, dakle, pri kraju tih razgovora i potrebno je da sva tri socijalna partnera daju saglasnost na jedan predlog koji se iskristalisao u tim razgovorima i koji bi trebalo formalizovati kroz potpisivanje izmjena i dopuna Opšteg kolektivnog ugovora, odnosno jednog protokola. To bi bio prateći uz taj dokument i koji bi definisao još neke obaveze koje treba naredne godine realizovati kako bismo zaista išli u pravcu daljih reformi u toj oblasti, što je veoma važno.

Što se tiče predloženog Zakona o budžetu, kao što znate, mi smo tu predvidjeli povećanje zarada za 4%, predvidjeli povećanje toplog obroka i regresa. Mi smo predvidjeli tim zakonom ova povećanja i s obzirom da sada pregovori idu u nešto drugačijem pravcu gdje su predstavnici Sindikata insistirali da se nivo toploga obroka i regresa ne mijenja, da ostanu na istom nivou kao što je sada, a da to bude povećanje zarada. Praktično ovaj budžet je održiv neće biti problema sa njegovim servisiranjem tokom naredne godine, jer će se do povećanja na 55, ako to bude na kraju konačni predlog, doći postpuno u fazama i uz okolnost da se u prvim mjesecima naredne godine planira racionalizacija broja zaposlenih kao što sam već nekoliko puta govorio i u Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno upravi policije i u Ministarstvu obrazovanja, odnosno nastavak racionalizacije u odbrani biće sasvim odgovarajući, tako da i ako bude tokom godine došlo do korekcije to će biti samo manje korekcije koje se u odgovarajućim preusmjeravanjima koje dozvoljava budžet mogu tolerisati, tako da nema nikakvog problema. Ovaj predlog budžeta je i dalje potpuno aktuelan. Zahvaljujem.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Priznaćete, gospodine ministre, neću da upotrijebim neki grub izraz, ali da se nije smio apsolutno dovesti u ovu situaciju ni parlament, niti bilo ko ko je zainteresovan za donošenje budžeta, za nešto što je najkrupniji, najkapitalniji zakonski projekat koji donosi ovaj parlament za narednu godinu, nije se smjelo doći u situaciju da vi ne ispregovarate ovaj vrlo bitan element koji utiče na ukupan nivo javne potrošnje u Crnoj Gori, a samim tim i na ukupan nivo državnog budžeta, a da ga predložite i u toku usvajanja tog budžeta, da imate pregovore koji i sada i u ovom momentu nijesu završeni. Budžet se ne predlaže u kondicionalu. Budžet se predlaže u tačno fiksiranim iznosima, bar u pogledu onog dijela koji se odnosi na trošenje, a svakako i onaj dio koji je prihodna stavka takođe u fiksnom koji može u toku godine naravno da se mijenja. Može se budžet mijenjati u toku godine i na način kakav je to predviđen kroz rebalans itd., ali mi, faktički, gospodine ministre, ne znamo i nemamo projekciju kakva će biti u narednoj godini, precizno konsolidovane javne potrošnje. Ja sam gospodina potpredsjednika upravo iz tih razloga i sada vas, međutim, to je gotovo deplasirano, tražio, molio ga da nam jednostavno iznese ciljeve ekonomske politike za narednu godinu u kojoj i ovaj veoma značajan aspekt.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Sada smo razjasnili. Idemo dalje sa diskusijom.

Poslanik Dedeić ima riječ.

Izvolite.

DOBRILO DEDEIĆ:

Uvažene dame, poštovana gospodo,

Učinjenom poslu ili poslu koji se evo već drugi dan aktivno čini i veoma brzo završava mane nema. Međutim, Srpska lista principijelno smatra da neki naredni put kada se bude raspravljalo o predlogu budžeta, recimo za 2008. godinu treba malo više vremena posvetiti, jer nam se čini da rasprava o budžetu, na izvjestan način, predstavlja krunu parlamentarne polemike u ovom visokom domu, te da poslanici vlasti i opozicije treba da ukrste svoje argumente, kako bi građani imali jasan sud o stavovima jednih i drugih.

Srpska lista je očekivala da će Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija svoja izborna obećanja pretočiti kroz racionalizovane stavke ovoga budžeta u konkretnom predlogu, a one su, očigledno, snagu države i snagu principa, na kojima insistiraju, pokazale jedino kroz dobru volju. To smo obaviješteni prije par dana da se minimalac u Crnoj Gori poveća za dva evra.

Tokom referendumske kampanje članice sadašnje koalicije - Srpska lista, Srpska narodna stranka od svog osnivanja i tokom izborne kampanje, takođe Srpska lista, tvrdila je da se sve demokratske i progresivne snage u Crnoj Gori trebaju suprotstaviti nastanku privatne države. Argumentima političke sile na referendumu stvorena je nezavisna država Crna Gora, zapravo stvorena je mikrodržava Crna Gora, »banana« država latinoameričkog tipa, mikrodržavni provizorijum i u tom mikrodržavnom provizorijumu finansijski karteli, vladajući krugovi, takozvani nezavisni intelektualci dobili su političku vrstu prostora za svoje djelovanje koje su tražili. Karteli koji su formirani u prethodnih 17 godina uticali su i na način na koji je predložen budžet za narednu godinu, a to je da se spriječi mogućnost dalje implementacije evropskih standarda u Crnoj Gori, te da se za onaj finansijski lobi obezbijedi politički, društveni interesni status kvo u Crnoj Gori.

Dakle, kao što sam već rekao, ta interesna političko- finansijska piramida uspjela je i preko ovoga budžeta da iskaže suštinu svog uticaja u Crnoj Gori. Nakon brojnih faula koje je napravila parlamentarna većina u ovom visokom domu nabrojaću samo neke - kršenje Poslovnika Skupštine prilikom glasanja o jednom amandmanu o Zakonu o privatnim penzionim fondovima, da se prebacim, pa da govorim o manjku i haosu u Vrhovnom sudu, o neustavnim odlukama Ustavnog suda, afera sa Francuskom kompanijom «Aksal« i američkom kompanijom u vezi tendera za nabavku ličnih dokumenata »Data kard«. Imamo još jedan skandalozan predlog - govorim dakle sa pozicije srpske liste, a to je budžet. Bez obzira što uvažavam jedan racionalniji dio stavova gospodina Vukovića, ipak ću morati da definišem militaristički budžet. Militaristički zato što se 110 miliona evra izdvaja ili planira za Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Upravu policije i Ministarstvo odbrane, tako da se prosto postavlja pitanje o kakvoj se to vrsti militarizacije i sa kojim razlogom radi u Crnoj Gori. Ovaj budžet bi možda bio u ovom dijelu kada su ova četiri korisnika u pitanju logičan za zemlje u kojima vlada vojna hunta, ali Crna Gora koja je nezavisna, koja je logikom aktuelne, odnosno vladajuće većine demokratska država, svakako zbog njenih građana da tako nešto ne zaslužuje. Razumijem, kada je Ministarstvo odbrane u pitanju i poštovanje principa koje nameće Međunarodna zajednica, dakle principa interoperatibilnosti i potrebe da se smanji broj aktivnih vojnika u Crnoj Gori, profesionalizaciji vojske i razumijem da se takve reforme trebaju sprovesti u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali neke druge stvari su veoma čudne - 50 miliona evra koštaju viškovi naoružanja u Crnoj Gori. Budžetom je predviđeno 20% manje, odnosno za petinu manje sredstava za Ministarstvo odbrane, a veoma jednostavno, računajući tada debelo nedovršen sistem reformi i transformacije vojnih snaga i nadležnosti u okviru ukupnog sistema bezbjednosti, možemo konstatovati da je sistem bezbjednosti u vrijeme postojanja zajedničke države Srbija i Crna Gora bio jeftiniji.

Podsjetiću vas, za 2006. godinu Ministarstvo odbrane Srbije i Crne Gore sa aspekta Crne Gore planirano je sa 42,2 miliona evra, a za MUP i Agenciju za nacionalnu bezbjednost se izdvajalo 65 miliona. Takođe, kada su u pitanju podaci iz 2005. godine završni račun budžeta za Ministarstvo odbrane Srbije i Crne Gore planirano je 41,6 miliona evra, a izvršeno je 40,6 miliona evra. Danas Ministarstvo odbrane u Crnoj Gori poklanja helikoptere ljudima koji predstavljaju intimno okruženje premijera Đukanovića, 4.000 ljudi koji su radili u jedinicama Vojske Srbije i Crne Gore, a kasnije Vojske Crne Gore otpušteno je sa posla uz niske otpremnine od 2003. godine. O tim ljudima danas niko ne brine u Crnoj Gori. Ministarstvo odbrane se ne pita, pita se Ministarstvo ekonomije, a Ministarstvo ekonomije uporno neće da podnese izvještaj kakva je, dakle, novčana sredstva, odnosno sa kakvim novčanim sredstvima i njihovim iznosom raspolaže i za koje namjere ih je usmjerilo.

Ono što je veoma bitno kada su u pitanju Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agencija za nacionalnu bezbjednost, jeste da se Srpska lista principijelno zalaže za raspuštanje Agencije za nacionalnu bezbjednost i mi ne možemo glasati za jedan jedini cent novca koji bi se dao Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a takođe i za otpuštanje rukovodećih kadrova u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore zbog brojnih zloupotreba i svega što su radili građanima Crne Gore.

S obzirom na stavove gospodina Vukovića neću pominjati direktna imena, ali ću pročitati izjavu jednog od otpuštenih policajaca, odnosno policajaca koji je prekomandovan zbog toga što je na referendumu o državno-pravnom statusu Crne Gore podržavao ideju zajedničke države Srbija i Crna Gora. Dakle, radi se o čovjeku koji je iz stanice policije za bezbjednost željeznice u Podgorici prekomandovan, odnosno premješten u odjeljenje bezbjednosti Plav i on kaže - 15 dana prije referenduma pozvan sam od strane komandira stanice policije za bezbjednost željeznice, neću mu pominjati ime, da ispoštujemo praksu, da ispoštujemo Poslovnik, na razgovor u njegovu kancelariju, a povodom aktuelnih političkih dešavanja u Crnoj Gori. Komandir mi je poslije kraćeg privatnog razgovora saopštio da je dobio neki spisak i da se ja nalazim na tom spisku kao neopredijeljen po pitanju nezavisnosti Crne Gore i da je stav kuće, ovo je veoma bitan detalj, dakle da je stav kuće da svi državni organi treba da glasaju za samostalnu Crnu Goru što i od mene očekuje. Ja sam mu odgovorio da sam se ja opredijelio za zajedničku državu Srbiju i Crnu Goru i da je to moj stav. On mi je rekao da on to poštuje, ali bi bilo dobro da mu obećam makar da ne izlazim na referendum, jer je to bolje za mene jer ću poslije referenduma biti otpušten sa posla i biće otpuštanja sa posla i raznih premještanja za sve koje imaju svoje mišljenje. Pošto ja nijesam promijenio svoj stav, on me je poslao na odmor 19.05.2006. godine i saopštio da se on ne pita, nego da je to naređenje iz vrha MUP-a Crne Gore.

Takođe, da bih dokumentovao diskriminaciju koja se sprovodi u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore kada su u pitanju pripadnici srpskog naroda, pokazaću interni dokument iz Ministarstva unutrašnjih poslova RCG u kome se kaže: potrebno je da dostavite Upravi policije najkasnije do 22 sata brojčane podatke o nacionalnoj strukturi svih službenika vaše organizacione jedinice, izuzev službenika Službe državne bezbjednosti po sljedećem redosljedu - Sektor policije, Sektor za suzbijanje kriminaliteta, Služba za pravne i ostale unutrašnje poslove, ukupno. Ovaj dopis poslan je odjeljenjima u Šavniku i Plužinama. Nakon toga stiže odgovor, dakle telegram u upravu policije u kome se kaže - postupajući po vašem dopisu o nacionalnoj strukturi službenika ove stanice, obavještavamo vas da ova stanica broji 55 službenika i to - 50 Crnogoraca, četiri Srbina i jednog Muslimana.

Gospodine Vukoviću, ukoliko je ovo demokratija u Crnoj Gori, ukoliko se povećavaju sredstva za militarizaciju, odgovorno tvrdim Crne Gore, Srpska lista u tome ne može da učestvuje i Srpska lista će protiv toga da glasa. Nijesmo upoznati kada je u pitanju Ministarstvo unutrašnjih poslova kakvi to bezbjednosni rizici očekuju Crnu Goru u 2007. godini s obzirom da su povećane stavke, odnosno planirana izdvajanja za Ministarstvo unutrašnjih poslova. Da li se, možda, radi o tome da su konačno počeli opet da se javljaju, poslije nezavisnosti, spoljni i unutrašnji neprijatelji? Da li je to zbog iskustva sa 17 ljudi iz operacije "Orlov let"? Da li je to zbog pisma intelektualaca koji se proglašavaju crnogorskim senatom i koji za srpski narod u otvorenom pismu gospodinu Vujanoviću definišuci Srbe kao velikane srpskog šovinizma, insistirajući na njihovoj osionosti i perfidnosti, sugerišu trajno se osloboditi velikosrpskih ambicija, mraka srednjeg vijeka na sljedeći način: to se ne može ostvariti demagogijom, politikanstvom i kompromisom, već odlučnim obračunom sa svim šovinističkim snagama? Da li su Ministarstvo unutrašnjih poslova i oni koji su planirali ovaj budžet imali u vidu i crnogorski senat, odnosno intelektualce veliko je pitanje, ali se Srpskoj listi čini da bi prvo s ovim sredstvima trebalo da pođu od njih. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Naravno, dobićete riječ, samo molim vas, evo poslanik Dedeić sada govori o referendumu i o drugim stvarima koje su van dnevnog reda. Tražili smo da je malo o budžetu dva dana, pa smo dodali još 2 sata, a mi uprkos tome trošimo vrijeme, ja bih rekao na jedan neracionalan način, baveći se s onim što nema veze sa budžetom, a stalno prigovaramo da nam je malo vremena za raspravu o budžetu.

Izvolite, da čujem. Poslanik Vuković. Ali, treba i da je bio još sa uvredljivim tonom. Izvolite. Onda poslanik Dedeić nema pravo, ali će imati na komentar koji će nakon toga gospodin poslanik Franović. Postoje uvredljivi izrazi, ja sam ga tako shvatio i poslanik Vuković ima pravo na repliku od tri minuta.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Hvala puno.

Gospodine Dedeiću, i ja ću sada naljutiti potpredsjednika Parlamenta što ću umjesto o Budžetu govoriti o onome o čemu ste Vi u početku govorili. Ja Vam kao mlađem kolegi sugerišem, ne morate me poslušati, priča kojom ste počeli Vašu diskusiju je pase priča. Nemojte više za argumente u nedostatku valjanih argumenata da biste branili svoje gledanje u ovom slučaju na budžetske stavke, sjutra, ne znam, o prostornom planu, uzimati ili se poštapati činjenicom, e, da ne dobismo nezavisnu državu, tekli bi med i mlijeko. Dobili smo je demokratski, po proceduri koju je utvrdila Evropa, vi se saglasili, zajedno radili. Prema tome, evo i mi odustajemo od pominjanja 21. maja nego slušamo šta danas 22. decembra mislite ili mislimo o ovome što je predložila Vlada. Dakle, ta priča govori o tome da, naljutili se ili ne naljutili, neko živi i dalje svoje iluzije, a znate kako je mudar čovjek rekao, gospodine Dedeiću - čovjek se najteže oslobađa vlaštitih iluzija. To što Vi mislite da bi nam bilo bolje u ovom ili drugom pakovanju, tačno, pakovanju - to je vaše opterećenje, ali ne pomaže, nije ubjedljivo. Ne morate vjerovati, ali ja Vam kažem da mi tu činjenicu uzimamo kao procesnu. Dobili smo nezavisnu državu - idemo dalje. Ne šenlučimo, vidite, na toj činjenici - nismo pravili nikakve trandibale, jednostavno dobili smo jednu novu političku realnost i pokušavamo da se i budžetski prema toj realnosti postavimo.

Drugo što bih Vas zamolio, pa izgleda ni vi niste razumjeli. Zašto ste mi čitali raznorazne dopise iz MUP-a? Ja se time ne bavim. Ako Vi imate primjedbe na organizaciju MUP-a, ako mislite da treba ukinuti Agenciju za nacionalnu bezbjednost znate kako se to procesuira. Imate pravo i oko budžeta da kažete. Ja sam samo pitao, gospodine Dedeiću, pitao sam da mi neko poveže logiku, da se istovremeno može, i da je to u logičnom skladu, napadati, ne pričamo više o policiji, napadati budžetsku stavku oko neke djelatnosti da je prevelika, da je militantna, a istovremeno braniti procese racionalizacije. Znate li šta znači demilitarizacija? Pored ostalog i otpuštanje, smanjenje broja ljudi, ukidanje, u konačnom, svega onoga što je militantno. E, pa ne može i jedno i drugo. Vi to spočitavate i prethodni kolega mi je spočitavao da zaboravlja na sudbinu ljudi koji su maltretirani. To imate pravo, ali ja govorim na nivou principa. Napadajmo stavku, ali recimo kakvu onda reformu te oblasti predlažemo. Nemojte me o pojedinačnim slučajevima, ja mogu da se saglasim, ali ja te informacije nemam. Nijesu ni ti argumenti ubjedljivi. Hvala puno.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Ovo je bila replika, ali nema pravo poslanik Dedeić, a sad će dobiti riječ kada damo pravo na komentar poslaniku Franoviću.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Poštovani kolega, evo ja ću se malo zadržati na diskusiji gospodina Dedeića jer ona je, veoma malo se i bavila sa budžetom. Rekli ste, a dobro sam zapisao, 20% više za Ministarstvo odbrane. To ste Vi rekli. Vi ste rekli, ja čitam ovo što piše u budžetu i ovo što je javno i transparentno. Agencija za nacionalnu bezbjednost 2006 - 7,8 miliona, 2007 - 6,3 miliona. Da bih ja mogao da komentarišem i da razgovaram, ja analiziram i Budžet 2004, 2005, 2006. itd. znači da bih mogao da pokušam kompetentno koliko mogu. Policija 2006 - 49,8, 2007 - 50,3. Izmještena je i imamo posebno, znači, Ministarstvo unutrašnjih poslova i upravu. Ali posebna stavka, pročitajte Budžet 2006. naći ćete šta piše i koliko je opredijeljeno konkretno za policiju. Znači, govorim samo za policiju 49,8 miliona. To je razlika 0,4 miliona. Ali, policijski budžet. Ja sam, Vi niste bili ovdje prisutni, pričao ono isto, i da ponovim, kao i prošle godine oko budžeta. Policijski budžet, ratni budžet i ostale stvari. I, okrenuli ste se onda oko nekih kartela. Recite mi koji su to karteli u Crnoj Gori i što su to karteli. Ja ne znam što je kartel, pa ako mi možete objasniti što su to karteli i koji su to u Crnoj Gori.

Kategoriju minimalne cijene rada - ako mi možete malo objasniti. Ni to mi nešto nije jasno. Kako se povećava, kako se utvrđuje, a uzmite malo po preduzećima koeficijente, kako to poslodavac može da utvrdi vrijednost boda ili koeficijenta. I to možete da regulišete. To je pod jedan.

Pod broj 2 mikrodržava. Nema mikrodržave, gospodine Dedeiću. Ako biste mi mogli objasniti šta se desilo sa studentima i turistima poslije referenduma. Šta ste Vi govorili, a šta se desilo poslije svega toga? Vojna hunta, militaristički budžet itd. Ja sam izvadio papir, gospodine, a mogu da vam prezentiram.

Oko razvojnog dijela budžeta koje ne piše i ne piše sve u budžetu. Imate novi zakon o budžetu, imate operativni ili tekući, imate kapitalni budžet koji počinje tek od 1. januara 2007. i koji treba da se razvija, a da bismo razvili sve programske budžete treba nam puno, puno vremena.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. Naravno, imate pravo samo što je poslanik Franović izašao van okvira dnevnog reda i govorio o turistima i o studentima, što takođe nema veze sa Budžetom, ali dobro.

Izvolite, poslaniče, tri minuta.

DOBRILO DEDEIĆ:

Bez obzira što sam ja zaista u jednom dijelu iskočio od priče, ali sam prosto imao namjeru da odgovorim kolegi iz Demokratske partije socijalista, ne zamjeram gospodinu Franoviću što je iskočio iz teme, da razjasnimo dvije stvari. Kada sam govorio u procentima o petini, odnosno 20% rekao sam da viškovi naoružanja u Crnoj Gori, novac koji se uzima, vrijede više 20% od sredstava koja su za Ministarstvo odbrane namijenjena u budžetu i tu je bilo priče oko 20%.

Što se tiče vojne hunte. Nijesam rekao da poštoji vojna hunta nego da ovo što radi liči na države koje imaju vojnu huntu. U tom dijelu da smo jasni.

Ko su karteli? Da odgovorim i na to pitanje. Karteli su, direktno, precizno, jasno, su organizovane grupe ljudi finansijski povezane koje predstavljaju najbliže krvno i duhovno srodstvo Mila Đukanovića.

Sljedeća stvar - složiću se da ne bi tekao med i mlijeko da je Crna Gora ostala u državnoj zajednici sa Srbijom, pogotovo ne bi tekli med i mlijeko da je Demokratska partija socijalista zajedno sa Socijaldemokratskom partijom zadržala vlast na federalnom, odnosno saveznom nivou sa svim onim vašim partnerima koji su vam pomogli da urušite zajedničku državu Srbiju i Crnu Goru.

Što se tiče pase priče - ovo je priča u koju vjeruje polovina Crne Gore, minimum polovina Crne Gore. Ako možete da potcijenite polovinu Crne Gore i da mislite da polovina Crne Gore koja nema hljeba da jede u velikoj mjeri ima pase priču, onda ja priznajem da je i moja priča pase.

Dopisi iz MUP-a - ne bi trebalo na takav način da se odnosite prema dopisima iz MUP-a, prema izjavama policajaca, možda neko iz porodice tih ljudi danas nema hljeba da jede, a nečija zla volja i nečiji hir je te ljude zbog političkog i nacionalnog opredjeljenja šetao od Podgorice do Berana ili od Podgorice do Žabljaka ili sa Žabljaka na Cetinje. Neko bi o tome mogao i morao da razmisli, pogotovo zato što smo svi ovdje valjda ljudi koji imaju svoje porodice. Mislim da bi to bilo u najmanju ruku korektno.

Kad smo već govorili o ovim stavkama u vezi sa budžetom o ova četiri budžetska korisnika, samo troškovi telefona za Ministarstvo unutrašnjih poslova, za Agenciju za nacionalnu bezbjednost, za Ministarstvo odbrane i za Upravu policije koštaju cijeli milion evra. Jedan od nonsensa koji je ravan onom nonsensu kada se govori o tome da se ogromna novčana sredstva daju CNN-u i BBS-u da bi se prikazale prirodne ljepote Crne Gore, a primorski gradovi i oaze turizma koje treba da budu na sjeveru ne mogu da se očiste od smeća. Onda, sa kakvom logikom možemo da govorimo o nekim stavkama iz ovog budžeta i koji su ti korisnici koji će da potroše milion evra i na šta će da ih potroše kada su telefoni u pitanju? Da nećete možda goste iz Velike Britanije u ovakvom stanju ili iz SAD-a preko CNN-a i BBC-a dovesti u Crnu Goru? Možda nekim čarter letovima? Završeno je sa tim letovima. U doba referenduma i u doba izbora kada su na takav način pobjeđivali političkim pritiscima, silom, to sami znate iako nećete da priznate, to je moglo, ali sada više ponedostaje sredstava. Velika braća, veliki kumovi više neće da daju iz svojih džepova. Sada je ovo njihova prćija.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Samo da konstatujemo da su i ministri odbrane i pravde tu i da imaju pravo na diskusiju kao i ostali poslanici od 10 minuta i naravno na komentar na izlaganje poslanika tri minuta i odgovor poslanika nakon toga, samo da znamo.

Ako je ministar Lukšić, spreman onda bi poslije toga dali riječ poslaniku Simonoviću.

Izvolite.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Najkonkretnije, pažljivo sam slušao, teze kolege Dedeića, da su karteli, kako je on već rekao, svi oni finansijski povezani sa gospodinom Đukanovićem, jednostavno s indignacijom odbijam, jer se radi o šefu partije kojoj ja pripadam, ali ovu tezu i ovakve teze štiti jedino odredba iz Ustava da poslanik ne može odgovarati za izrečenu riječ. Inače, ovakve teze zaslužuju sasvim drugi društveni tretman. Kada se nema argumenata, onda se opali onako sa šponde. Nije važno je li utemeljeno, ili nije utemeljeno ali ja bih vas molio da vi vodite računa da se ovakve teze ipak ili tražite dodatno objašnjenje, pa da vidimo ko je u krvnoj vezi, finansijskoj vezi da bismo i mi znali iz te partije, a da ne ostajemo, primili k znanju i idemo dalje. Ovo je ozbiljan parlament.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala poslaniku Vukoviću za intervenciju. Ja sam u to vrijeme razgovarao sa ministrima i dogovarao se o njihovom nastupu. Mislim da je Vaša intervencija i poslovnička i na mjestu, ali dozvolićemo i poslaniku Dedeiću da vidimo da da objašnjenje.

Poslanik Dedeić ima pravo da da objašnjenje.

DOBRILO DEDEIĆ:

Gospodine predsjedavajući, s obzirom da ne razumijem razlog zbog koga ste dali riječ gospodinu Vukoviću, a da je on iznio političke konstatacije, ja ću sa istog nivoa njemu odgovoriti. Ja ću se dobrovoljno odreći imuniteta da bih dokazao svoje tvrdnje kada govorim o kartelima iza kojih stoji gospodin Milo Đukanović. Uvažena gospodo, koja njegujete totalitarnu ideološku svijest, morate shvatiti da poštoje ljudi koji imaju petlju i koji imaju princip i zbog onoga dijela naroda koji vama ne vjeruje da su spremni da stanu iza onih ljudi koji su obespravljeni u Crnoj Gori, koji su opljačkani u Crnoj Gori. Složićete se svi u ovoj sali da smo 1990. ili da ste svi 1990. godine, bez obzira što ja mislio o socijalizmu ili komunizmu, približno nekako isto živjeli, da ste nakon toga u mutnoj tranziciji i pljačkaškoj privatizaciji "šklapili" kapital, govorim o onim ljudima koji su bliski bivšem premijeru, te da se na bazi takvih činjenica ne možemo ovdje pravdati nevinošću i govoriti da ne razumijemo stvari i tražiti birane riječi.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Molim Vas, ja moram da Vas upozorim u smislu člana 106 stav 2 da nije dozvoljeno korišćenje uvredljivih izraza i podataka itd. poslanika i drugih lica, a posebno mislim da u Crnoj Gori to ne treba potencirati, a naročito nije dozvoljeno, nije lijepo i nije kulturno i učtivo pominjati u bilo kakvom kontekstu, a posebno uvredljivom, lica koja nijesu ovdje i koja ne mogu da se u odnosu na te izjave izjasne.

Izvolite, ali molim Vas kratko.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Evo, Vama ću se obratiti. Ja sam samo postavio pitanje oko kartela, znate. To je neka ekonomska kategorija i ljudi treba o tome malo da nauče ko je s kim povezan, nisam ja to pitao, nego da objasni jer je tačka dnevnog reda budžet, pa da se objasni ta kategorija. Ali, pošto ljudi ne znaju, pribjegavaju nekakvim političkim pričama jer ja vidim da nisu u ovu temu uopšte upućeni. Zato bi trebali da nauče neke stvari, a ne da pričamo o ovome, o onome, o policiji, ko je gdje prebačen i što je to. O tim stvarima neka nauče budžet i ekonomske kategorije. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. Završavamo ovu raspravu na ovaj način. Molim vas, ne može se odgovarati na svaku proceduru. Na izlaganje se odgovara. Izvolite.

DOBRILO DEDEIĆ:

Veoma kratko, da gospodinu Franoviću pojasnim još jednu stvar. Karteli o kojima sam govorio, ljudi koji čine kartele bili su bliski gospodinu Milu Đukanoviću, bivšem premijeru republičke vlade, a sada su veoma samostalni i oni kreiraju društvene tokove i društvena zbivanja u Crnoj Gori.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Molim Vas, dovoljno ste rekli. Molim Vas, poslaniče Dedeiću, i van ste dnevnog reda govorili i govorite mimo člana 106 Poslovnika stav 2 o ljudima na uvredljiv način, koji nisu ovdje i nemojte, molim vas, ovu raspravu o Budžetu da pretvaramo u nešto što ne može ići na ruku ni razrješenjima pitanja oko budžeta i što neće ići na ruku dobroj atmosferi koju gajimo u ovom domu i dajte da se vratimo dnevnom redu i da razgovaramo o budžetu i onome što je u koricama ove debele knjige. Izvolite.

DOBRILO DEDEIĆ:

Ja samo od Vas tražim da imate jednak tretman kada su u pitanju svi poslanici u ovom parlamentu. Dok je govorio gospodin Novica Stanić iz redova Demokratske partije socijalista dobacivano je glagolima koji su zapovjednog, imperativnog karatera. Tad se nijeste sjetili da prekinete Vaše kolege.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Sjetio sam se, a nijesam čuo.

DOBRILO DEDEIĆ:

Sjetili ste se, a nijeste čuli?

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

I jedni i drugi dobacujete i ja ne mogu vas da učim ponašanju, ali vas molim da se držimo svi Poslovnika. Prema tome, juče sam bio šampion demokratije, a evo danas očigledno navijam za jednu stranu. Ali, to je parlament i to je potpuno prirodno da je to tako i dajte mi da poštujemo jedni druge, da vodimo računa o tome što izgovaramo i o ljudima koji su u ovoj sali i van sale i idemo dalje sa dnevnim redom.

Ministar Lukšić, izvolite kratko odgovor na ovo što je poslanik Šoć pitao.

Samo precizno da kažete da li je odgovor na pitanje, moramo da se držimo Poslovnika i da vidimo koliko vremena da vam omogućimo, molim vas.

Moram da se s kolegama poslanicima dogovorim da onda, možda, u tri minuta damo ministru. Da li je dovoljno tri minuta? Imate pravo na tri minuta. U redu, izvolite. I posebno još dva minuta odgovor na pitanje poslanika Šoća - pet minuta, izvolite.

IGOR LUKŠIĆ:

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.

U odnosu na teze da je u pitanju militaristički policijski budžet itd. ja apsolutno odbacujem te teze i mislim da apsolutno to nije tačno i da to određeni poslanici saopštavaju u kontekstu sticanja političkih poena, mada očigledno da im to mnogo ne pomaže u političkoj utakmici na našem političkom tržištu. Svejedno, zbog javnosti želio bih da odbacim ove tvrdnje. Dakle, ovo je policijski budžet u istoj mjeri u kojoj je penzionerski, u istoj mjeri u kojoj je budžet zdravstva, u istoj mjeri ili manje u kojoj je budžet obrazovanja itd. Kada posmatrate konsolidovanu potrošnju, 200 miliona eura ide za penzije. Zašto ne kažete da je to penzionerski budžet? Ako posmatrate konsolidovanu potrošnju oko 120 miliona ide zdravstvu. Zašto to nije budžet zdravstva? Ako posmatrate budžetsku potrošnju preko 100 miliona ide za obrazovanje odnosno univerzitet. Zašto to onda nije prosvjetni budžet? Znači, non stop je u fokusu samo policija. I prosto, želio bih iz tog razloga da bi građani imali punu informaciju kratko analiziram budžet Uprave policije, recimo.

Tačno da je on na nivou 50 miliona, ali je isto tako tačno da za zarade praktično i tehnološke viškove od toga ide preko 40 miliona. Šta je razlika? Mislite li da policija ne treba da plaća osiguranje za objekte koje koristi, da ne treba da shodno Zakonu o krivičnom postupku plaća određene troškove koje ima? Mislite li da ne treba policija da održava objekte u kojima živi, odnosno koje treba adekvatno adaptirati? Da li smatrate da, recimo, policajci na granici ne treba da primaju granični dodatak itd? Znači, posmatrajmo tako stvari. Ajmo da analiziramo onda do kraja budžet Uprave policije pa da vidimo zašto on ide. Ako vam je ključna teza preveliki broj policajaca, slažem se, to više niko ne osporava i rekao sam već da je Uprava policije dostavila Ministarstvu finansija za davanje mišljenja predlog nove sistematizacije. Ministarstvo unutrašnjih poslova je isto tu stvar uradilo i prosto idemo u racionalizaciju ovog sistema, tako da ja zaista mislim da je to jedna potpuno prenaglašena priča koja u suštini u realnosti nema nekog pretjeranog uporišta i ja samo mislim da Uprava policije radi one poslove za koje je zadužena da obavlja.

Što se tiče Ministarstva odbrane, srećne okolnosti su da je ministar Vučinić tu koji se upravo vratio sa sastanka sa ministrima odbrane Makedonije gdje su imali mogućnosti da razmijene utiske o budžetima i jedne i druge države i on može o tome mnogo kompetentnije i elokventnije da govori na ovu temu.

Ja bih se samo osvrnuo na pitanje koje sam imao od gospodina Šoća i potrebu da odgovorim na to pitanje, prethodno pribavljajući informacije iz ministarstva koje je za to neposredno nadležno, znači, Ministarstva za zaštitu sredine. Ukoliko ne budete vi zadovoljni tim odgovorom upućujemo vas da direktnu komunikaciju sa njima ostvarite. Dakle, ekološka naknada se shodno zakonu plaća kao naknada na investicije i naknada za zagađivanje životne sredine. Naknadu za investicije plaća investitor na investicione radove 2%, na vrijednost investicija na području nacionalnog parka i 1% na vrijednost investicija za koje je propisana izrada procjene. Kada je u pitanju član 38 koji propisuje obaveze zagađivača,tu se navodi tačno za koje sve namjene se plaća ekološka naknada. U medjuvremenu pribavio sam informacije od Ministarstva za zaštitu životne sredine, jer konkretno obavezu ustanovljava Ekološka inspekcija, tu se, pretpostavljam, slažemo i rečeno je sljedeće: da je u januaru 2006. godine urađena detaljna studija utvrđivanja nultnog ili nula stanja emisije iz KAP-a o stanju životne sredine po osnovu emisije materija koje imaju negativan uticaj na životnu sredinu. Po toj studiji pokazalo se da emisija štetnih materija iz KAP-a ne prelazi dozvoljene parametre, tako da KAP nije u obavezi da plaća ekološku naknadu po osnovu zagađenja. Zahvaljujem.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala .

Ovo je bio komentar ministra Lukšića na izlaganje poslanika Dedeića i dva minuta odgovor na pitanje poslanika Šoća.

Sada može samo poslanik Dedeić da odgovori, tri minuta, da pojasni ono što je bio komentar ministra Lukšića.Niko više.

To biste mogli da je izlagao ministar Lukšić ili neko drugi u ime kluba.

Izvolite, poslaniče Šoć, 30 sekundi, da vidimo šta Vam u odgovoru nije jasno.

DRAGAN ŠOĆ:

Ministar Lukšić je potvrdio da nije naplaćeno po tom osnovu ništa, što takodje kaže u jednom rješenju i samo Ministarstvo. Ono što se tiče Ministarstva finansija jeste da nije za ubiranje prihoda, odnosno planiranje prihoda nadležna Finansijska inspekcija, nego je Ministarstvo finansija nadležno. Dakle, sva javnost, uključujući i Vladu i to ministarstvo, tvrdi da je Kombinat aluminijuma zagadjivač. Odjednom ispada iz Vašeg odgovora da Kombinat aluminijuma apsolutno ne zagađuje okolinu. Tu vrstu apsurda, kolega ministre Lukšiću i gospodo iz Vlade, to možda možete nekome drugome, ali ja imam dovoljno zdravog razuma da ne prihvatim tu vrstu priče.

Ponavljam još jednom, Vi ste korektno citirali odredbe Zakona, ja tome pridružujem pomoćnika ministra, gospodju ili gospodjicu Nadu Mugošu, tadašnjeg ministra za zaštitu životne sredine, koja kaže da ne posjeduje tražena akta, jer KAP nije uplaćivao sredstva na poseban račun Ministarstva, što je sadržina zakona. Dakle, gradjani Crne Gore i gradjani Zete, Vlada Republike Crne Gore tvrdi da Kombinat aluminijuma ne zagadjuje životnu sredinu Crne Gore. Ko je spreman da u to povjeruje neka se oprosti sa zdravim razumom. Ja nijesam spreman.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala Vam.

Dozvolili smo malo više poslaniku Šoću zbog toga što je bilo potrebno da se razjasni ovo veoma važno pitanje.

Poslaniče Živkoviću, izvolite trideset sekundi. Samo da znate da nemate pravo i ja kršim ovoga puta Poslovnik. Shvatio sam da je nešto veoma bitno da bi se razjasnilo u vezi sa izlaganjem ministra Lukšića.

Izvolite.

RADOJICA ŽIVKOVIĆ:

Gospodine ministre, rekli ste da je budžet policije na nivou 50 miliona. To nije tačno. Budžet koji je planiran za Ministarstvo unutrašnjih poslova, Policijsku akademiju i sve to što je vezano sa policijom, što je bio u 2006. godini MUP, je 65.455.036, što je za 8 miliona više nego prošle godine.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. Imaćete Vi diskusiju, pa ćete moći o tome da govorite.

Molim vas, dogovorili smo se jutros na kolegijumu da budemo precizni u vremenu i da izbjegavamo komentare osim ako to nije neophodno, da bi što više poslanika uzelo riječ u raspravi. Molim vas da se tog dogovora svi držimo.

Ministre Lukšiću, jeste li Vi htjeli riječ? Prekršio sam Poslovnik, što sam dao riječ poslaniku Živkoviću, pa izvolite i Vi 30 sekundi.

IGOR LUKŠIĆ:

Ja sam u izlaganju uzeo da analiziram budžet Uprave policije, a nijesam kazao da se samo taj dio budžeta odnosi na nekada što je bilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ono je sada razbijeno i iz tog razloga sam smatrao da treba da pojasnim navode. Mislim da nije korektno, nije na pravi način gospodin Živković razumio ono o čemu sam govorio.Što se tiče ovog pitanja vezanog za ekološku naknadu, mi je planiramo, kao i bilo koji drugi prihod, prije svega upotrebom empirijske metode. Ove godine u prvih devet mjeseci je naplaćeno 1. 500.000 po osnovu ekološke naknade, tako da je po našoj procjeni sasvim realno očekivati naplatu ovih prihoda na nivou koji je planiran Budžetom za narednu godinu. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Izvolite.

VELIZAR KALUĐEROVIĆ:

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Mislim da je važno i računam i na Vašu toleranciju, jer javnost Crne Gore zaslužuje da ima korektnu informaciju oko izuzetno važnih pitanja.

Gospodine ministre Lukšiću,pretpostavljam da nijeste sami krivi, nego ste dobili pogrešne informacije, pretpostavljam, od Vašeg kolege po funkciji koji sjedi iza Vas, koji je bio resorni ministar u vremenu kada Vi govorite da je izvršeno mjerenje emisije. Ja imam u ruci rješenje Ministarstva zaštite životne sredine i uređenja prostora od 23. avgusta ove godine u kojem, u oblrazloženju, doslovice piše kako KAP nije posjedovao uređaje za mjerenje pomoću kojih bi pratio svoje emisije, niti je to vršeno preko ovlašćene institucije, to u ranijem periodu nije uplaćivana naknada za zagađenje. Ovo je avgust 2006. godine, a Vi govorite da su vršena mjerenja u januaru 2006. godine. Ko je u pravu i kada je saopštena istina?

Ja imam odgovor na poslaničko pitanje gdje se priznaje da se to ne radi od 1998. godine, jer nije čak ni program zaštite životne sredine usvojen.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Molim vas, ovim smo zaključili ovo kršenje Poslovnika i nemojte da dovodimo u poziciju sve nas da to radimo. Dajte da se vratimo dnevnom redu.

Izvolite, poslanik Simonović.

(Govor s mjesta)

GORAN DANILOVIĆ:

Radi se o nečemu što smo dobili od Vas, pretpostavljam i drugi poslanici, ali se radi o zvaničnom dopisu Skupštine Republike Crne Gore ili čestitki za, kako se kaže, novogodišnje i božićne praznike. Ja ne želim ovo da trpim. Ne želim provokaciju, mislim da ovo nije korektno, potpisan je neko ko se potpisuje sa R.K., pretpostavljam da je to predsjednik Ranko Krivokapić. Ovdje piše:« prva nezavisna nova«. Ne znam na šta se to odnosi je li Nova godina, ili nova gora. Ja vam govorim kao čovjek koji doživljava da službena komunikacija može biti samo na službenom nivou. Ukoliko dobijamo zvaničnu čestitku od predsjednika Parlamenta,kao poslanici, onda tražim da to ima nekakav smisao i obrazac, ili da se kaže da je ovo provokacija poslanika, jednog, dvojice ili petorice. »Neka je vječna nova Crna Gora i radost koju nam je donijela«. U potpisu "Srećna Nova godina i Božićni praznici". Čovjek izgleda ne zna da prvo ide Božić, pa Nova godina, čak iako ste katolik, pravoslavac, protestant ili bilo šta drugo. Ja vas molim , mi smo ovo dobili od vas, da ovakve stvari više ne šaljete poslanicima Srpske liste. Ovo je neozbiljno. Mi mislimo da ovo nije čestitka, nego provokacija. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala Vam.

To ćemo raspraviti na narednom kolegijumu, kada bude prisutan predsjednik Parlamenta, a vaš šef Kluba neka to pitanje stavi na dnevni red.

Idemo dalje, uz izvinjenje poslaniku Simonoviću. Izvolite, deset minuta.

VUKSAN SIMONOVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, poštovane kolege, gospodine ministre, uvaženi građani Crne Gore,

Kažu da ima knjiga formata veličine šibice, ali da u njima piše sve. Moram da priznam da sam očekivao da će ova velika knjiga, koja je najvažnija, koju u toku jedne godine usvaja ovaj parlament, zaista biti takva da će i u njoj pisati sve kada je u pitanju sadašnji trenutak Crne Gore i kada je u pitanju njena perspektiva za narednu 2007.godinu.

Medjutim, nažalost, iako je ovdje mnogo cifara, mnogo toga, mi kao poslanici koji godinama imamo prilike da raspravljamo o Budžetu u mnogim elementima, ne možemo da pronađemo ono što je pisac ove knjige i predlagač ove knjige htio da kaže i htio da predloži. Ja sam uvjeren da se to radi sasvim namjerno, da bi se neke stvari učinile tajnovitim, a da bi se, kasnije, u toku realizacije Budžeta to radilo onako kako je vlast radila svih ovih godina u Republici Crnoj Gori.

Na žalost, ovaj budžet, ovakav kakav jeste, apsolutno nije optimistički budžet. Kako Crna Gora i njeni građani, i sve ono što ovaj budžet treba da obuhvati, da preživi sa svega 600 miliona eura?

Ubijeđen sam da su resursi i kapaciteti Crne Gore mnogo veći od ovoga što ovdje piše, gospodine ministre. Međutim, ova vlast namjerno neće da sprovede ono što je davno trebalo da učini i ne kani da to radi ni ubuduće, a to je da zahvati sve ono što se može zahvatiti u Republici Crnoj Gori da bi ovaj budžet bio mnogo veći i da bi bio što puniji i da bi se realizoivao onom dinamikom kojom bi realno i mogao da se ostvaruje.

Tekući budžet je negdje oko 580 miliona, kapitalne investicije svega,na žalost, 30-tak miliona. Je li to perspektiva i je li to nekakva nada da će Crna Gora krenuti naprijed i da će početi da se razvija?

Moram da priznam da sam očekivao da će u ovoj knjizi, makar u jednom segmentu, ovoga puta, u odnosu na ranije budžete, biti posvećena mnogo veća pažnja, a to jeste segment kulture. Zbog čega sam to očekivao? Pa iz prostog razloga što je autor ove knjige, odnosno što je pisac ovoga budžeta, ministar Lukšić, koji je istovremeno, kako sam negdje u medijima pročitao, pjesnik, mislio sam da će imati taj filing i da će ovoga puta, jednostavno kazati - sramota je ovo što smo radili u prethodnom periodu i što smo ovako malo ulagali u kulturu uopšte. Međutim, ništa od toga. I ovoga puta ukupna sredstva koja su ovim budžetom predviđena za kulturu, kada se uzme tekući budžet i kada se uzmu i kapitalne investicije, svega je 9 i po miliona eura. Dakle, otprilike 1,4% ukupnog Budžeta. Slušali smo maloprije od mog kolege Vučetića i ostalih, koliko se izdvaja za policiju, koliko se izdvaja za odbranu, koliko se izdvaja za neke druge segmente. Pazite, za književnost i književnu djelatnost, zamislite, 340.000 eura. Je li moguće da Crna Gora u 2007. godini neće napraviti, recimo, nijedan kapitalni projekat štampanja nekih sabranih djela značajnih crnogorskih pisaca i značajnih crnogorskih autora.

Likovno stvaralaštvo svega - 540.000 eura. Ako se Crna Gora i po čemu prepoznaje onda su to likovni stvaraoci, onda su to slikari. Je li moguće da im se ovakve mrvice nude za njihovu djelatnost u 2007. godini?

Muzička djelatnost-milion eura. Katastrofa. Filmsko stvaralaštvo-248.000 eura. Neka mi ne bude zamjereno da i ovdje kažem- sramota. Je li moguće da ćemo ponovo čekati 15 godina da bi jedna izvanredna, briljantna Marija Perović, ili jedan izvanredni briljantni Nikola Vukčević, snimili film poput onih "Opet pakujemo majmune" ili "Pogled sa Ajfelovog tornja".Ili je ova država trebača da kaže da moramo izdvojiti veća sredstva da bi pomogli te mlade autore, te mlade stvaraoce, a u Crnoj Gori ih ima još, budite ubijeđeni da bi vratili sjaj koji je nekada crnogorsko filmsko stvaralaštvo imalo.

Dalje, zaštita nepokretne i pokretne kulturne baštine. Dakle, sve institucije koje se bave sa tim, a finansiraju se iz ovog budžeta, svega 3. 300.000. Znači, za te djelatnosti to je ukupno 5 i po miliona i kada dodamo tome ono što je predviđeno za finansiranje Crnogorskog narodnog pozorišta svega 1.400.000. Dakle nacionalni teatar, kako vi volite da kažete, ili Kraljevsko pozorište "Zetski dom" svega 327.000 eura, to je prosto nezamislivo. Šta mogu da urade Crnogorsko narodno pozorište i Kraljevsko pozorište "Zetski dom" sa toliko sredstava? Ništa. Oni apsolutno ne mogu na kvalitetan način da realizuju svoje programe i da realizuju ono što su planirali. Znate li vi koliko košta jedna pozorišna predstava? Znate li koliko košta jedan pozorišni projekat? Ovo su sredstva, uglavnom, predviđena za plate zaposlenih, za plate glumaca i svih ostalih koji su zaposleni u tim pozorištima.

Dolazim do kapitalnih investicija. Nažalost, ono što ste predvidjeli tu, samo imamo dva objekta iz oblasti kulture koja ste se konačno nakanili da realizujete. Prvi je Dom kulture u Andrijevici, koji se gradi, ja mislim, jedno 10-12 godina. Srećno bilo da ste više smogli snage da odvojite tih 900 i nešto hiljada eura da taj Dom kulture u tom malom simpatičnom gradiću u dolini Lima, u Andrijevici bude završen. Nadam se da to neće biti nekakvo lažno obećanje, kako vi to uobičajeno radite sa ovim stavkama.

Predvidjeli ste da se adaptira Dom Jugoslovenske narodne armije ili Dom Vojske Jugoslavije u Muzički centar. Moram da priznam da je to jedan dobar projekat i daj bože da ga realizujete jer vidim da ste predvidjeli 3 miliona i 300 hiljada za te namjene, ali se nadam da će useljenje u taj dom pratiti i formiranje značajnih institucija kulture iz oblasti muzičke djelatnosti. Nadam se da ćete razmisliti u Vladi Republike Crne Gore o tome zbog čega ste rasformirali Simfonijski orkestar. Zbog čega ste jedan značajan broj muzičkih stvaralaca koji su radili u tom orkestru ostavili bez posla, ostavili na ulici, a znamo da u toj struci nemamo mnogo kadrova u Republici Crnoj Gori.

Još jedan segment, veoma kratko. Sramna je i veoma niska i mizerna stavka koja se odnosi na dotacije opštinama. Svega 1. 980.000 eura i to od toga jasno je šta je 1.600.000, ali je potpuno nejasno i na više mjesta je negdje sakriveno i zavučeno jedno 380.000 eura. Ja nikako nijesam mogao da vidim na šta se to odnosi i zašto je to smješteno u Ministarstvo finansija, u pozicije Ministarstvo prosvjete i nauke i tako dalje.

Mislim da sam postavio priličan broj pitanja, gospodine ministre, i da bi bilo dobro da na njih odgovorite. Hvala lijepo.

PREDSEJDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Popović, komentar. Izvolite.

PREDRAG POPOVIĆ:

Samo ovaj dio diskusije gospodina Simonovića vezan za kapitalni budžet. Jedino dobro u odnosu na taj kapitalni budžet je što je ovo prvi put da se on izdvaja kao poseban budžet. To pozdravljam. Dobra je i stavka koja se zakonom reguliše da se sredstva iz kapitalnog budžeta ne mogu useliti na tekući i obratno. Govorim o principu. Međutim, da li se može govoriti o kapitalnom budžetu sa svega, okvirno govorim 34, miliona eura. Drugo, da vidimo šta se pod tim kapitalnim budžetom uopšte podrazumijeva. Bilo bi dobro da je gospodin Simonović i to pročitao. Znači, preko Direkcije javnih radova i preko Direkcije za saobraćaj . Preko Direkcije javnih radova realizovaće se sljedeći kapitalni objekti:

1. Nova zgrada Vlade Republike Crne Gore. Podsjećam vas samo, kada uzmete koliko je novca utrošeno za adaptaciju zgrade predsjednika Republike, ona je bila najveća stavka u Direkciji za javne radove prošle godine. I sada će nova zgrada Vlade Republike Crne Gore zauzeti najveći dio, odnosno zarobiti najveći dio redstava. Ne znam kakvi su kapitalni objekti, a podržavam da se grade, da me ne bi pogrešno razumjeli, Osnovna škola "Milun Ivanović" Biševo kod Rožaja, zgrada Rektorata Podgorice, koju treba završiti, Institut za javno zdravlje, centri. Sanacija i rekultivacija jalovišta Rudnika olova može se uzeti s obzirom na težinu tog problema i tako dalje. Zatvor za maloljetnike, zatvor za žene i prihvatni centar za strance, takodje kapitalni objekti. Odjeljenje za izvršenje kazne zatvora do šest godina, takodje kapitalni objekat, Meteorološka stanica u Igalu, kapitalni objekat. To niesu kapitalni objekti, kao što ni ovo nije kapitalni budžet. Imate s druge strane da će se iz kredita Evropske investicione banke u iznosu od 11 miliona graditi nešto što jeste i što se može podvesti pod kapitalne objekte,kao što su put Risan-Grahovo-Žabljak, sanacija tunela, mostova, toga ima na pretek po cijeloj Crnoj Gori, putevi su nam u katastrofalnom stanju. Najgori putevi danas u Evropi i najgori u regionu, gospodo. Daleko najgori i ispod svih standarda.To valjda svi znamo, ne trebamo se posebno ubjedjivati. Tunel "Vrmac", u redu, Mišići, Buljarica, preko prevoja Kufin i tako dalje. Dakle to mogu da budu. Nije kapitalno presvlačenje asfalta, to su samo krpljenja.

Problem u svemu ovome jeste taj što se ovim ušlo u jednu materiju ali samo, ja bih rekao, zavirilo u nešto što se formalno zove kapitalnim budžetom a suštinski nema nikakve veze sa kapitalnim budžetom. Ovo nisu kapitalni objekti. Kapitalni budžet je ovdje izmišljen u suštini samo zbog toga da bi se pareko njega završilo ono što je najvažnije ovom režimu, a to je nova zgrada Vlade Republike Crne Gore. Mnogo je bolja zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost nego ova zgrada Skupštine gospodo. Ali,to je pitanje za nas ovdje u parlamentu. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

(Govor s mjesta)

Ne možete, ovo nije biloe Kluba nego je bilo njegovo izlaganje. Imaćete prilike.

Ministar Lukšić, komentar.

IGOR LUKŠIĆ:

U odnosu na primjedbu poslanika Vuksana Simonovića da je kapitalni budžet nizak, ja bih samo podsjetio da mi prvi put imamo razdvajanje tekućeg i kapitalnog budžeta, da je ovaj kapitalni budžet na nivou oko 33-34 miliona eura i da smo mi cijenili sve on projekte za koje smatramo da su veoma značajni u raznim oblastima. To nijesu samo putevi, već,kao što ste vidjeli, stem zdravstva je pokriven, jačanje apaciteta i ispunjavanjeodređenih obaveza prema smještaju pritvorenih lica i tako dalje u ZIKS-u, potom jedna škola i tako dalje. Znači, imate jedno 15 do 20 projekata iz raznih oblasti. Svi su ti projekti veoma značajni iz više uglova: prvo, poboljšava se ekonomska infrastruktura, drugo, jačaju se administrativni kapaciteti u raznim oblastima i treće, mislim da se na taj način u značajnoj mjeri ispunjavaju odredjene obaveze prema evropskim standardima kada su neke oblasti u pitanju. Na kraju imamo i značajnu investiciju adaptacije ranijeg Doma Vojske u Podgorici i njegovu prenamjenu u jedan muzički centar gdje će biti smješten Simfonijski orkestar, gdje će biti smještena kinoteka i niz institucija kulture. Tamo ima jako puno prostora da se oni, nakon adaptacije toga prostora za koji se planiraju značajna sredstva, smjeste. To je veoma važno jer mislim da tu oblast, svakako, ni u kojoj varijanti ne treba zanemariti. Medjutim, nijesu ovo samo kapitalni izdaci na nivou države koji se realizuju. Kada uporedite Crnu Goru sa nekim drugim zemljama, morate uzeti u obzir da su kapitalni izdaci jedna stvar, a da je kapitalni budžet druga stvar, jer se kapitalni budžet pravi po osnovu određenih kriterijuma. Kada bi smo analizirali sve što je e naredne godine na nivou kapitalnih izdataka, i to mali dio od toga su nabavka opreme i tako dalje, došli bi smo do toga da su kapitalni izdaci na nivou Crne Gore naredne godine izmedju 7 i 8% bruto domaćeg proizvoda. Izuzetno visok procenat. Pored ovih kapitalnih izdataka imate značajne izdatke koje opštine izdvajaju za, uglavnom, ulaganje u infrastrukturu.Imate rekonstrukciju puta između Kolašina i Podgorice, koji se finansira sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj,koja ne daje novac Budžetu nego direktno plaća dobavljačima. Imate nastavak projekta izgradnje škola u Podgorici, finansiranog od strane robnog madjarskog kredita, gdje Madjarska banka njihovim izvodjačima to plaća i imate rekonstrukciju pruge kroz poljski kredit gdje poljska Vlada,odnosno Poljska banka plaća direktno poljskim firmama. To je suština bilateralnog aranžmana koji se pod OECD uslovima obezbjedjuje.

Kada govorimo o budžetu Ministarstva kulture, sporta i medija, praktično je ove godine u odnosu na prethodnu po svim stavkama uvećan. Ja se potpuno slažem sa zalaganjem gospodina Simonovića da mi trebamo iz godine u godinu da povećavamo izdatke koji se tiču kulture. Praktično, po svim stavkama u programskom budžetu imate uvećanje u odnosu na ovu godinu, a kada uključite i kapitalne izdatke, naravno i Crnogorsko narodno pozorište i Kraljevsko pozorište "Zetski dom", dolazite do iznosa da za kulturu i sport mi naredne godine planiramo da izdvojimo oko 18 miliona eura, u poredjenju sa Ministarstvom kulture i Uprave za sport od ove godine gdje je to bilo oko 10 miliona eura. Skoro 60% je uvećanje budžeta po svim stavkama u odnosu na ovu godinu.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Želi li poslanik Simonović? Izvolite.

VUKSAN SIMONOVIĆ:

Ja zaista ne bih da komentarišem to kako ste ovu novu Vladu organizovali, gospodine Lukšiću. To je stvar mandatara i kada on dodje imaćemo prilike i oko toga da razgovaramo.

Mislim da, najblaže rečeno, apsolutno nije bilo korektno, imajući u vidu neke karakteristike Crne Gore i Crnogoraca, da na gomilu strpate, opet najblaže rečeno, Ministarstvo kulture i Ministarstvo sporta i Ministarstvo medija, pa da sada konstatujete to što ste konstatovali, kako ste, navodno, blizu 18 miliona izdvojili za te namjene i u načelu se složili sa onim što sam ja rekao da je to veoma malo. Medjutim, ja sam se potrudio i tačno po stavkama izdvojio ono što se odnosi na kulturu, zalažući se, takodje, da je trebalo mnogo više izdvojiti i za medije i mnogo više, posebno, izdvojiti za crnogorski sport. N žalost, to nije uradjeno. Ako igdje u okruženju nadjete budžet koji toliko malo izdvaja za ove segmente, za društvene djelatnosti, dakle prije svega za kulturu, ja ću odmah svu svoju kritiku koju sam Vam uputio povući. Nijesam govorio uopšte o kapitalnom budžetu, ja sam govorio samo o onim segmentima i o ova dva objekta koje ste planirali - Dom kulture u Andrijevici i adaptaciju i pretvaranje Doma Jugoslovenske narodne armije u Podgorici u muzički centar- ali generalno gledano i taj kapitalni budžet je mizeran. Znam da su kapitalni izdaci veći i da njih možemo naći po raznim stavkama.

Medjutim, ponovo kažem, kada se sve to sagleda, vjerujte da je to katastrofalno malo sa aspekta razvoja i sa aspekta onoga što bi trebalo čim prije raditi u 2007. godini, i kada je u pitanju rekonstrukcija puteva, i kada je u pitanju izgradnja objekata u mnogim oblastima, i kada je u pitanju sanacija i adaptacija tih objekata. Tu podrazumijevam i zaštitu kulturne baštine, pokretne i nepokretne, tu podrazumijevam sve ono što jesu investicije. Međutim, očigledno je da, imajući u vidu za što ste se vi opredijelili i gdje da date akcenat, a o tome su prethodno govorile kolege, vi naravno nijeste mogli da se razastrete, pa da pokrijete na valjan i na odgovarajući način i ovo za šta se ja zalažem. Da li Crna Gora, na primjer, u oblasti kulture treba da ima svoj brend i ima li ga? Ja tvrdim da ga ima. Ali vi to nećete da priznate i vi to nećete finansijski da poduprete. Šta je sa FIAT-om, šta je sa Gradom teatrom u Budvi, šta je sa drugim segmentima koji bi zaista mogli da budu brendovi Crne Gore? Hvala lijepo.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Pajović je naredni diskutant, poslije njega poslanik Živković.

Izvolite.

SLOBO PAJOVIĆ:

Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolege poslanici, uvaženi ministri, pomoćniče ministra,

Budžet je najznačajniji plan javnih prihoda i rashoda u svim savremenim državama preko koga se apsorbuje i redistribuira značajan dio nacionalnog dohotka. Donosi ga Skupština na period od godinu dana. On je politički i računovodstveni dokument. Politički, jer predstavlja kontrolu Parlamenta nad izvršnom vlašću, a računovodstveni, jer predstavlja način upravljanja javnim finansijama od strane države. Kada je u pitanju upravljanje javnim finansijama, treba istaći da su eksperti Svjetske banke konstatovali da je Crna Gora zaista postigla veliki napredak u reformi upravljanja javnim finansijama u proteklim godinama. Ministarstvo finansija je kreiralo jasnu i sveobuhvatnu budžetsku dokumentaciju koja pruža odgovarajući kontekst i pretpostavke za budžetsku politiku.

Uopšteno govoreći, crnogorski budžet predstavlja jasan i detaljan opis planirane potrošnje za datu budžetsku godinu, kao i makroekonomske i fiskalne pretpostavke koje se nalaze u pozadini predloga potrošnje. Struktura i jasnost budžetske dokumentacije koja se predaje Skupštini je od suštinske važnosti kako bi se obezbijedilo da odluka o budžetu bude transparentna za javnost. Ukupno posmatrano budžetska dokumentacija je vrlo temeljna i dobro pripremljena. Ono što je takođe karakteristično za ovaj predlog budžeta jeste da je prilikom njegove izrade Ministarstvo finansija prihvatilo određene sugestije ekspertskog tima Svjetske banke koje se tiču uključivanja dodatnih analiza i informacija kroz razne uporedne tabele, što doprinosi da je ova budžetska dokumentacija temeljnija u odnosu na ranije godine. Takođe, ono što je ocjena svjetske banke da je budžet vjerodostojan, što se zaključuje na osnovu podataka o ishodu ostvarenja. Kapacitet da se budžet implementira kako je planirano, predstavlja ključni pokazatelj uspjeha budžetskog sistema koji dobro funkcioniše. U Crnoj Gori je taj kriterijum dobro zadovoljen, pogotovo na zbirnom nivou. Upoređujući podatke ostvarenja budžeta u zadnjim godinama, može se konstatovati da se crnogorski budžeti izvršavaju po planu.

Predlog zakona o budžetu za 2007. godinu predstavlja dobru i realnu osnovu za finansiranje javne potrošnje u Crnoj Gori. Polazna podloga za planiranje budžeta za narednu godinu jeste ono što je ostvareno za devet mjeseci ove godine, kao i procjena ostvarenja do kraja godine. Ono što je karakterisalo ekonomsku politiku i politiku budžetske potrošnje u 2006. godini jeste smanjenje budžetskog deficita i finansiranje budžetskih izdataka iz realnih izvora, ravnoteža tekućih izdataka i razvojne komponente, ravnoteža prihoda i rashoda, stabilnog funkcionisanja svih korisnika i učesnika javne potrošnje, kao i redovno ispunjavanje svih obaveza prema međunarodnoj zajednici.

Prioriteti ekonomske politike u 2007. godini opredijeljeni su tako da se kroz održavanje makroekonomske stabilnosti i kroz stabilan i nizak nivo inflacije doprinese, sa jedne strane, smanjenju poreskog opterećenja građana i privrede, smanjenju javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu i smanjenju ukupnog duga, a sa druge strane povećanju bruto društvenog proizvoda ... a sve u cilju realnog porasta životnog standarda građana. Ono što ima poseban značaj jeste da se za narednu godinu planira ostvarenje budžetskog suficita. Polazne procjene pokazuju da će nivo bruto društvenog proizvoda u 2007. godini premašiti dvije milijarde eura, sa procjenom rasta 9,56 po nominalnoj stopi, odnosno 6% po realnoj stopi. Planirani prihodi u predloženom budžetu veći su za 19,55% u odnosu na 2006. godinu. Ovo povećanje bazira se na ostvarenom rastu javnih prihoda u ovoj godini i realnim očekivanjima nastavka njihovog pozitivnog trenda naplate u narednoj godini.

Ukupan nivo javne potrošnje za 2007. godinu planiran je u iznosu od 897 miliona dok su javni prihodi procijenjeni na 909 miliona eura. Ovakav planirani odnos s kojim se predviđa višak javnih prihoda nad rashodima pretpostavlja ostvarenje suficita javne potrošnje u iznosu od 12 miliona, gdje budžetskom suficitu pripada 10,7 miliona eura. Ovakvim odnosom prihoda i rashoda potvrđuje se da Crna Gora nastavlja stabilan koncept finansiranja javne potrošnje iz realnih i izvornih prihoda. Ovako planirana javna potrošnja i budžet Republike Crne Gore su u granicama koje obezbjeđuju njihovo relativno smanjivanje u bruto društvenom proizvodu. Učešće javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu smanjuje se, posmatrano od 2004. godine, sa 45,52%, preko 45,19% u 2005. godini, 43,32% procijenjeno do kraja 2006.godine, do 42,85% kako je planirano za 2007. godinu. Budžet Republike planiran je na nivou 28,86%, a bez transfera na 20,70% u bruto društvenom proizvodu. Planirano je da suficit bude na nivou od 0,6%, bruto društvenog proizvoda. U strukturi javne potrošnje budžet sa 64,37% zauzima dominantno mjesto, zatim Fond penzijskog i invalidskog osiguranja sa 15,18%, opštine sa 9,91%, Fond zdravstva 9,13% i Zavod za zapošljavanje 7,41%.

Ono što predloženom budžetu za 2007.godinu daje pozitivan karakter jeste da je budžetska dokumentacija transparentna za javnost, dobro pripremljena i da je budžet vjerodostojan, što je potvrdila i Svjetska banka; da se prvi put planira višak javnih prihoda nad rashodima, odnosno budžetski suficit; da se nastavlja smanjenje učešća javnog duga u bruto društvenom proizvodu sa očkivanjem da u narednoj godini dostigne nivo ispod 37%, a sve usmjereno prema zacrtanom cilju da učešće javnog duga u bruto društvenom proizvodu bude ispod 30% što se očekuje 2010.godine. Zatim, da se dalje nastavlja smanjenje javne potrošnje i ono će u narednoj godini iznositi ispod 43%. Zatim da se nastavlja pomjeranje poreskih prihoda od direktnih ka indirektnim porezima, gdje dolazi, sa jedne strane do smanjenja prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica i poreza na dobit pravnih lica u apsolutnim iznosima u odnosu na 2006. godinu, a sa druge strane do povećanja prihoda od PDV-a, akciza i carina. Da se zadržava stabilan i nizak nivo inflacija uz povećanje stope zaposlenosti i da se prvi put budžet, sastoji iz dva dijela, tekućeg i kapitalnog budžeta gdje su odvojene aktivnosti koje se finansiraju kroz tekući budžet kao i strateški projekti koji će se realizovati kroz kapitalni budžet.

Dakle, Predlog zakona o budžetu za 2007.godinu predstavlja stabilnu i realnu osnovu za servisiranje javne potrošnje, otplatu javnog duga, ispunjenje kapitalnih i programskih zadataka, kao i ostvarenje zacrtanih reformskih aktivnosti. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Pešić, komentar.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Gospodine Pajoviću, govorili ste i Vi o kapitalnom budžetu i kapitalnim izdacima.

Činjenica radi, stoji u ovom budžetu i stoji u konsolidovanoj javnoj potrošnji planiranoj za 2007.godinu, da će se na račun kapitalnih izdataka, ukupno gledano, izdvojiti nekih 101 milion eura. To je velika cijena i tu nema dileme. Kada govorimo o kapitalnom budžetu, govorimo o cifri od 34 miliona eura i ta cifra od 34 miliona eura, po meni, može da se kvalifikuje ovako ili onako u kvantitativnom smislu. Međutim, ono što kod mene apsolutno ne dobija podršku, ne dobija pozitivnu ocjenu, jesu prioriteti koji su dati u tom kapitalnom budžetu. Prioriteti koji su dati, su po meni, katastrofalni i to je jedna od najvećih zamjerki. To je čak i zamjerka u ukupnom planiranju kapitalnih izdataka Vlade Crne Gore i u prethodnim budžetima i od strane Svjetske banke kroz studiju koja posebno potencira da kapitalni izdaci u Crnoj Gori moraju biti, prije svega, vezani za infrastrukturne objekte. Posebno u ovoj mreži infrastrukturnih objekata, najveći prioritet treba da se da magistralnim putnim pravcima, vodosnadbijevanju i svemu onome to je vezano za povećanje produkcije, odnosno povećanje privrednog potencijala Crne Gore.

Kada govorimo o kapitalnim izdacima u tekućem budžetu Vlade Republike Crne Gore, to je nivo od 36 miliona. Gospodo, po kriterijumima ima jedan nivo i jedan dio tih izdataka koji apsolutno ne zadovoljavaju kriterije da se tretiraju kao kapitalni izdaci. A da opet ne govorimo o prioritetima u svemu tome.

Gospodo, u izdacima za investiciono održavanje u kojima učestvuju i izdaci za putnu infrastrukturu, pogledajte u strukturi koliko učestvuju: za Željeznicu 1,75 miliona, za grijanje škola moglo bi se reći da je dovoljno 2,3 miliona, za magistralne puteve svega 1,20 miliona i da ne nabrajam dalje. U tim kapitalnim izdacima, gospodine Pajoviću, jedna od najvećih stavki, 2,35 miliona, izgradnja stanova za administraciju. Gospodine Pajoviću, je li to prioritet, da li to treba da bude prioritet Crne Gore na putu privrednog i ukupnog oporavka, uz uvažavanje rješavanja pitanja tih ljudi, ali ne ovolikog broja i ovolikog kvantuma zaposlenih u državnoj administraciji?

Još jedna stvar, treća, koju i ja kao vrlo pažljivi čitalac ove knjige nijesam uspio da dešifrujem do kraja - kapitalni izdaci državnih fondova i lokalne samouprave, na to otpada preko 32 miliona eura, u sumi. A u strukturi? Tu stvarno želimo da čujemo, gospodine Lukšiću, da nam vaš pomoćnik da nam kaže šta je planirano i šta je strukturirano. I još jedna stvar - ja bih Vas molio, gospodine ministre, da nam odgovorite, vezano za ovaj razgovor oko minimalne cijene rada, odnosno najniže cijene rada i reperkusije koje će imati, ukoliko se dogovor danas postigne u odnosu na ovo što je predloženo Budžetom za 2007. godinu.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Mislim da je ministar odgovorio na ovo pitanje.

Odgovorio je, ali dobro, ostavićemo njemu na ocjenu.

Poslanik Pajović. Izvolite.

SLOBO PAJOVIĆ:

Gospodine Pešiću, rekli ste da je na nivou javne potrošnje planiran 101 milion eura za kapitalne izdatke.

Ja se slažem potpuno sa Vama da je to značajna suma. Znači, u dijelu koji se tiče kapitalnog budžeta, planirano je 33 miliona. Taj dio je podijeljen na dvije potrošačke jedinice - na Direkciju za auto-puteve i na Direkciju za javne radove. U dijelu tekućeg budžeta planirano je dodatnih 36 miliona koji se odnose i na infrastrukturu i na održavanje poštojeće infrastrukture i na nabavku nove opreme. Ono što je takođe značajno jeste da se na nivou lokalnih samouprava u dijelu javne potrošnje planira dodatnih 28 miliona eura, što mislim da nije mala stavka, a s obzirom da je prvi put prezentiran kapitalni budžet, mislim da će se to iz godine u godinu povećavati. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Pejović je takođe tražio pravo na komentar, na izlaganje poslanika Pajovića. Izvolite.

ZARIJA PEJOVIĆ:

Poštovani kolega Pajoviću,

Konstatovano je da premisa za rast bruto društvenog proizvoda, na temelju kojeg je projektovan ovaj budžet jeste da bruto proizvod ... negdje po stopi od 8%. Svjetska banka kaže da je realan prosječni rast negdje oko 4%. Interesuje me na kojim premisama se zasniva ta projekcija rasta od 8%. Dakle, ako kažemo da imamo uravnoteženu makroekonomsku politiku,interesuje me na kojim premisama vi bazirate razvojnu komponentu ovog budžeta. Da li je to povećanje produktivnosti. Da li je to veća edukacija i sposobnost stanovništva u Crnoj Gori da odgovori radnim zahtjevima? Imamo situaciju da preduzetnička udruženja, udruženja poslodavaca kažu da nijesu zadovoljna kvalitetom naše radne snage i da ona ne ispunjava zahtjeve, čak ni na ovom nivou tehnološkog razvoja. Da li je to bolje korišćenje prirodnih i energetskih resursa. Nije. Vidjeli smo da trećinu struje trošimo. Vidjeli smo kod privatizacije Boksita, profesor Radulović je napravio tu kalkulaciju, podijelio kapacitete boksita sa prodajnom cijenom i došao je do 50 centi po toni, iako je preko 30 eura na svjetskom tržištu. Da li su to tehnološke promjene i inovacije? Tehnološke promjene su izraz istraživanja nauke, a svega je milion eura ovdje dato za nauku. Devetsto hiljada, kaže koleginica. Da li su to možda veće kapitalne investicije, proširenje materijalne osnove rada, više ulaganja u osnovna sredstva? Vidjeli smo da imamo dva miliona eura ulaganja u mala i srednja preduzeća, a pročitah ovdje u listu »Ekonometar«, samo je italijanska vlada Srbiji dolijelila kredit od 30 miliona eura za mala i srednja preduzeća. Je li to razvoj informacione tehnologije? Imamo podatak da svega 25% populacije u Crnoj Gori koristi internet. Kapitalne investicije koje su i ranije poštojale, i Svjetska banka to navodi, i dalje su svega na nivou od 2%. Kolege, dozvolite mi da iznesem jednu impresiju. Ovaj budžet je poput velikog krpelja koji se na tijelo zakači i onda mu siše krv, a ne daje mu ništa, razumijete. Ili poput jednog karcinoma koji razjeda ovo društvo. Imamo deficit od 600 miliona eura od bilansa plaćanja, imamo pola milijarde budžet koji je potrošački usmjeren. A gdje su investicije? Vidimo da banke daju samo kratkoročne kredite privredi, a gdje su investicije, iz čega da se hrani naša prevreda, iz čega da krenemo naprijed? Hajde da korektno pričamo o tome. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Pajović.

SLOBO PAJOVIĆ:

Želio bih da Vas ispravim. Za 2007. godinu je planiran nominalni rast od 9,56%, a realni rast od 6%, a to je povećanje koje je Svjetska banka govorila za 2006. godinu, o kome ste vi pričali 8,22%. To je taj nivo bruto društvenog proizvoda koji je planiran za 2007. godinu da bude veći za nekih dodatnih 180 miliona eura. Ja se slažem sa Vama da budžet vjerovatno nije dovoljan, ali je to ono što je. Mi raspodjeljujemo ono što imamo, ne možemo više, ali sam siguran da će on biti dobar podstrek za dalje još veće povećanje i još bolju razvijenost Crne Gore u narednom periodu. Znači, ono što slijedi, na nama je da se sprovode ekonomske reforme i da brže idemo prema evropskim standardima, usvajanju samih evropskih standarda. Hvala vam.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Popović. Izvolite.

PREDRAG POPOVIĆ:

Po posljednjem izvještaju Svjetske banke rečeno je da je jedan od osnovnih problema sa kojima se suočava Crna Gora korupcija.

Ako govorimo o korupciji onda se pod tim podrazumijeva osavremenjavanje mnogih institucija koje se korupcijom moraju baviti. Međutim, odmah da vam kažem, ako je ovim budžetom, recimo, za Agenciju za duvan izdvojeno 99.974 evra, dakle ne 100.000 nego 99.974 evra, prvo se postavlja pitanje da li oni mogu sa toliko novca išta da rade? A ja bih postavio pitanje - šta oni uopšte rade? Šta je, zapravo, zadatak Agencije za duvan? Ako oni ne vide ovo što svi građani vide, a u tom smislu je reagovao i gospodin ministar finansija rekavši da nema prodaje cigareta na ulicama ili da im to nije poznato, onda ne znam da li je i tih 99.000 suštinski bacanje novca.

Drugo, Uprava za sprječavanje pranja novca - 393.598 evra. Uprava za antikorupciju, ovo namjerno potenciram zato što smo mi od strane Svjetske banke i drugih svjetskih institucija koje se bave nama okvalifikovani kao zemlja sa najvećim stepenom korupcije, svega 126.252 evra. Ponavljam, Uprava za aktikorupciju 126.252 evra. Nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima otprilike na nivou Agencije za duvan 99.280 evra. Ako to dovedemo u odnos sa glavnim ciljevima koje je Vlada ispostavila za narednu godinu i ove cifre u odnosu na te probleme, velika je diskrepanca. Teško me možete uvjeriti da iza tih verbalnih zalaganja vi činite nešto da se to implementira u život. Ono što je jako veliki problem i na čemu ćemo posebno insistirati, nije u donošenju zakona, u ovom parlamentu će se zakoni donijeti bez mnogo polemika, ne vidim da ima bar relevantnih političkih snaga koje će se tome opirati, ali će ozbiljan problem biti implementacija tih zakona. Znači, ako mi ne pokazujemo na djelu, čak i kroz ove razdjele institucije koje se bave tim problemom, da zaista želimo da ih osposobimo, da jedan dio novca usmjerimo ka njima, da pokažemo i time da smo spremni i da hoćemo da se borimo protiv društvenih žala, onda izvinite, molim vas, opravdane su kritike na račun Crne Gore i vaše vlasti. Dakle, to je problem kojem vi, očigledno, ne posvećujete nikakvu pažnju.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala poslaniku Popoviću što poštuje vrijeme.

Izvolite.

SLOBO PAJOVIĆ:

Gospodine Popoviću, bilo koju potrošačku jedinicu da pitate, njima je malo koliko im je dodijeljeno budžetom. Prema tome, ja sam siguran da su proporcije na ukupnom nivou kako je postavljen budžet zadovoljene. Koliko kome je potrebno u ovom momentu, toliko mu je i dato, a smatram da treba svaka od njih da ima mnogo više nego što ima, zaista. Ja se nadam da će to u budućem periodu biti mnogo značajnije nego što je sada, ali sam siguran da su ove proporcije kako su sada postavljene, postavljene onako kako su mogućnosti dozvoljavale. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Živković. Izvolite, diskusija deset minuta.

RADOJICA ŽIVKOVIĆ:

Govoriti o ovom budžetu u ovakvom obliku kako smo ga dobili i u vremenu koje smo imali na raspolaganju je dosta teško. Pored obilja zakona kojima smo pretrpani posljednjih dana imali smo dvadesetak dana na raspolaganju da se bavimo budžetom, da pripremimo svoje diskusije, što je za ovoliko materijala, priznaćete, vrlo malo.

Prva primjedba je to što je materijal mogao da bude poslanicima dostavljen puno ranije, a druga primjedba je takozvana netransparentnost ovog budžeta. Ja sam pokušao da nađem adekvatnu riječ u srpskom jeziku za riječ »transparentno«. Neki prevod u enciklopediji sam našao - providno. Može i tako. Ako bi gledali providnost ovog budžeta, mogu da uporedim to sa nekim zamagljenim staklom kroz koje moramo da gledamo ovaj budžet. Ja sam to rekao i na Odboru za privredu i finansije. Svaka stavka je toliko sakrivena, toliko se težilo da se ne pojasni, za razliku od mnogo drugih budžeta koje sam pogledao ovih dana na internetu. Primjera radi, javna rasprava o hrvatskom budžetu vodila se mjesec dana, njihov javni servis se uključio u to. Naravno, da mi imamo javni servis, vjerovatno bi i naš, ali nemamo ga. Nadamo se, kad ga budemo imali, javni servis televizijski, da će se i naš javni servis uključiti u to. Rasprava je vođena na univerzitetu, nevladine organizacije, svi su se izjasnili. Tamo se vidi sljedeće, na primjer kada su investicije u infrastrukturu u pitanju: svaki auto –put, cesta, kako oni kažu, čak je razbijen na pojedine dionice, pa kaže - ovoliko novca ćemo utrošiti od te tačke do te tačke, od sljedeće tačke u tom periodu, čak i datumi. Toliko je to jasno napisano da svako može da vidi kako će se državne pare trošiti. Na žalost, ovaj naš budžet toga nema. Kada smo ovu primjedbu dali gospodinu ministru na Odboru za finansije i privredu, rekao je ja bih trebao da budem jedini ministar u Vladi kad bih morao sve to da znam. Svi ministri treba da znaju, a on nije konsultovao potrošačke jedinice za što će trošiti taj novac, nego, jednostavno, to je pitanje tih potrošačkih jedinica. Tada je rekao da bi trebalo da svi ministri prisustvuju Odboru za privredu i finansije da bi pojasnili poslanicima pojedine stavke iz tog budžeta kako će se trošiti.

Kada diskutuju poslanici Demokratske partije socijalista, oni uglavnom prvo pohvale kapitalni dio ovog budžeta i kažu da je to prvi put da se desi da imamo i kapitalni budžet u okviru ovog budžeta. Kada se uporede sa zemljama u okruženju, kapitalni izdaci Crne Gore su među najnižim u regionu, iznose tek nešto manje od jedne polovine prosječne potrošnje kao dijela bruto domaćeg proizvoda. Znači, nije to toliko baš pohvalno, ali i kada ga razvrstamo po ovima što se vidi, dosta je već govoreno, može se jasno vidjeti da tu i nema nekih kapitalnih investicija. Prvo da regionalno podijelimo. Ja sam u jednoj replici već kazao ovu cifru, ali ću sada ponoviti da dobro čuju svi građani na sjeveru, posebno oni koji su glasali Demokratsku partiju socijalista, da znaju da od 33,5 miliona, koliko iznosi ovaj Budžet, samo dva i po miliona je predviđeno za investicije na sjeveru. Samo dva i po miliona. Ove priče da će Svjetska banka, Evropska banka, ne znam koja banka, da će to da uloži u Crnu Goru, ona će uložiti o tom–potom. Kada stvarno dobijemo plan Evropske banke za rekonstrukciju, mi ćemo i pričati o tome. Ovdje se posebno isticao Dom kulture u Andrijevici, nekoliko poslanika je kao pozitivan primjer navelo Dom kulture u Andrijevici. Gospodin Simonović je rekao da to ne bude predizborno obećanje. Samo da ga podsjetim da je to predizborno obećanje 1990. godine. Kada su godine počinjale januarom, kada je bio jedinstveni DPS, tada je obećan Dom kulture u Andrijevici. Nakon nekoliko godina, urađeni su neki temelji i neke armature koje su virile iz zemlje desetak godina i svakih sljedećih izbora je obećavano - daćemo vam Dom kulture. U međuvremenu su urađeni domovi kulture u Petnjici, u Tuzima, u Ulcinju. Dobro je što su i tamo urađeni i ja ne kažem da nije trebalo raditi, gospođo Bebo. Ali, morao se uraditi i taj, hvala bogu da je došao na red, evo sad vidim veliku hvalu. Znači, na sjeveru će se sljedeće godine utrošiti samo dva i po miliona evra. Planirano je toliko, da li će se utrošiti, ne znam, možda će nešto iskrsnuti. Da bismo to uporedili sa ostalim dijelovima Republike, u centralnom dijelu Republike, Podgorica, Danilovgrad i Nikšić, samo taj dio, utrošiće se skoro 13 miliona evra. A na primorju pet miliona i šest stotina evra, plus za put od Risna prema Žabljaku sedam miliona evra je planirano. Tu je planirano šest miliona za sve puteve u Crnoj Gori, nešto za asfaltiranje, dio toga će doći. Ja ulažem oštar protest i Vladi i Ministarstvu koje je pripremalo ovaj budžet, zašto je ovako malo planirano za sjever i zašto nema planiranog puta prema sjeveru. Umjesto što ste predvidjeli velika sredstva za davanje reklama Bi-bi-siju i Si-en-enu da bi se reklamirao turizam u Crnoj Gori i primorje, bolje bi bilo da ste ta sredstva opredijelili da dobar put prema sjeveru kojim dolaze turisti na primorje, i to je jedan značajni dio i veći dio turista prema primorju, nego za ove reklame bi došle na red tek kada uredimo svu infrastrukturu. Inače, za kapitalnu infrastrukturu u Crnoj Gori za ovu godinu je predviđeno 82% manje nego prošle godine. A zašto? Morali smo to da zamijenimo sa izgradnjom zatvora, zgrade Vlade itd. Ja ne smatram to kapitalnim investicijama. Kapitalna investicija je put, tunel i slično. Znači, morao se napraviti plan javnih investicija i plan prioriteta tih investicija, a ne svaljivati grešku - nije tražilo ovo ministarstvo,nije planiralo ništa da uradi ministarstvo ovo, ono. Interesantno je ovdje pomenuti povećanja u budžetu neke stavke koje su povećane. Na primjer, ovi ostali troškovi, to je toliko zamagljeno i to je upravo sakrivanje stvarne situacije u ovom budžetu. Naravno, vi ste se jednom opekli oko javnosti kada ste prodali Pivaru, rekli ste - 100% pravimo prugu Nikšić - Podgorica, željezničku, pa je nijeste od toga napravili. Kada ste prodali Telekom kazali ste - te pare ćemo da potrošimo za put prema sjeveru. To nijeste uradili. E, sada, zbog uticaja finansijskih lobija i onih kartela, onako kako ih je definisao gospodin Dedeić, vi nijeste smjeli javno da prikažete sve, pa ste nešto nedefinisano kazali u ove ostale troškove. Ali, gospodine ministre, zašto je naknada za godišnji odmor povećana 244, zašto je naknada za stanove povećana 862%? Znači 862%. Da li su stanovi stvarno poskupjeli toliko? Naknada za prevoz za 3.560%.

Vi ste na Odboru odgovorili da se pojedina ministarstva nijesu dobro snašla u planiranju prethodnog budžeta. Interesantno da se nije snašlo ni Ministarstvo finansija, koje je ove ostale troškove u prosjeku 3 puta povećalo. Mi smo vidjeli, na primjer, zakup zgrada. Peti put pitam, gospodine ministre, da nijeste slučajno vidjeli, jer ste zadnji put rekli da ne znate taj podatak, koliko se plaća Demokratskoj partiji socijalista za zakup prostora koje koristi Vlada Crne Gore, u dolarima, u eurima, u procentima, u dinarima, bilo kako mi recite taj podatak. Znači, nećete uporno da kažete. Tada ste me uputili na službenika Vlade da bi on mogao da zna. Ja ne znam da li je neko od vas taj službenik, ne znam ko je Vaš pomoćnik, ne znam ko su, ali molim vas da odgovorite. Ja sam bio skoro u Briselu i vidio sam stvarno da za zakup zgrada treba povećanje, s obzirom da imamo nova konzularna predstavništva , ali mogli ste kao Hrvati u svom budžetu što su to predvidjeli, pa kažu - za zakup u Briselu toliko, za zakup u Moskvi toliko i tako redom. Vi ste to samo jednom rečenicom pomenuli, da biste sakrili.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Milošević, diskusija. Ivolite.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, poštovane kolege,

Ja ću samo da pokušam da razjasnim neke stvari, istovremeno da i gospodinu ministru uputim nekoliko pitanja. Slažem se i sa kolegama iz opozicije - da bi bila cjelishodna rasprava o budžetu,potrebno je da ovdje bude prisutno više ministara. Vjerovatno bi bilo i upućeno direktno nekih pitanja koja su vezana za odredjena ministarstva, pa bi možda bilo manje dilema i kod ostalih naših kolega, nego što je u ovom slučaju.

Sada sam se vratio sa sjednice Zajednice skupština opština i imao bih jedno pitanje za gospodina ministra. Dobili smo od gospodje Mihailović odgovor, vezano za porez na dohodak gradjana, da će, s obzirom da će opštine u tom dijelu imati i manji prihod nego što je bio u 2006.godini, u 2007.godini, samim tim i finansiranje Zajednice opština, pošto se finansira jedino iz tog izvora prihoda, biće na taj način ugroženo. Imamo jedno obećanje da ćemo do kraja marta mjeseca naći formu da vidimo kako će se taj prihod opštinama nadomještiti na neki način, barem u 2007.godini. Bio je ovdje razgovor da li je to povećanjem procenta 10 na 12%, da li je to povećanje jednog dijela ustupanja poreza PDV-a ili ustupanjem poreza od prometa nepokretnosti. U tom pravcu ćemo tražiti jedan razgovor sa Vama, da vidimo da u tom dijelu opštine ne budu dobile manje novca nego što je to bilo u periodu 2006.godina.

Saglasan sam potpuno i sa Vašom pričom da je to jedan podsticaj razvoju privrede, podsticaj zapošljavanju novih radnika i svemu ostalom.Istovremeno, kad govorim o lokalnoj upravi, svjestan sam da mi imamo ogromnu rezervu vezano za zapošljavanje i za smanjenje broja zaposlenih i na taj način da i mi možemo da doprinesemo racionalizaciji i boljem funkcionisanju nego što je bilo do sada.

Nekolike stvari su, po meni, bile interesantne, iz prethotnih izlaganja, sigurno i za sve zajedno, kad govorimo o sredstvima koja su opredijeljena budžetom. Kad govorimo konkretno o sjeveru i o sredstvima koja su data ovdje, kada čovjek pogleda tabelarno, od ovih 15.000.000 tačno ispada da je to 2.700.000. Ako bi čovjek gledao usko tu jednu priču. Ono što je, po meni, najznačajnije, jeste da moramo da se okrenemo i da razgovaramo o dva krucijalna objekta, koji bi trebalo da valorizuju sve ono što se radi na sjeveru.To je potencijal Bjelasice i to je izgradnja aerodroma u Beranama. Ja sam u toku da se radi fizibiliti studija za aerodrom u Beranama, da bi trebalo da bude pri kraju. Ovdje nijesam vidio da to poštoji, u ovom budžetu za 2007.godinu i istovremeno nijesam vidio vezano za put prema sjeveru.Došli smo, mislim, na onu priču koja je bila prisutna prije godinu dana, da će se raspisati koncesija za taj put i da će biti zainteresovanih ljudi da ulažu u taj put.Ja sam i tada govorio jedan podatak da je 1.000.000 auta prošlo kroz Bijelo Polje za devet mjeseci i govorio sam da je tome i ranije trebalo pristupiti da bismo mi mogli da barem dobijemo mnogo više kilometara nego što je izgradjeno do sada na putu od Podgorice prema Kolašinu.

Još jednu stvar, kada govorimo o sjeveru, ja moram ovdje da kažem. Mi stalno nešta govorimo - ispružene ruke, stalno se nešta žalimo i stalno nešto tražimo, svi mi u tom dijelu. Mislim da jedan kapacitet ljudi koji poštoji na sjeveru mora da bude okrenut u drugom pravcu. Tačno je da moramo da budemo zahtjevniji, da mora da se napravi jedan program i projekat, vezano za sjever. U ovome dijelu mene je obradovala diskusija gospodina Bigovića da i ljudi sa Primorja razmišljaju da daju podršku sjeveru, jer kad ja govorim o putu Podgorica - Bijelo Polje, tvrdim da to nije put za sjever,nego je to put za jug. Još dugo vremena najznačajniji turisti će biti upravo iz Srbije, sa Kosova i Makedonije koji idu tim putem. Oni kada pomisle da treba da idu niz Moraču, vi znate kako to izgleda. Prema tome, sigurno je da će Primorje sa izgradnjom toga puta i Podgorica, dobiti veći broj turista i da će to biti od značaja za taj region kompletan. Mislim da će se u tom pravcu napraviti jedna puno dinamičnija aktivnost.

Što se tiče aerodroma u Beranama, nijesam prošli put, ali sad sam rekao da je to jedno zaledje za 600.000 ljudi, mislim da će to na tenderu sigurno naći strateškog partnera i to treba što prije realizovati. To je aerodrom koji će, siguran sam, biti najprofitabilniji aerodrom u Crnoj Gori, bez obzira što neko kaže dva aerodroma na malom prostoru. Ovo je aerodrom koje ima zaledje, možda je to pitanje za gospodina Vučinića, ima zaledje i u Srbiji i u tom dijelu je, po meni, interesantno. Ja misim da je to u nadležnosti vojske, nijesam siguran da li je Ministarstva saobraćaja ili je vojni aerodrom.

Kada govorimo o sjeveru i kada se govori na ovu temu šta u sljedećem periodu, ja sam dobio uvjeravanje od Direkcije za puteve, dobro bi bilo i to da znamo, za put od Slijepča mosta do Pljevalja. Za ljude iz Pljevalja mnogo je značajniji nego za nas u Bijelom Polju, ali i za jedne i za druge je važno da je 1.700.000 kroz sanacije opredijeljeno za taj putni pravac Pljevlja - Slijepač most. Sada ljudi koji idu iz Pljevalja idu preko Srbije, znači preko Prijepolja idu do Bijelog Polja,jer je to najbliži putni pravac, jer je ovamo slabiji put. Nadam se da ćemo uz podršku opština Pljevlja i Bijelo Polje zajedno zatvoriti tu konstrukciju i to zajedno uraditi.

Kada se vratimo malo nazad, nije bilo idealno kada bi govorili o svim ulaganjima i svemu što se dešavalo, ali moramo da primijetimo jedan značajan pomak koji je bio u proteklom periodu vezano za investicije, pogotovo kada govorimo vezano za poljoprivredu i infrastrukturu. Značajna su sredstva uložena barem na revitalizaciju puta od Podgorice prema Kolašinu. Kada govorimo o sportskim objektima, znamo da je završeno i u Kolašinu i u Bijelom Polju, Rožajama, sada se završava sportska dvorana u Plavu, da je značajna infrastruktura, asfaltirani su kilometri i kilometri puteva.

Ono što je po meni bitno, mislim da bi mi kao predsjednici opština, pošto mogu da kažem i u njihovo ime, trebalo da zajedno sjednemo i da kažemo šta su to prioriteti sjevera. Možda je bolje od svih onih kilometara puteva da se odreknemo svega toga, i ove podrške poljoprivrede, i da kažemo - dajte da sredstva uložimo da napravimo put ili da uradimo aerodrom.Mislim da bi mi trebalo da imamo jedan zajednički koncept sa Vladom, jer od ovih malih projekata do sada smo ili liječili neke rane ili neke trenutne interese zadovoljavali svi zajedno. Da je neko drugi bio na vlasti, siguran sam da bi on slično radio, u tom momentu se nije moglo drugačije uraditi. Vezano za prosvjetu, bilo je komentara, neću da ulazim u rad ministra i ostalo što je bilo vezano za strategiju Ministarstva prosvjete, ali, što se tiče objekata i opreme, mogu da kažem za Bijelo Polje da smo to doveli na izuzetno kvalitetan nivo i da je uloženo dosta sredstava zajedno sa Opštinom i Ministarstvom prosvjete. Mislim da je to jedan pozitivan pomak, da smo napravili dosta novih školskih objekata ne samo u Bijelom Polju, nego i na sjeveru Crne Gore. To je dobro i mislim da u tom pravcu treba nastaviti.Šta je problem? Problem su i tamo kadrovi i problem su mali lični dohoci. Ja sam dijete prosvjetnog radnika, jeo sam taj hljeb i studirao i znam kako je to bilo. Mislim da je i dan danas ovaj problem vezano za niska primanja, ali vjerovatno sudbina koja je na nivou čitave Crne Gore. Ali, kada se govori o racionalizaciji u prosvjeti,napravljeni su standardi, uradjena je ta racionalizacija, taj prvi krug, možda bi trebalo sagledati te efekte i dokle možemo da idemo u tom dijelu.

Kada se govori o MUP-u, svi smo svjesni da je racionalizacija neophodna. Vi ste rekli šta će se uraditi u sljedećem periodu, da će se dobiti sistematizacija. Ono što je bitno,napraviće se sistematizacija ili racionalizacija upravo na ljudima koji možda imaju najmanja primanj. Još jednu stvar moram da potcrtam - više od 80% ljudi upravo sa sjevera zaposleno je u policiji. Zato što u to vrijeme, sa juga ili iz Bara, ili iz Herceg Novog, rijetko je ko htio da radi u policiji, pa su zaposleni ljudi sa sjevera. Na taj način ćemo stvoriti tehnološki višak,vjerovatno ponovo pritisak ili povratak tih ljudi u sredine na sjever.

Postavio bih par pitanja.

Kad govorimo o lokalnoj samoupravi, vidio sam da su prihodi od privatizacije 2.681.000, na strani 11 vezano za ovaj dodatni dio bužeta. Nijesam baš siguran, prihod od privatizacije,mi nijesmo imali u tom dijelu. Kada govorite o porezu na imovinu, odnos toga poreza je: republika 50%, budžetska opština 50%. Vjerujte mi vidio sam da je porez u tom dijelu, recimo, Budva 1.900.000, mi imamo oko 60.000. Da li bi se taj omjer trebao mijenjati u nekim opštinama? Mislim da bi i to trebalo da bude značajno sa jedne pozicije koja je za nas takodje važna.

Na strani 25 - sredstva Ministarstva turizma i zaštite životne sredine. Potpuno se slažem da bi od ovih 980.000 trebalo nešto uraditi na promociji potencijala sjevera.

Transferi opštinama za štetu od elementarnih nepogoda - 300.000. Mislim da i ta stavka zaslužuje veći iznos.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Prijavili su se poslanik Popović i dvojica ministara.Prednost poslanicima.

Izvolite, poslaniče Popoviću.

PREDRAG POPOVIĆ:

Hvala.

Moram istaći da je diskusija gospodina Mološevića bila vrlo itneresantna. Osnovni problem koji se vezuje za sjever, ako ga tako posmatramo, jeste i u dijelu onoga o čemu ste Vi govorili, ali, ja mislim, prije svega u ustavnoj koncepciji. To onda zavisi i od vas koji ste ovdje vladajuća većina. Dakle, da ste se izborili za decentralizaciju i da je lokalnim samoupavama vraćena nadležnost, odnosno da su one dobile izvorne prihode, kako je to svuda bilo,a ne da se centralizuje kako je to uradjeno našim zakonima i Ustavom, druge bi ptice,što se kaže, pjevale na sjeveru. Imate sada jedan paradoks. Recimo, Rudnik uglja u Pljevljima, Termoelektrana, dakle kapitalno značajni objekti, koliko od toga dobija opština Pljevlja? Da vidimo. Jedan grad koji je imao obrise grada kad ih je malo koji u Crnoj Gori imao, danas je pretvoren u ruinu. Nemate dvije asfaltirane da valja ulice, a ne što drugo. Ogroman kapital se odliva i odlazi, recimo, iz Pljevalja.

Druga stvar koja je takodje značajna. Govorili ste o aerodromu i o tome da li se to uklapa u neke šeme vojske.Nemojte slobodno na ovu vojsku obraćati pažnju koliko da ne poštoji, jer i ne poštoji. Dakle, ovo je jedinstven primjer na kugli zemaljskoj da imate više admirala bez ijednog broda ili sa dva - tri usidrena broda koja se teško mogu više upaliti, a ne privesti namjeni, ili generala i tih čuda, a da još nijesam vidio, bar za ovih godinu dana ne znam kako izgleda vojnik te vojske.Na njih nemojte računati kao da ih i nema. Treba da vidimo da li se taj aerodrom može uraditi.

Još nešto što je takodje značajno,a vezuje se za Bijelo Polje, zaobilaznica oko Bijelog Polja jeste kapitalan zadatak. Zato što ono usko grlo kroz Bijelo Polje, a tiče se magistralnog puta Bar-Beograd, usporava saobraćaj.Vi najbolje znate u Bijelom Polju koliko vam to pričinjava problem. Razgovarali smo u jednoj pauzi o svemu tome. Ako to već Opština Bijelo Polje ne može da radi, iz objektivnih razloga i iz razloga koje sam najprijed pomenuo, znači da su i vama kao i svim drugim oduzete neke nadležnosti preko kojih biste, da ih imate, mogli puniti budžet Opštine Pljevlja i mogli rješavati i te probleme sami, a ne da idete u Podgoricu i da molite hoće li Vlada izaći u susret vašim molbama ili ne. To jeste kapitalan objekat i na tome treba raditi.

Kod državne imovine, ja ću samo pomenuti koliko se na ovu državnu imovinu obraća pažnja. Činjenica da je Uprava za državnu imovinu dobila 95.528 eura, od toga samo 18.000 za kapitalne izdatke. Taman kako dobro čuvamo državnu imovinu, i ova sredstva koja su opredijeljena njima su im i prevelika. Ministar je u pravu kad kaže - to je ono što su oni taržili. Tačno. Tamo je zaposleno 10 ljudi i oni traže za sebe da riješe svoje probleme, ali da li to ima funkciju i da li njihovo postojanje uopše ima svrhu, to je već drugo pitanje. I to je zadatak Vlade, ona to treba da presiječe, a ne da pita funkcionere tamo koliko im je dovoljno za godinu dana.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Milošević.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

Ja ću se zadržati na ovome što je gospodin Popović rekao vezano za Bijelo Polje. Vjerovatno su za ova dva pitanja nadležna ministarstva, a ja ću ih iz svog ugla prokomentarisati.

Što se tiče zaobilaznice oko Bijelog Polja, želim da istaknem da smo tu dobili podršku od ministra Lukšića i Ministarstva finansija. Mi smo počeli prvu fazu, uradili smo most 3.800.000 eura, gdje je Vlada pola participirala u tom dijelu, pola mi s kreditom na pet godina. Planiramo drugu fazu da uradimo sledeće godine, a da bi to spojili potrebne su dvije godine rada.Potpuno razumijem gospodina Popovića, on se i prije na Skupštini zalagao baš u pravcu rješavanja ovoga problema, da bi vjerovatno sa nekim kreditom ili davanjem mogućnosti lokalnim vlastima da se da koncesija,ali zakonom je jasno definisano da ne može na putnom pravcu da se daju koncesije, na magistrali,kao što je kroz tunel Sozinu, i što se tu izgubi toliko vremena da se prođe okolo. Mislim da bi to bilo jedno od rješenja, da bi se neko našao ko je zainteresovan da plati ta sredstva. Možemo izgradnjom ovog drugog mosta, ja se nadam, pošto bi trebalo da raspišemo tender i da završimo u sledećoj godini, a i planirano je po programu Direkcije za javne radove da se taj dio posla završi.

Što se tiče decentralizacije, ja bih želio samo jednu stvar da kažem. U ranijem periodu, kada je sve ovo krenulo, 90-tih godina, zbog situacije kompletne koja je bila, neblagovremenih plata u prosvjeti,zdravstvu i svemu ostalom što se dešavalo, vjerovatno da bi to neko lakše završavao, to je otišlo na jedan republički nivo.Mi ako želimo da poštujemo neke standarde, prošle godine je bila krenula neka priča o tome, Minsitarstvo prosvjete je htjelo da ustupi faktički lokalnim vlastima, takodje Ministarstvo zdravlja, ali je sada forma kako podijeliti prihode. U sledećem periodu, pogotovu u 2007. godini, treba da se bavi ozbiljno tim i Vlada i lokalne vlasti i od 2008.godine bi prosveta i zdravstvo i policija, ovo o čemu ste vi jednom govorili,trebalo da budu na lokalnom nivou, osim nekih službi koje rade neki drugi posao. Ovo drugo što interesuje gradjane, upravo da bude tu. Samo, kako definisati prihode i kako osigurati svim opštinama da se te stvari definišu.

Kada govorimo o samim koncesijama, za Rudnik uglja nijesam baš verziran, a govorio sam ovdje sa kolegom vezano za šume. Mislim da je interesantna stvar u tome dijelu opštinama ustupiti te prihode, a istovremeno im dati obaveze za uzgoj i zaštitu šuma.Nije problem, neka opštine to rade na svom terenu, uzgoj i zaštitu šuma, i kompletno da se prenesu ingerencije lokalnih vlasti na taj segment. Mislim da Ministarstvo poljoprivrede može potpuno da ide u tom pravcu i da ne bi trebalo da predstavlja nikakav problem. Zahvaljujem.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Sada ministri, prvo Lukšić pa Vučinić.

Imate mogućnost da odgovorite na pitanja koja je postavio poslanik Milošević.

IGOR LUKŠIĆ:

Zahvaljujem, potpredsjedniče, i na ovoj klasifikaciji u odnosu na poziciju predstavnika Vlade koja je dosta nezgodna, jer često budete uskraćeni za odredjeni odgovor koji bi željeli dati, ali Poslovnik očigledno u tom dijelu ne dopušta dovoljno prostora.

U odnosu na konkretna pitanja koja je postavio gospodin Milošević, potpuno se slažem sa njegovim pristupom i mislim da on kroz dnevni posao koji ima može jasno da vidi i uoči ono što su potrebe prije svega grada u kojem živi, ali i svih onih opština koje okružuju Bijelo Polje i pripadaju sjeveru Crne Gore. Projekti koje je pomenuo, valorizacija resursa Bjelasice ili projekat revitalizacije ili možda prenamjena aerodroma u Beranama, ali i niz nekih drugih projekata, mislim da su veoma značajni i Vlada je u svim tim projektima davala odgovarajuću podršku i planira je dati u narednom periodu. Predlog koji se odnosi na definisanje prioriteta od strane sjevernih opština ka Vladi je jako dobar jer čini mi se da uprvo Vi i ostale Vaše kolege gradonačelnici sa sjevera možete jasno i dobro pozicionirati šta je ono što je neophodno u narednom periodu i da pogledamo na koji način sve to možemo smještiti kroz pojedine budžete.

Pitanje koje ste pokrenuli veoma je značajno, a odnosi se na juče velikom većinom usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, jeste i pitanje kako nadomještiti anticipirani gubitak prihoda za pojedine opštine. Naravno, sa ovim izmjenama mi ne kalkulišemo na način da ono što može da se desi i što se i desilo prilikom pretodnih smanjenja poreskih opterećenja, da prosto onda prihodi budu i veći, tako da je moguće na kraju, matematički, da neće biti značajnijeg gubitka kada su u pitanju opštine na sjeveru. Medjutim, mislim da ovo pitanje sistemski treba da riješimo kroz izmjene i dopune Zakona o finansiranju lokalne samouprave. I pitanje koje ste vi razmatrali danas na sjednici Zajednica opština će svakako biti u našoj neposrednoj komunikaciji vrlo visoko medju prioritetima naredne godine. Zaista mislim da, prvo, kada je egalizacioni fond u pitanju nema osnova očekivati da se iz egalizacionog fonda, recimo, sredstva usmjeravaju i primorskim opštinama, bez obzira koliko je to i da je to značajno manje. Mislim da tu sve opštine zajedno treba da nam pomognu da egalizacioni fond zaista bude usmjeren do kraja onim opštinama koje su u najvećoj potrebi, prije svega mislim na sjeverne opštine.

Druga stvar, mislim da zajednički treba da radimo na stvaranju uslova da pojačamo konkurentnost naše privrede i kada je region u pitanju. O tome sam danas razgovarao i sa predstavnicima Unije poslodavaca. Ideje koje ste pomenuli, po meni je potpuno prihvatljivo da o tome razgovaramo, i kada je u pitanju možda i dio procenta koji se odnosi na PDV, i kada govorimo o drugačijoj raspodjeli poreza na dohodak Vlade i opština, sve to treba staviti na sto.Ono za što sam ja izuzetno zainteresovan jeste da u funkciji pojačanja konkurentnosti crnogorske privrede kroz fiskalnu politiku mi pokušamo da, recimo, taj prirez koji se odnosi na porez na dohodak zamijenimo nekim drugim fiskalitetom da opštine ne izgube..., da pomjerimo oporezivanje ka potrošnji a ne na utvrdjivanje fiksnih obaveza koje bi preduzeća imala. Mislim da bi u ovoj fazi to bio strahovito dobar podsticaj razvoju privredne aktivnosti, sa druge strane podsticaj daljem zapošljavanju.

U odnosu na nešto što se kontuirano ponavlja, pa se ponovilo i u ovoj prethodnoj diskusiji, gdje se rad pojedinih organa cijeni samo po tome koliko je sredstava opredijeljeno, mislim da to može samo da asocira na nepoznavanje te materije. To koliko ste nekome opredijelili sredstava samo po sebi ne znači ništa. Morate pogledati koje su nadležnosti tih resora i shodno tome gledati koliko sredstava oni troše i da li poslove koji su im povjereni rade na kvalitetan način.To se odnosi i na antikorupcijsku upravu i na Upravu za sprečavanje pranje novca i Upravu za džavnu imovinu i tako dalje. Dakle, da li će njihov rad biti bolji ili lošiji ne zavisi od toga da li ste Upravi za antikorupcijsku inicijativu dali 10.000.000 ili 100.000, zavisi od toga da li posao koji je njima povjeren oni rade kvalitetno, a u čitaj toj mreži institucija se nalazi Uprava policije, i sudstvo, i tužilaštvo, i niz nekih drugih institucija. Ja mislim da potenciranje rasprave u tom dijelu može samo da ukazuje na osnovno nepoznavanje materije.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Sada da damo riječ ministru Vučiniću. Takodje su bila tri pitanja, može do šest minuta.Izvolite.

BORO VUČINIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, dozvolite da na samom početku dam komentar nečega što sam čuo ovdje od strane poslanika. Naravno, uvažavam i pozdravljam poštovane poslanike.Bio je komentar da se ne vide vojnici u Crnoj Gori. Mislim da je vojnicima mjesto u kasarnama i na terenu, ne bi trebalo očekivati po ulici da će ih biti i na drugim mjestima. Složićemo se vjerovatno u tome da oni treba da budu tamo gdje im je mjesto i oni jesu tamo gdje im je mjesto. Što se toga tiče, dobićete odgovor na to. Ima ih ukupno u Crnoj Gori sada angažovanih kao pripadnika vojske 2.147, a od toga u dijelu oficirskog kadra ima 374, tu nedostaje odredjeni broj oficirskog kadra. Takodje, podoficira ima 1050, imamo tu višak zbog loše naslijedjene strukture iz prethodnog perioda i oko 200 vojnika po ugovoru. Naravno, ovaj budžet ima, prije svega, ambiciju da najviše obrati pažnju na one koji profesionalno treba da budu pripadnici vojske, odnosno one vojnike koji treba da budu angažovani po ugovoru. Znamo da u Crnoj Gori nema obaveze redovnog služenja vojnog roka i nema više regrutne obaveze u Crnoj Gori.Toliko za ovaj dio.

Uvaženi kolega Lukšić je vjerovatno u dobroj mjeri dao ono što je struktura ukupnog budžeta. Ja ću se locirati na jedan dio koji se odnosi na mnogo pominjani prostor koji je u budžetu zauzeo sistem odbrane. Prethodno da kažem i to što je od strane gospodina Lukšića pomenuto, a danas sam se sreo i sa delegacijom Ministarstva odbrane Makedonije. Nihov budžet za 2007.godinu iznosi oko 120.000.000, preciznije oko 121.000.000 ili preko 2%, što je standard koji se traži u procesu evroatlantskih integracija,znači 2% najmanje. Mi imamo i zadovoljavamo taj standard, oni imaju taj standard, odnosno oni imaju taj procenat negdje na nivou onoga što smo mi imali, izmedju 2,3 i 2,4%.

Nekoliko rečenica koje bi išle u prilog onome što bi moglo biti analiza budžeta u 2006. i 2007.godini,posebno po nekim pozicijama koje su ovdje pominjane. Radi preciznosti i egzaktnosti, ja ću se poslužiti ovdje papirom u kojem poštoje te cifre i podaci, pa ću reći da su u 2006.godini odobrena novčana sredstva u Budžetu RCG za 2006.godinu za potrebe sistema odbrane u iznosu od 42.000.000 eura, a izdvajanje je bilo,kako sam već kazao, 2,4% bruto društvenog proizvoda.

U okviru odobrenih budžetskih sredstava planirane su isključivo tekuće potrebe i nije bilo mogućnosti za modernizaciju i opremanje savremenijim NVO, planiranje zaliha, stambeno obezbjedjenje i bitnije poboljšanje životnog standarda jedinica i pojedinaca.

Po strukturi budžeta je 81,6% izdvojeno za isplatu bruto zarade i doprinosa za isplatu penzija i pojedinih socijalnih davanja, takodje, a za isplatu obaveza Vojske odobreno je 7.755.000 eura odnosno 18,4% u što su ušli rashodi za materijal, tekuće održavanje, kapitalne i ostale izdatke. Realizacija sredstava na dan 31.10.2006. godine iznosi 37.635.000 eura, odnosno blizu 90% od onoga što je bio plan budžeta za 2006. godinu. Inače, Vojska u Crnoj Gori je jedina vojska koja je imala penziju u strukturi budžeta, pretpostavljam da je to kolega Lukšić kazao, da bi se premostila ta obaveza za 3.000 penzionera koji su izdvajali sredstva koja su, inače, išla u Fond PIO vojnih lica u Beogradu, bila su obezbijeđena kroz strukturu ovog Budžeta.

U 2007. godini ukupno su planirana sredstva u iznosu od 40.985.000 eura od čega se iz opštih prihoda budžeta obezbjeđuje 40.385.000, dok je 600.000 eura planirano iz sopstvenih prihoda. Izdvajanje u 2007. godini za potrebe odbrane iznosi oko 2%, nešto malo iznad 2%. Iako je isto manje za oko 0,4% i planirani budžet manji za 1.301.000, stvarna sredstva su veća s obzirom da u okviru istog nijesu planirana ona pomenuta sredstva koja su bila u prethodnom kalkulisana za penzije. I pored toga smatramo ista nedovoljnim kada se imaju u vidu realne potrebe Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore i samo najnužnija modernizacija i opremanje NVO djelimično stambeno zbrinjavanje pripadnika daleko prevazilaze ono što je sada ovim budžetom za 2007. godinu planirano. Po strukturi budžeta odnos je takođe povoljniji nego do sada. Od ukupno planiranih sredstava u 2007. godini za bruto zarade, ostala lična primanja, naknade i otpremnine za tehnološke viškove predviđeno je 25.825.000 eura, odnosno 63% budžetskih sredstava za potrebe vojske, odnosno Ministarstva odbrane. Od preostalih 15 miliona eura finansiraće se ostali rashodi Ministarstva odbrane i u okviru njega vojske, znači obuka, službena putovanja, logistika, isplata pojedinih socijalnih davanja, aktivnosti vezane za Partnerstvo za mir, bankarske usluge, kamate i drugo. Sredstva su raspoređena po sljedećim namjenama: rashodi za materijal odnose se na najnužnije tekuće potrebe života i rada, troškove ishrane, nabavku jednog kompleta radne odjeće i obuće, dva kompleta službene uniforme troškove električne energije itd. Slažemo se da vojsci treba, energenata, goriva i maziva, telefonskih poštanskih usluga, prevoza, štampanje obrazaca itd.

Takođe, za tekuće održavanje na poziciji tekućeg održavanja koja se odnosi na građevinske objekte i opremu, planirana su sredstva iz domena građevinskog održavanja i odnosi se na održavanje zgrada, krovova, instalacija, vodovoda i kanalizacije, infrastrukture i termoenergetskih postrojenja. Za održavanje opreme planirani su rashodi vezani za osnovno i tehničko održavanje, održavanje sredstava opšte namjene i nabavku rezervnih dijelova. Ostali izdaci odnose se na plaćanje komunalnih usluga, prije svega, isplatu naknada za pripravnost na brodovima, itd. Kapitalni izdaci su planirani po izdacima za opremu i investicionom održavanju. Izdaci za opremu su planirani za nabavku određenog broja vozila, akumulatora itd. opreme za njih. Izdaci za investiciono održavanje planirani su za izgradnju prečistača otpadnih voda u Kasarni u Danilovgradu itd.

Na osnovu navedenog, kratko još, gospodine potpredsjedniče, jasno je da su sredstva krajnje namjenski planirana. Troškovi su svedeni na obezbjeđenje boljih životnih uslova pripadnika Ministarstva odbrane, odnosno Vojske Crne Gore, boljih smještajnih kapaciteta. Samo da vam kažem da plata po ugovoru vojnika iznosi 140 eura. Daleko najmanje u regionu. Ja se nadam da se slažete da to treba biti mnogo kvalitetnije rješavati nego do sada.

I još samo jedna rečenica, okvirna procjena potrebnih sredstava rađena na nivou Generalštaba iznosi preko 126,5 miliona eura u okviru kojih su planirana nabavka određene opreme i sredstava i smatramo da bi se ova sredstva mogla obezbijediti prodajom objekata koje je Vojska koristila i prodajom naoružanja i opreme. Evo, ja sam na ovaj način pokušao da, u najkraćem vremenu uz prekoračenje, za koje se izvinjavam, dam ono što je struktura ovih pitanja.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. Ne, ne, molim Vas. Morali smo da damo da ministar prekorači zato što je bilo važno da čujemo ono što je bila sadržina budžeta, što je bilo i pitanje poslanika Miloševića. Molim vas, ovo smo tretirali kao odgovor na pitanje poslanika Miloševića i tako smo zaključili ovaj dio odgovora dva ministra u odnosu na izlaganje poslanika Miloševića. Sada na izlaganje poslanika Miloševića ima poslanik Strunjaš komentar.

BOJAN STRUNJAŠ:

Hvala, gospodine predsjedavajući, uvaženi gospodine Miloševiću, ja neću komentarisati Vašu diskusiju, smatram da je to Vaše mišljenje o pitanju predloga budžeta Republike Crne Gore za 2007. godinu i neću u to da ulazim. Ja imam svoje mišljenje i kasnije u svojoj diskusiji ću ga iznijeti. Međutim, uvrijedila me jedna Vaša rečenica koju ste Vi, ja se iskreno nadam, nenamjerno izrekli, kada ste govorili o dolasku turista u Crnu Goru, pa ste rekli - dolaze turisti iz Srbije, sa Kosova i iz Makedonije. Znači, tretirali ste Kosovo, koji je sastavni dio Republike Srbije, kao zasebnu teritoriju i mene je to kao Srbina uvrijedilo. Ja opet kažem - ja se iskreno nadam da Vi niste imali tu namjeru, ali treba da poštujemo ako je Kosovo sastavni dio Republike Srbije, mi ne treba prije, unaprijed da govorimo o nečemu što će se desiti, odnosno ja se nadam da se to neće nikada desiti i da Kosovo nikada neće postati nezavisno. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. Odgovor poslanika Miloševića. Izvolite.

TARZAN MILOŠEVIĆ:

Ja mislim da gospodin Strunjaš nema potrebe da bude osjetljiv. Ja sa ovim nisam uopšte prejudicirao rješenje. I kad je bila ona bivša Jugoslavija govorili smo - turisti sa Kosova i iz Makedonije itd. Ja nisam ničim prejudicirao rješenje pravnog statusa Srbije i za sad je za mene, u okviru one deklaracije 1244 i svega onoga što se dešava, Kosovo sastavni dio Srbije, tako da nisam u tom dijelu imao nikakvu konotaciju tako da se u tom dijelu razumijemo. Pošto imam tri minuta mislim i da želim da iskoristim samo ovo, neću zloupotrijebiti, ali mislim da bi bilo dobro, zbog razrješenja u drugom pravcu, da kažem da subvencija za podsticanje proizvodnje u preduzećima u kojima nije završen privatizacioni proces da bi ovaj iznos trebao da bude u tom dijelu da se o tome razgovara, i nadam se da kroz sredstva od privatizacije koja će biti u ovoj godini i koja, logično je, nisu mogla da se planiraju dok se nešto ne proda. Nadam da će prodajom tih sredstava već jedan dio sredstava otići i u tom pravcu. Istovremeno, sredstva za tehnološke viškove, i dalje je prisutno da u značajnom dijelu fabrika nije završen proces privatizacije, da značajan dio fabrika duže vremena ne radi i u tom pravcu, vezano za gospodina ministra, mislim da bi ovdje ovaj dio sredstava trebalo barem tom prodajom od imovine ili sredstvima od privatizacije planirati da u sljedećem periodu nadomjeste to i da bude dio tih sredstava veći. Mislim da bi to bilo značajno.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Dobro je što ste razjasnili, poslanik Strunjaš i poslanik Milošević, jer mislim da to nije nadležnost ni parlamenta, ni nas pojedinačno. Kao što vidite, predsjednik Vlade Kosova, Čeku bio je u Moskvi i sad se sreo sa predsjednikom Srbije, Tadićem. Ostavimo da se to rješava tamo gdje treba i onome ko je nadležan za to. Hvala.

Izvolite. Poslanik Pešić, komentar na izlaganje.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Hvala. Gospodine Miloševiću, dakle, naveli ste i ovu potrošačku jedinicu, Ministarstvo odbrane, i nivo sredstava koja se izdvajaju za taj razdio. Evo, čuli smo i od ministra da se to uklapa u one procente i u one cifre koje su zadovoljavajuće na evropskom nivou i na nivou i Partnerstva za mir i NATO pakta itd. i da ta granica od 2 do 2,3% je tolerantna u odnosu na ukupan domaći društveni proizvod.

Međutim, moramo da konstatujemo jednu stvar. Sada nemam šta da tajim, gospodine ministre, obraćam se Vama, ovo izdvajanje koje je u budžetu za ovu, odnosno za narednu godinu, po meni je, u apsolutnom iznosu, iznad onog izdvajanja koje smo mi činili u realnom smislu i u realnom iznosu kada smo imali zajedničku državu, državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, jer smo imali i veće potencijale i kadrovske, materijalne i ukupne. Dakle, ne možemo govoriti i to govorim sada sa političkog aspekta da odbrana Crne Gore u nezavisnoj Crnoj Gori je jeftinija nego što je bila u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora. To prosto govore i ove cifre i ovi pokazatelji.

Ali, gospodine ministre, ja u ovim ciframa i pokazateljima hoću da vidim i vidim to što je napisano i hoću i da tumačim to što je napisano. Ali, dozvolite mi da znam, evo iz nekog iskustva, kako se sklapa budžet Ministarstva odbrane i kakvih ima pretpostavki i mogućnosti za ukupno finansiranje odbrane jedne zemlje. Vas konkretno i decidno, gospodine ministre, pitam jesu li ovo jedina sredstva s kojima će se u narednoj godini finansirati Ministarstvo odbrane. Šta je sa sredstvima od prodaje imovine bivše zajednice Vojske Jugoslavije? Šta je od prodaje naoružanja, gospodine ministre, onog dijela naoružanja koje je ocijenjeno kao tehnološki nepodobno i koje je ocijenjeno da nije više u funkciji Vojske Crne Gore?

I još jedna stvar, gospodine ministre, ja sam siguran da poštoje i određena dokumenta, poštoje određene uredbe, poštoje određene mogućnosti da Vojska Crne Gore, mimo ovog što je ovdje strukturirano, a strukturirano je za kapitalne izdatke, za opremu svega 1.730.000 eura može, ima diskreciono pravo, da nabavlja odgovarajuću opremu koja je sofisticirana i koja ne treba, ili, eventualno, po vašim planovima, da bude predmet javnog oglašavanja. Da li ste predvidjeli u narednoj godini da se za opremanje Vojske Crne Gore, izvan ovog budžeta, izdvajaju određena sredstva? Ako jeste, kolika, ako ne možete da kažete ovdje otvoreno, parlament može i u drugom smislu da se obavijesti za to. Hoćemo da znamo precizno, u ukupnom kvantumu, po svim izvorima koliko će se za odbranu, odnosno za Ministarstvo odbrane Crne Gore, izdvojiti u narednoj godini?

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Moram da konstatujem da je sada poslanik Pešić zloupotrijebio Poslovnik, jer je trebao da traži pojašnjenje stavova, ispravki i navoda i konstatacija izlaganja poslanika Miloševića, shodno članu 97, ali moguće da je za kompletnu raspravu pitanja koja je postavio ministru Vučiniću. Onda možemo da se složimo još oko nečega, ako smo se složili oko ovoga da je prekršen Poslovnik.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Priznajem i izvinjavam se.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Da damo onda pravo ministru Vučiniću da odgovori, na dva ili tri pitanja. Pa dobro, ministar Vučinić ima pravo da odgovori na pitanja i ja ga molim da vidimo na koliko pitanja da bi mu dali vrijeme i zamolio bih ga, takođe mada nemam za to razloga unaprijed ništa da sumnjam, ali moram da kažem, da ne bude uvredljivih ili negativnih tonova, jer u tom slučaju bismo morali dati pravo poslaniku Pešiću. Kažem to da bismo završili i vidim neki interes neki da se ova rasprava završi i mimo dnevnog reda i mimo Poslovnika. Zato hoću da se ponašamo dosljedno Poslovniku, da ministar Vučinić sada dobije riječ i da odgovori na ova pitanja. Izvolite.

BORO VUČINIĆ:

Narušavamo politiku Parlamenta i, naravno, kao odgovorni članovi Vlade uradićemo ono što su naše obaveze na nivou poštovanja Parlamenta.

Ja ću veoma kratko odgovoriti na ovo što ste Vi kazali. Sve što je planirano budžetom predviđeno je kroz budžet. Znači, sve što je planirano za potrebe predviđeno je i to što se ostvari od prodaje viškova naoružanja i pokretne imovine, naravno, da će ući u sredstva koja će biti ostvarena budžetom i ona su ovdje prikazana. Molim vas, znači vrlo precizno to možete dobiti i od ministra finansija gospodina Lukšića oko onoga kako i na koji način će se to kroz budžet iskazati.

Što se tiče same prodaje i pokretne i nepokretne imovine, posebno želim da apostrofiram, možda, dvije bitne stvari ispred Ministarstva odbrane treba naglasiti. Jedno je, nadam se da u tome nemamo disonantnih tonova kada je u pitanju naše opredjeljenje, opredjeljenje Crne Gore da ide ka evroatlantskim integracijama i našim stratreškim opredjeljenjima, prije svega u Partnerstvu za mir, a onda nakon toga i NATO-u.

Druga stvar, koja je jako bitna s obzirom na imovinu koja je ostala Crnoj Gori nakon nestanka državne zajednice, a to je velika nepokretna imovina i druga imovina, pokretna, koja je u Crnoj Gori i koja će se na veoma transparentan i u skladu sa zakonom propisan način prodavati. Znači, dio imovine, koji je predviđen u proceduri, koju treba prodavati, u skladu sa zakonom, na transparentan način će se vršiti i onaj dio, naravno, određene putem povjerljive prodaje. Znate koja je to zakonska procedura koja će biti izvršena i na koji način će biti izvršena? Prije svega i uvijek će biti to dostupno i biće uvijek omogućeno, naravno, prije svega parlamentu jer znamo i odredili smo se da imamo demokratsku kontrolu nad vojskom u Crnoj Gori i naravno da će parlament o svim detaljima, shodno svom interesovanju, biti uvijek upoznat. Ne vidim potrebe i ne vidim razloga, a to želim da kažem i uvaženim poslanicima danas ovdje i ukupnoj crnogorskoj javnosti, da bilo što što se tiče bilo koje vrste prodaje imovine bilo kog karaktera može biti urađeno na način koji nije u skladu sa zakonom i sa čime neće biti upoznat i ovaj parlament i crnogorska javnost.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. Mislim da je bilo korisno što smo čuli i odgovore na ova pitanja. Idemo dalje, poslanik Valentina Radulović-Šćepanović, diskusiju. Izvolite.

VALENTINA RADULOVIĆ-ŠĆEPANOVIĆ:

Hvala, predsjedavajući. Uvažene kolege, poštovani gledaoci, ukoliko pratite ovo naše zasijedanje, svjedoci smo već dva dana da traje rasprava u ovom parlamentu na temu budžeta za narednu godinu i to sa nesmanjenim interesovanjem svih kolega poslanika. Brojnost partija i činjenica da svaki poslanički klub, pa i mi parlamentarci ponaosob, ima svoje viđenje kako se i na koji način mogu raspodijeliti sredstva iz budžeta, djelovali su tako da su se čuli ti disonantni tonovi koji, po mom osjećaju stvari, samo mogu da unaprijede kvalitet našeg rada, ali i da rasvijetle ovu problematiku iz više različitih uglova.

Ja o budžetu, naravno, ne mogu da govorim iz pozicije nekog ekonomiste, jer to nisam, ali mogu sa pozicije običnog građanina koga se ova tema, ja mislim, i te kako tiče. To govorim uz punu svijest o tome da ne znam da poštoji ni jedna zemlja u kojoj su svi korisnici budžeta apsolutno zadovoljni sredstvima koja su im opredijeljena. Dakle, uvijek ima tih manjih ili većih nezadovoljstava. Ali ono čime sam ja jako zadovoljna, ovoga puta, su izdvajanja za kapitalne investicije, prije svega u putnu infrastrukturu koja je, kako ja smatram, preduslov za razvoj turističke destinacije Crne Gore, kao atraktivne turističke destinacije koja je zapravo ono što predstavlja interes i vjerovanje većine, takva Crna Gora nešto u što vjeruje većina građana i čemu se zapravo i nadaju. Tome u prilog ide i moj odnos prema rekonstrukciji i izgradnji objekata od posebnog značaja iz različitih oblasti. Prema tome, ne bih se zadržavala u tom dijelu jer su o ovim detaljima više govorili i gospodin ministar i neke druge kolege.

Kao neko ko živi i radi u Crnoj Gori i ko je svoj radni i životni angažman vezao za ovaj prostor jako me raduje i činjenica da iz godine u godinu pada zaduženost Crne Gore i da postajemo zemlja sa sve manje dugova. I ono što u ovom dijelu posebno želim da naglasim i na čemu da baziram svoje kazivanje je nešto oko čega smo bili u prilici da čujemo više ovih dana, a riječ je o sredstvima planiranim za obrazovanje. Za razliku od onih koji smatraju da je previše sredstava usmjereno ka Ministarstvu prosvjete i nauke, ja se radujem tom iznosu. On iznosi 89 miliona eura. Ako se tome doda 12,5 miliona za Univerzitet, 1.351.000 za Zavod za školstvo, 420.000 eura za Ispitni centar, dolazi se do iznosa koji je veći od 103 miliona eura i koji predstavlja oko 17,78% od ukupnih sredstava budžeta. Ovdje svakako treba naglasiti da to nisu jedina izdvajanja za obrazovanje. Tu nisu uračunata sredstva opredijeljena ka Rektoratu, oko milion eura, i osnovne škole u Biševu 300.000 eura, jer je to nešto što se tretira kapitalnim investicijama, kao ni sredstva za otplate dugova: za školu u Tuzima 670.000, za Ekonomsku školu u Podgorici 600.000 eura, otplate duga Ministarstva prosvjete i nauke za kompjuterizaciju školskog sistema 980.000 eura i mnoga druga izdvajanja. U svojim komentarima raspodjele ovih sredstava kolege, a naročito kolege iz opozicije, uglavnom su potencirali neke ocjene Svjetske banke iz izvještaja s kojom smo bili u prilici nedavno da se upoznamo i ističući uglavnom neke preporuke: racionalizaciju školske mreže, osjetan pad broja zaposlenih, pa i usporavanje reforme u procesu obrazovanja takođe je nagoviješteno u ovom izvještaju.

Preporuke, uopšte govoreći, imaju karakter savjetodavnog i rezultat su dobre namjere, ali veoma često nemaju karakter obavezivanja, i to je dobro, jer bi možda moglo, u ovom slučaju, doći do nekog srijetanja ili sudara kontradiktornosti. Naime, u istom izvještaju Svjetske banke se takođe konstatuje, i to s pravom, da Crna Gora treba da nastavi sa reformskim procesima i takođe da treba da nastoji da unaprijedi kadrove i administrativne i sve druge kadrove u našem sistemu. Svi naravno znamo da je, ako se tako može reći, »lokomotiva« reformskih procesa u jednoj zemlji - reforma obrazovanja. I ako se taj proces uspori, onda će se i čitav sistem koji slijedi takođe usporiti, a onda do željenog cilja na željeni način i željenom dinamikom i uz adekvatne kadrove sasvim sigurno nećemo stići. Rad na racionalizaciji školske mreže i na smanjenje broja zaposlenih nije neka obaveza koju Ministarstvo prosvjete i nauke tek treba da počne da realizuje. Dakle, to je posao koji već par godina unazad traje i samo treba pronaći, kao i do sada, način da taj proces bude što bezbolniji i za pojedince i za društvo u cjelini. Nema dileme da u Crnoj Gori poštoji jedan broj malih škola ili područnih odjeljenja. Juče sam govorila da se svugdje, gdje bude bilo mogućnosti, kroz prevoz učenika ta djeca vežu za neku susjednu veliku ili matičnu školu. To će tako biti i urađeno. U onim slučajevima gdje bi to putovanje bilo duže, ili napornije za djecu, organizovaće se prevoz za učenike starijih razreda, dakle od petog do devetog. Ali, na žalost, u Crnoj Gori imamo jedan broj, uglavnom, seoskih škola do kojih je, naročito zimi, prilično teško i zaista diskutabilno organizovati pravi i adekvatan prevoz. Međutim, te škole moraju da poštoje ma koliko učenika one imale i ma koliko bile one skupe iz prostog razloga što apsolutno niko niti može, niti smije uskratiti djeci pravo na obrazovanje. Uostalom, u prosvjeti, to svi znamo, sve se mora gledati iz vizure i po mjeri djeteta.

Ono što me po malo iznenadilo su neka insistiranja na smanjenju broja zaposlenih od strane predstavnika pojedinih partija koje su u sebi u prethodnom periodu pokušale da pribave imidž zaštitnika prosvjetnih radnika, odnosno njihovih prava i stavova. U Ministarstvu su svjesni da osim ovih 700 zaposlenih koji su kroz proces od unazad par godina, koje sam pominjala, na neki način zbrinuti, moraju naći i rješenje za najmanje još 250 ljudi. Ali niko ne želi da ti ljudi ostanu na ulici, da ostanu nezbrinuti, bez adekvatno pripremljenog socijalnog programa kako bi se prosto hitno ili bezuslovno samo sprovela jedna preporuka, jedna sugestija jednog dokumenta. Ja mislim da to i ne treba da bude dominantna aktivnost Ministarstva. Ja mislim da glavni posao Ministarstva treba da bude stvaranje što boljih uslova za vaspitno-obrazovni rad i unapređenje kvaliteta toga rada. I s tim u vezi ja moram da pomenem da osim onoga o čemu sam govorila u Ministarstvu obrazovanja i dalje intenzivno rade na otvaranju novih školskih objekata, pa će vrlo brzo nići nove škole i u Podgorici, i u Baru i u Budvi, osnovne škole i Gimnazija u Podgorici. Takođe će nići neke druge vaspitno-obrazovne ustanove.

Istovremeno, intenzivno se radi na pripremi novih udžbenika, pa će već iduće godine u Zavodu za udžbenike objaviti 110 novih naslova. Takođe se ubrzano pripremaju i nastavlja se aktivnost na unapređivanju vaspitno-obrazovnog procesa kroz stručno usavršavanje kadrova, a od ukupnog ruskog duga pet miliona će biti opredijeljeno prema Ministarstvu prosvjete i nauke i namijenjeno prvenstveno za opremanje kabineta prirodnih nauka - fizike, hemije i biologije.

Moram da budem iskrena i da priznam da je takav odnos prema djeci i prema školskom sistemu apsolutno kompatibilan sa mojim dubokim uvjerenjem da su prava ulaganja u životu - ulaganja u djecu i u obrazovanje. Zbog takvog stava Vlade koji prepoznajem u ovakvoj koncepciji budžeta, kao i zbog svega što sam prethodno rekla, ja ću danas glasati za predlog zakona budžeta za 2007. godinu koji je ovdje na dnevnom redu. Zahvaljujem za vrijeme koje ste mi posvetili. Pokušala sam da ga racionalno iskoristim. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Naravno, samo imamo više prijavljenih za komentar. Da li ćemo da damo prvo riječ dami? Izvolite, poslanik Bošnjak.

BRANKA BOŠNJAK:

Uvaženi potpredsjedniče, dragi građani,

Mene iznenađuje od vas, koleginice, stekla sam utisak da je ovo neki hvalospjev Vladi i Ministarstvu obrazovanja, a svi smo svjesni da ipak u tom Ministarstvu ima dosta problema.

Ono što sam htjela da kažem, vi ste ovdje sabrali cifre koje se izdvajaju preko raznih školskih institucija i u Ministarstvu obrazovanja, a niste dobro pogledali strukturu izdvajanja tog budžeta. Preko 80% budžeta se izdvaja samo za plate. A kada izanalizirate, u stvari, ljude zaposlene u prosveti vidi se da je preko 30% onih koji su zaposleni u administraciji. Naravno, vidjeli ste i komentar Svjetske banke, vezano za broj zaposlenih u Ministarstvu i da treba da se ide na racionalizaciju i ne vidim da imate tu kritički stav prema tome, a zna se na koji su se način mnogi zapošljavali, odnosno u svim školskim institucijama i mrežama u Crnoj Gori.

Ono što niste pomenuli, niste pomenuli nauku. Vidjeli ste u budžetu se izdvaja svega 900.000 eura za naučno-istraživačku djelatnost. A svjesni ste svi i pominjao je naš premijer u svom ekspozeu Lisabonsku konvenciju, a znamo da Lisabonska konvencija predviđa 3% od bruto društvenog proizvoda za izdvajanje za nauku i da mi treba da dostignemo to do 2010. godine. Ako malo bolje izanalizirate i proračunate, vidjećete da smo na istom nivou kao prošle godine, a to je 0,04%. Ne znam zašto tu neku kritiku ne date, jer ja doživljavam ovaj parlament kao neku konstruktivnu kritiku i da treba da damo svi jedan doprinos konstruktivne kritike da bismo svi zajedno bolje pošli u reforme i završili ovaj proces reformi koji je započet. Ja ne kažem da nema nekih pozitivnih pomaka, vezano za reformu obrazovanja, i da se tu možda odmaklo više nego u nekim drugim dijelovima, ali ne smijemo da stavljamo pod tepih neke probleme koji poštoje.

Ja ću, pošto imam amandman na ovaj dio budžeta koji se odnosi na nauku, malo više elaborirati nešto o tome, a imamo i neka saznanja koja smo dobili u Briselu na ovoj konferenciji koja su učinila da se ja osjećam po malo postiđeno radi izjava nekih ljudi iz Ministarstva. To ću reći kad bude taj dio rasprave u pitanju.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala. Izvolite.

VALENTINA RADULOVIĆ-ŠĆEPANOVIĆ:

Hvala, koleginice.

Pokušaću da svoju repliku koncipiram shodno prioritetima koje ste Vi dali u komentaru ili kako je to već bila replika na moje izlaganje. Nemam potrebu da pravim bilo kakav hvalospjev Vladi. Vlada, Ministarstvo i svi mi zajedno svojim djelima najviše govorimo o sebi. Ovo što ste rekli da nisam vodila računa o tome kako su i koliko sredstva raspoređena i nisam obratila pažnju da se 80%, ako sam vas dobro razumjela i ako sam dobro zapisala, izdvaja za plate - da, ali od onih sredstava koja idu prema Ministarstvu prosvjete i nauke. Ja sam navela i čitav niz drugih varijanti i drugih mogućnosti ulaganja u obrazovanje. Najzad, ono gdje ste Vi sami posvetili posebnu pažnju, odnosno nauka. Činjenica je da se ove godine, po mom saznanju, u nauku ulaže nešto malo više nego prethodne godine, ali slažem se sa Vama da to nije dovoljno i da bi moglo biti više prostora za ova ulaganja. Dakle, tu nema dileme. Međutum, istovremeno u ovom periodu je povećana i mogućnost korišćenja međunarodnih naučnih fondova, ali da bi se steklo pravo za konkurisanje za ta sredstva, prosto je neophodno da poštoji interesovanje naučno-istraživačke zajednice, pa je, s tim u vezi, Ministarstvo ove godine pripremilo podsticajne mjere za naučne istraživače, prije svega, pretpostavljam, za mlade ljude kojima će učiniti ili podstaći ih, na neki način, da rade projekte i da sa tim konkurišu. Resorno ministarstvo je takođe nedavno obavilo razgovor, odnosno obratilo se pisanim putem gospodinu Potočniku sa pismom razumijevanja gdje očekuje da Crna Gora bude pridruženi član Sedmog okvirnog programa Evropske konvencije i za taj program Evropske Unije planirano je oko 60 milijardi eura, naravno, za period od sedam godina, a sticanjem statusa pridruženog člana Crna Gora bi dobila prilične beneficije za ovu oblast što bi, naravno, bio veliki doprinos razvoju naučno-istraživačkog rada.

Interesovala sam se za ovo i sama sam imala razmišljanje na ovu temu, pa sam dobila informaciju da je u resornom ministarstvu, u Ministarstvu prosvjete obavljen razgovor sa predstavnicima Vlade i već je postignut dogovor da se iz Ministarstva finansija uradi jedna participacija u visini od 123.000 eura, čime bi u trenutku kada mi steknemo status pridruženog člana ovog Sedmog okvirnog programa, prosto odmah mogli da počnemo sa korišćenjem ovih sredstava koja su i te kako značajna. Ali, takođe ću vam reći da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore imaju problem finansiranja naučno-istraživačke djelatnosti, što vi svakako vrlo dobro znate, jer se radi o veoma skupom i veoma suptilnom poslu i radu koji zavređuje svaku pažnju. Toliko.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Imamo još dva komentara poslanika Popovića i Kaluđerovića. Predlažem da ih ostavimo poslije pauze, a da sada damo ministru Vučiniću, jer je tražio samo minut što je sasvim dovoljno do 15,30, dok traje televizijski prenos i kada počinje pauza. Izvolite.

BORO VUČINIĆ:

Hvala, potpredsjedniče.

Nijesam odgovorio u okviru svog prethodnog odgovora koji sam dao na komentare i pitanja koja su bila poslaniku Miloševića, aerodrom i oko statusa aerodroma u Beranama. Znači, taj aerodrom je sada u vlasništvu države Crne Gore i, naravno, sa istim, kao i sa imovinom koja je u vlasništvu države Crne Gore, raspolaže Vlada, tako da mislim da je jako interesantno, na relaciji zainteresovanih opština i Vlade, napraviti tu komunikaciju i mislim da je inicijativa dobra i da vrijedi svakako da se pokrene.

Što se tiče komentara koji sam ovdje čuo, nema avijacije, nema borbene avijacije u Crnoj Gori, da odgovorim uvaženom Parlamentu. Ostaju samo helikopterske jedinice u budućim formacijama Vojske Crne Gore, tako da, naravno, taj aerodrom nije na spisku imovine koja je od perspektive za razvoj Vojske Crne Gore.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Pauza. Nastavljamo u 16 sati.

/pauza/

Nastavljamo sa radom.

Imamo dva komentara na izlaganje poslanika Valentine Radulović-Šćepanović, poslanik Popović, pa poslanik Kaluđerović. Izvolite.

PREDRAG POPOVIĆ:

Zahvaljujem.

Osnovni problem, dijelom je o tome govorila i gospođa Radulović, u Crnoj Gori je hoćemo li mi da idemo u razvoj ili ćemo da se zadovoljimo ovim stanjem u kojem se Crna Gora sada nalazi.

Sudeći po Predlogu budžeta uravnilovka je nešto na čemu svoju politiku bazira sadašnja Vlada. Ako se samo podsjetimo obećanja koje je prethodna Vlada dala da će otprilike jedno 17% administrativnog kadra morati da bude otpušteno iz administracije, što znači negdje između 4.000 i 5.000, kojih ima otprilike oko 30.000, postavlja se onda pitanje - zašto ovoliko imamo nepotrebnih institucija? Čemu postojanje, rekao sam i ponavljam, institucija koje se bave najkrupnijim problemima sa kojima se Crna Gora susrijeće, ako mi tim institucijama ne dozvoljavamo novcem kojim trebamo da ih opskrbimo da rade svoj posao za koji su plaćeni? Dakle, forma se zadovoljila zbog pritiska međunarodne zajednice, formira se Agencija protiv pranja novca, Agencija za antikorupciju, Agencija protiv trgovine ljudskim dušama itd, a njima se obezbjeđuju mizerno mala sredstva i postavlja se pitanje - šta oni zapravo tamo rade? Dakle, poruka je Evropi, s jedne strane, molim vas mi smo evo uradili sve što ste vi od nas tražili, te institucije poštoje, a s druge strane ovamo, sem zadovoljavanja te forme, u suštinskom nema ništa.

Ukinuli smo Ministarstvo za evropske integracije, a nalazimo se na pragu i hoćemo te evropske integracije. Formirali smo Sekretarijat, dakle niži organ za evropske integracije koji ima, uzgred budi rečeno, pet puta manje novca nego Agencija za nacionalnu bezbjednost. Kakva je to poruka evropskoj zajednici? Mislili ste da možemo evropskoj zajednici uputiti poruku - evo, imamo i potpredsjednika koji se bavi evropskim integracijama. Ne. Ministarstvo koje je trebalo da se bavi evropskim integracijama, to je, dakle, ključno ministarstvo koje je moralo da ostane kao poseban organ, kao posebna oblast.

Toliko imamo problema sa kojima se suočavamo i o kojima se ne vodi mnogo računa. Šta će nam, evo uzmite koliko ima ovih razdjela, Odbor za kvalitet, Fond za energetsku efikasnost, Kancelarija za održivi razvoj? Čemu te službe? Kako vi mislite da izvršite racionalizaciju administrativnog kadra u Republici? Formiranjem ili održavanjem u životu ovih institucija koje ne služe ničemu? One su dobre za ljude koji rade. Dakle, titula, rang, što se plata tiče, to je sve zadovoljeno, platni razred, 90% sredstava, inače, u tim agencijama se isključivo odnosi samo na njihova lična primanja, dakle zadovoljili ste vi određene ljude. Gomilamo administraciju, rekao sam i ponavljam, vlast je vješto koristila institucije sistema za održavanja na vlasti, ali sada se susrijećemo sa problemom koji je pred nama- hoćemo li u razvoj ili nećemo. Srbija je taj problem riješila. Sjećate li se koliko je polemike vođeno u Srbiji oko banaka? Oni su jednim potezom ukinuli one banke koje su takođe bile leglo te administracije.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

U redu. Izvolite.

VALENTINA RADULOVIĆ-ŠĆEPANOVIĆ:

Ja ću ispoštovati kolegu Popovića i odgovoriti na ovo njegovo izlaganje, mada u suštini nijesam primijetila da je nešto oponirao stavovima koje sam ja ovdje iznijela.

Dakle, Vi ste tu pominjali Agenciju protiv pranja novca, Kancelariju za brzi razvoj i druge institucije kojima se ja u svom izlaganju nijesam bavila. Eventualno bih se mogla, ovlaš, dotaći segmenta koji se tiče evropskih integracija, jer tu prepoznajem ovaj dio o kojem sam, eto, makar u simboličnoj mjeri govorila, dakle dio koji se tiče osposobljavanja i, ako je ta riječ adekvatna, proizvođenja kadrova koji će biti dostojni da unaprijede razvoj društva i da nam pomognu da brže i kvalitetnije krenemo ka evropskim integracijama. Ako ste na to mislili, a što se samog koncepta tiče, ja zaista mislim da se put u evropske integracije ne može ticati jednog čovjeka, jedne kancelarije, jednog segmenta. Mislim da sva ministarstva, Vlada i svi mi zajedno možemo dati kvalitetan doprinos, a i mi kao Skupština naročito, da taj proces protekne što kvalitetnije. U svakom slučaju, hvala na ovom komentaru.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala i Vama.

Poslanik Kaluđerović.

VELIZAR KALUĐEROVIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Koleginice Radulović-Šćepanović, potrebu da komentarišem Vaše izlaganje vidim prvenstveno u Vašoj ocjeni, odnosno u pokušaju da Vi predstavite da se iz opozicionih klupa, kada se razgovaralo o broju zaposlenih i njihovom materijalnom položaju u Ministarstvu prosvjete, dakle u posebno sferi obrazovanja, da oni koji su se zalagali i koji su se prestavljali zaštitnicima sada zalažu da jedan broj zaposlenih ostane bez posla. Ne, uvažena koleginice, nikako nas niste dobro razumjeli, da ne kažem da namjerno niste željeli da nas razumijete, nego da izokrenete ono što se čulo iz opozicionih klupa u vezi sa tim pitanjem.

Ako ste razumjeli našu poruku da imamo neracionalno zapošljavanje u prosvjeti, prvenstveno zbog toga što su direktori osnovnih i srednjih škola gotovo isključivo zapošljavani po partijskoj pripadnosti i što su se oni ponašali kao partijski aktivisti DPS-a i zapošljavali, posebno vannastavno osoblje, veliki broj radnika po partijskom nalogu, onda smo se dobro razumjeli.

Iskoristiću u ovom raspoloživom vremenu da još nekoliko stvari komentarišem. Vi se, ako se ne varam, ali i kolege iz vašeg poslaničkog kluba, utrkujute u tvrdnji da je budžetska projekcija zasnovana na kvalitetnoj i temeljnoj dokumentaciji, dakle da je dokumentaciono zasnovana. Ja tvrdim da nije i pokušaću u okviru vremena koji mi je na raspolaganju, da Vam pokažem to kod primjera Ministarstva odbrane i kod Uprave policije.

Dakle, kod Ministarstva odbrane, maloprije smo čuli od ministra odbrane, imamo situaciju da je na jednom mjestu predviđeno 3 miliona evra za tehnološki višak, tri miliona za tehnološki višak u Ministarstvu odbrane. Pri tom, ministar saopšti podatke da imamo 200 vojnika po ugovoru i da je njihova prosječna zarada 140 evra. Pri tom, istina, reče da imamo 350 oficira i nešto preko 1.000 podoficira. Pitam i Vas i pozivam javnost da to komentariše - kako se mogla napraviti kvalitetna projekcija u Budžetu Republike za narednu godinu kada Crna Gora nije usvojila, makar ne u ovom parlamentu, strategiju nacionalne odbrane, kada nemamo gotovo nijedan propis koji reguliše ovu oblast koja je sada nadležnost Republike Crne Gore? To nije sporno, da ne komentarišem činjenicu da je za Ministarstvo odbrane predviđen 41 milion evra, onoliko koliko je Crna Gora participirala za poslove odbrane u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora. Dakle, za Vojsku, koja je bila otprilike petnaestak puta vojno moćnija, izdvaja se isti iznos sredstava i uvaženim građanima ostavljam da cijene koliko smo u vezi sa tim napravili dobar posao.

Posebna priča je Ministarstvo, odnosno Uprava policije. Današnja štampa je puna informacija sa sjednice Kolegijuma direktora Uprave policije u kojima se tvrdi da u Upravi policije neće biti tehnoloških viškova, pa ja postavljam pitanje svima - zbog čega onda kod budžetskog potrošača Uprava policije 3,5 miliona evra za tehnološke viškove? Veljović tvrdi neće biti tehnoloških viškova, u dnevnom listu "Vijesti" se kaže - višak iz Policije ide u Vojsku, a i kod Vojske imamo planiranih 3 miliona tekućih zarada. To je, otprilike, od 400 do 500 zaposlenih navodno treba da budu tehnološki viškovi. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Izvolite.

VALENTINA RADULOVIĆ-ŠĆEPANOVIĆ:

Hvala, potpredsjedniče.

Gospodine Kaluđeroviću, meni se ovog puta čini da je Vama moje izlaganje bilo samo povod da možda prezentujete još neke političke stavove koje nijeste uspjeli, vezano za ovu temu za ova protekla dva dana, ali, u svakom slučaju, odgovoriću u onom dijelu gdje pronalazim potrebu da Vam odgovorom.

Tačno je da sam rekla ono što ste Vi ponovili, ali, pri tom, nijesam pomenula ime niti jedne partije, niti jednog poslanika. Vi ste se sami prepoznali. Vjerovatno za to poštoji neki razlog, to je prosto stvar Vaše procjene, ali moj sud je takav da ja smatram da mi kao političari, kao poslanici ne treba da djelujemo prema jednoj profesiji, prema jednoj strukturi ljudi. Mi sa ove govornice, i uopšte u političkom djelovanju, obraćamo se podjednako svim građanima i na osnovu tog našeg obraćanja dobijamo simpatije, podršku. Na izborima koji su za nama, to se najbolje potvrdilo.

Takođe hoću da kažem oko izbora direktora, oko izbora drugog osoblja. Vi znate: da bi bilo koja škola funkcionisala, moraju da poštoje određeni akti. Jedan od njih je akt o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta i sva radna mjesta se popunjavaju, upravo shodno tom aktu i naravno da je u interesu svake uprave da na ta mjesta dovedu što kvalitetnije i što sposobnije ljude. Ja sam sigurna da u svim školama funkcioniše taj princip. Kada je u pitanju izbor direktora, Vi znate da po novom Zakonu o osnovnom, srednjoškolskom i ostalim vidovima obrazovanja podjednaku ulogu o izboru direktora, ili presudnu, imaju prvo školski odbori, da u školskim odborima participiraju i ljudi iz strukture roditelja, iz nastavnog kadra i lokalne samouprave. Dakle, ne može se baš reći da je to neko imenovanje koje se dešava po partijskom ključu. Ako bih opet bila sklona da na neki način pogrešno protumačim Vaše kazivanje, a to nijesam bila ni prvog puta, prosto bi se otvaralo pitanje imenovanja direktora onda u onim sredinama gdje mi nijesmo bili na vlasti i gdje je opozicija bila u nekom određenom trenutku ta koja je obavljala vlast. To su samo neki segmenti na koje sam smatrala da treba da Vam odgovorim, a ovo drugo će vjerovatno zavrijediti pažnju nekog drugog ko je mjerodavniji u toj oblasti. Hvala za pitanje.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Samo jedan kratak dogovor. Rekli smo da manje koristimo komentare da bi što više učesnika bilo danas u raspravi. Sada imamo četrdesetak minuta do 17 sati i još četiri govornika koji su se javili još juče i kojima bi zaista morali naći prostora da danas govore, jer u utorak radimo samo dva sata, i to predsjednici klubova ili stranaka, i - glasanje, odnosno njihova rasprava sa ministrom.

Izvolite.

ZARIJA PEJOVIĆ:

Još juče ste mi rekli za danas, ako se sjećate. Sjećate li se toga? Molim Vas da me uvrstite u taj temin. Ako ne može večeras, onda u utorak, obavezno.

 

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Sjećam se. Da vam kažem, danas je bilo, sada, prije tri minuta. Zbog toga ste me omeli da je poslanik Kaluđerović minut prekoračio, pa sam dobio opomenu poslanika Popovića.

ZARIJA PEJOVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče,

Ja sam se javio još juče poslije podne i Vi ste me ostavili da se javim danas i mislio sam da mogu da iskoristim svojih deset minuta. Zato Vas molim da me uvrstite večeras ili u utorak.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Vi ćete sada biti na spisku. Međutim, ja vam ne mogu garantovati, čak šta više Vam mogu reći da nećete stići na red danas, a za utorak je već dogovoreno ko može da govori i na koji način ćemo da radimo.

ZARIJA PEJOVIĆ:

Još jednu stvar. Ja sam ovdje jedini predstavnik nevladine organizacije u ovom parlamentu i imam potrebu da kažem ono što mislim i ja Vas molim da me uvrstite da govorim o tome.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

U redu. Ovdje su predstavnici političkih stranaka, ali poštujemo i nevladine organizacije. Međutim, s obzirom da su sa vaše liste dvojica, gospodin poslanik Novak Radulović i gospodin Bojan Strunjaš, prijavljeni, moguće da Vam jedan od njih dvojice ustupi mjesto, budući da je danas već dosta ljudi govorilo sa Srpske liste i ne smeta što su govorili, pa možete na taj način riješiti Vaš problem.

Što se mene tiče, ja sam raspoložen da radimo i poslije 17 časova, ako imamo mogućnost da to prenosimo ili bez prenosa da radimo.

Vi ste se javili za diskusiju ili komentar? Za diskusiju? Vi ili poslanik Novak Radulović, sasvim svejedno, obojica ćete stići. Molim vas da ove četiri diskusije pustimo bez komentara i replike.

Nadam se da ćemo se moći oko toga dogovoriti.

ZARIJA PEJOVIĆ:

Samo sam gospodinu Pajoviću ostao dužan da pročitam nešto iz izvještaja Svjetske banke za 2006. godinu gdje se kaže da je u posljednjih pet godina realni bruto društveni proizvod rastao u prosjeku po stopi od oko 2% godišnje. Da bi skočio na 9% možda bi mogli zapjevati "ajde, proizvode, bolje skoči, gledaju te crne oči". Možda bi onda skočio, ali sa ovakvim budžetom neće skočiti nikada na 9%. Ja se izvinjavam, samo malo tišine da bih se skoncentrisao.

Gospodo, svakoj diskusiji u ovom parlamentu pristupio sam na ozbiljan način. Pripremao sam se, konsultujući udžbenike, jer sam želio da dam i stručni i naučni doprinos rješenjima koja se ovdje traže. Čitajući ovaj Budžet, nijesam mogao da nađem njegov smisao. Pristupio sam od pojedinačnog, išao sam prema detaljnom zaključku. Želio sam da otkrijem što je suština politike koja je ovdje data, ali ovaj Budžet nema smisao, nema smisao svoje politike. Sa ovim budžetom se pokazuje praksa vaše stare politike, praksa koja je obesmišljavala i ono što je bio smisao 21. maja, a to je građenje Crne Gore kao jedne savremene države, kao savremene države, okrenute razvojnim ciljevima.

Što ovdje imamo? Ovdje imamo samo održavanje poštojećeg stanja. Stari vaš sistem vladanja - što više ljudi veži za državnu upravu, što više ljudi veži za državu, daj im što manje novca i kontroliši ih.

Nijesam ja juče tražio ovdje da budu prisutni ministri da bi se ovdje neka sujeta zadovoljila. Gdje su vam ministri? Ovo pokazuje marginalizaciju Parlamenta i neozbiljan odnos prije svega prema vama, jer kada bi ovi ljudi bili ministri a ja poslanik ovdje i kada ne bi došli da mi ovdje kažu kako će potrošiti pola milijarde, ja bih to doživio kao jednu ličnu uvredu i otišao bih odavde. Ne bih mogao sjedjeti u klupama vlasti.

Dakle, što sam želio? Želio sam pitati gospođu Gordanu Đurović, čiji sam udžbenik konsultovao kada sam analizirao budžet, o principima privrednog razvoja koje predaje.

Gospođa Đurović u svom udžbeniku jasno kaže da nema razvoja bez nauke, da nema razvoja bez ulaganja u infrastrukturu, da nema razvoja bez ulaganja u osnovna sredstva, a gdje su ona ovdje, gotovo su statističke greške da pitam Gordanu Đurović - zaboga, ima li proširenja administrativnih kapaciteta bez privrednog razvoja i da vidim šta je foliranje-udžbenik iz koga gospođa predaje ili je foliranje ovaj Budžet. Da vam kažem, ja sam kao student, a ovdje ima dosta profesora univerziteta, jedan je danas ovdje bio - potpredsjednik Vlade, koji su mi predavali, očekivao da će nas, kao u Beogradu 1996. godine, profesori povesti da konačno ulicu izbacimo iz institucija, a da vratimo znanje i nauku u institucije. Nikad se to nije desilo, nego je u Crnoj Gori došlo do kolaboracije nauke i ulice. Zapravo, nauka se podaprla kao tepih da bi po njoj gazila ulica.

Gospodo, što sam danas još želio reći? Vojni budžet - 110 miliona eura trošimo za vojsku i policiju, to je 6%, a sa 4% mi smo imali višestruku potrošnju više nego zemlje koje su u centralnom regionu. Luksemburg reda veličina Crne Gore 0,9% troši za vojsku. Mi smo dali 110 miliona eura. Ne interesuje me gdje će ići taj novac, mada su ona dva galeba mogla biti makar 10% ovoga budžeta, ali su ti galebovi dati u nekakav privatni hangar, vjerovatno da se ne bi inficirali ptičjim gripom. Sada dolazi ta najezda, pa da ne krepaju sa nekakvim labudovima tamo.

Međutim, što vi hoćete sa ovakvim vojnim budžetom to je pitanje. Vrlo dobro znate kako vam je međunarodna pozicija. Ne trebam ja ništa međunarodnim diplomatama i ljudima koji dođu da pričam o stanju ovdje, oni ga jako dobro znaju. Uvijek, kao čovjek koji u srcu nosi ovaj barjak i ovaj grb, čuvao sam državu, a kritikovao vlast. Kako vi hoćete da kupite međunarodni integritet? Tako što ćete da šaljete crnogorsku vojsku u međunarodne operacije iz kojih su se mnogo veće zemlje podvijenog repa vratile. Od Dubrovnika do Kabula, pa ko preteče živ i ko preteče u svijest. Kad sam čitao ovaj Budžet, pitao sam sebe - za koga, Zarija, i kome pričaš kad imaš isto onoliko prijatelja u Njujorku koliko u Podgorici? Neki moji prijatelji su završili ekonomiju i radili u toj Vladi kao savjetnici. Sada peru pljate po njujorškim restoranima, jačaju im administrativne kapacitete, vjerovatno to rade. Za koga? Za njih ću da govorim i za moju generaciju koja je vjerovala u jednu novu Crnu Goru u jednu drugojačiju Crnu Goru.

Gospodo, na kojim se premisama zasniva ovaj budžet, na čemu, gdje je ta budućnost? Dajete 180 miliona eura za lične dohotke, dajete za plate. Nijesam ja protiv plata, ali recite ljudima istinu - MMF i Svjetska banka su nam naredili da moramo drastično da smanjujemo broj zapošljenih. Napravite plan smanjivanja. Nemojte, kad oni počnu da vas pritiskaju, da vi dijelite: dođe čovjek na posao ujutro i kažete mu sjutra ujutru nećete raditi. Budite korektni i radite planski, nemojte na ovaj način da otpustate ljude. Morate napraviti plan i znati, dakle, koliko će ljudi raditi u državnoj upravi, a kao što vam preporučuje Svjetska banka morate napraviti jedan srednjoročni plan za ojačavanje kapaciteta i za zapošljavanje onih ljudi koji su od velikog značaja za Vladu.

Ja moram nešto da konstatujem -kao aktivista Grupe za promjene afirmisao sam ideju nezavisne Crne Gore. Jedna od naših temeljnih ideja bila je da će nezavisna Crna Gora biti jeftinija od federacije. Ovi ljudi bez ikakvih problema pokazali su da nijeste ispunili obećanje, odnosno da nijesmo ispunili obećanje koje ćemo dati. Jer, molim lijepo, mi smo uvećali potrošnju ovoga budžeta, uvećali smo potrošnju, govorili smo da će Crna Gora biti demilitarizovana, a sada odjedanput imamo koncept građenja vojske, Iako je u Ministarstvu unutrašnjih poslova poštojala jedinica MUP-a koja je, na neki način, bila vojna formacija, ali sad imamo i upravu policije i MUP i čitavu vojsku i to je 110 miliona eura. Svjetska banka lijepo kaže-morate ulagati u mala i srednja preduzeća da bi ljudi koji rade u administraciji prelazili i radili u malim i srednjim preduzećima.

Juče i prekjuče je ovdje neko kukao kako neće ljudi da rade, omladina da radi na plantažama, neće ljudi da rade sezonske poslove. Vidite, nekada je imalo smisla raditi i brati breskve kao student, imalo je smisla, jer ste znali da kad završite fakultet, bićete cijenjeni član toga društva, dobićete stan, dobićete posao i neko će vas poštovati. Ja sam, bog mi je svjedok da je ovo istina, radio jednom kao radnik sezonac. Jednom sam se, kako se to kaže, ožuljene čapre vraćao doma. Pored mene je prošao sin visokog funkcionera vaše partije u džipu, a nijesam ni ja pao sa kruške?niti su moji Pejovići došli ne znam odakle. Kada budem prijavljivao svoju imovinu, onaj tamo koji radi u Agenciji za borbu protiv korupcije pomisliće da sam ptica, pa da živim na grani, jer nemam kvadratnog metra i da sam Petar Pan, pa skakućem po šumi.

Gospodo, pričamo o tome kako ćemo da razvijamo crnogorsku poljoprivredu. Ja bih volio da je danas gospodin Milutin Simović ovdje i da mu nešto pokažem. Ovo je informator o registraciji i kreditiranju poljoprivrednih gazdinstava koje je napravilo Ministarstvo poljoprivrede Srbije. Ovdje je lijepo na prvoj stranici dato ljudima kakve uslove dobijaju ako se registruju. Nudi im se dugoročni i kratkoročni kredit, a ovdje im je data forma za registraciju. Ministarstvo poljoprivrede za ove četiri godine još nije registrovalo poljoprivredne proizvođače. Ja hoću da pitam ministra poljoprivrede kako će se odrazati ulazak u .... na naše poljoprivredne proizvođače, ja hoću da pitam ministra poljoprivrede kako će se ulazak u Evropsku Uniju odraziti na poljoprivredne proizvođače. Ja hoću da pitam Gordanu Đurović, kako mi možemo doći do fondova ako već nećemo da generišemo sopstvena sredstva da uložimo u mala i srednja preduzeća, i da uložimo u poljoprivredu. Ja to hoću da pitam ove ljude, a njih nema. Evropska Unija nudi fondove, mi ih nećemo. Pričala mi je koleginica Branka kako ministar Backović nije htio da iskoristi mogućnost fondova Evropske Unije za nauku. Znam, dok sam radio u Direkciji za razvoj malih i srednjih preduzeća kako se nije ušlo u projekat fonda za razvoj za mikrofinansiranje, iako su se nudile pare. Nude se pare mi ih nećemo. Zašto, ljudi? To je potpuno ludilo.

I na kraju hoću da kažem - ima li nade za Crnu Goru. Za Crnu Goru ima nade. "Monitor" je list koji sam čitao 90-ih godina dok sam bio student. Na svakoj stranici "Monitora" nalazi se slika nekoga od vas i nalazi se jedan adekvatni tekstić. Pogledajte ovaj "Monitor". Ja vjerujem da Crna Gora ima snage, ja vjerujem da će Crna Gora ispuniti svoj san da će biti razvijena zemlja, jer ćemo, gospodine Lukšiću, ostvariti ono na čemu smo se i ja i vi kao studenti zalagali -za jednu razvijenu i modernu Crnu Goru. Ne dozvolite da nam slome kičmu pet šest ljudi koji hoće da budu vlasnici Crne Gore. Za to se nijesmo zalagali, sjećate se toga? Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Novak Radulović. Izvolite.

NOVAK RADULOVIĆ:

Uvaženi građani Crne Gore, gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici,

Čula su se ovdje mišljenja da ovo nije policijski, ni stagnirajući budžet, nego razvojni budžet Ja sam i prošle godine, analizirajući predlog tadašnjeg zakona o budžetu, jednom komparativnom metodom dokazao da je i tada taj predlog zakona bio policijski i za policijsku državu, a nadam se da ću i danas to moći da dokažem.

Na žalost, jer se ja tome ne radujem, predlog zakona o budžetu o kome mi sada raspravljamo još je gori nego prošlogodišnji.

Argument prvi: u 2006. godini za policiju je izdvojeno preko 65 miliona evra, a kad kažem – policija, ja mislim na MUP i javnu upravu i Agenciju za nacionalnu bezbjednost i upravu policije, pa molim da mi se to ne uzme za zlo da ne bih stalno ponavljao višesložni naziv. U 2007. godini planirano je preko 71 milion evra. Budući da je za Ministarstvo odbrane planirano preko 40 miliona evra, onda je to frapantnih 110 miliona evra i još se postavlja jedno pitanje budući da se već nekoliko mjeseci, ako ne i više, ponavlja da Crnoj Gori ne treba vojska, onda zašto će Crnoj Gori tolika sredstva za Ministarstvo odbrane. Zar to nije bilo bolje opredijeliti za obrazovanje i za razvoj naučne misli i stvaralaštva pa dio tih sredstava opredijeliti za Crnogorsku akademiju nauka i za Univerzitet Crne Gore?

Argument drugi: 2006.godine za Ministarstvo pravde izdvojeno je 884.649 evra, 2007. godine planirano je 821.180 evra, dakle, manje 63.469 evra. Nameće se zaključak da smo u 2006. godini imali mnogo pravde, pa treba malo smanjiti tu dozu jer u ovim dozama pravda može biti i štetna po zdravlje i napredak društva, pa se pristupilo nekim restriktivnim mjerama.

Argument treći: projekat unapređivanja, a ne unapređenja, gospodine ministre kako piše u Predlogu zakona o Budžetu, zdravstvenog sistema za 2006. godinu je dobio 3.125.000 evra, a za 2007.godinu planirana su sredstva od 1.519.056 evra. Dakle, manje 1.605.944 evra.

Ja sam htio da reagujem malo i sa filološke tačke gledišta i da skrenem pažnju da bi bilo pravilno da ste napisali projekat unapređivanja zdravstva, jer je to trajna radnja i proces koji traje, a ne trenutna radnja koja se jednom izvrši i nikad više, jer je zdravstvu zaista potrebno permanentno unapređivanje.

Međutim, kad sam uporedio sredstva izdvojena ove godine i sredstva planirana za iduću godinu postalo mi je sasvim jasno da problem nije jezičke i filološke prirode i da je to, iako važno, u ovom slučaju sporedno. Budući da ste za narednu godinu za projekat unapređivanja zdravstvenog sistema planirali 1.605.944 evra manje nego ove godine, jasno je da se ne radi ni o unapređivanju, ni o unapređenju zdravstva, nego o unazađivanju. Nije mi jasno zašto ste ova sredstva ovako značajno smanjili. To je još jedan dokaz da ovo nije razvojni, nego stagnirajući Predlog budžeta, a mogao sam, kad bi vrijeme, koje poslanik ima da obrazlaže Predlog zakona o budžetu, bilo malo duže nabrojati još nekoliko ovakvih bisera, možda desetak.

Da je ovo policijski budžet pokazaće i sljedeća komparativna analiza. Prvo, za vojsku i policiju biće u narednoj godini, kako sam već istakao, izdvojeno preko 110.000.000 eura, a za obrazovanje oko 89.000.000 eura. Ovom podatku gotovo i ne treba komentar, uvaženi građani Crne Gore. Država u kojoj je policija značajno važnija od obrazovanja nema budućnosti ili, najblaže rečeno, njoj je ugrožena budućnost. Valjda je obrazovanje mladih generacija i sticanje vrlina u procesu obrazovanja, najvažniji proces na kome počiva svako moderno i prosperitetno društvo. Budući da je već rečeno da nam vojska ne treba, onda zašto tolika sredstva.

Drugo, za policiju se planira 71.144.418 eura, za Univerzitet Crne Gore, ističem ovaj podatak sa velikom rezignacijom, 12.500.000 ili gotovo šest puta manje sredstava za Univerzitet. Iako je Univerzitet kičma naučne misli i naučnog stvaralaštva, ipak šest puta manje nego za policiju. Ja mislim, Crnoj Gori je neophodan razvoj naučne misli, a potrebna nam je, naravno, i policija, ali ne u tolikoj srazmjeri da je favorit nad Univerzitetom i razvojem naučne misli.

Treće, za Crnogorsku akademiju nauka planira se, slušajte ovo čudo i ovaj apsurd, samo 921.784 eura ili 77 puta manje od sredstava za policiju, a samo 220.000 više nego za Policijsku akademiju. Ja znam da i za Policijsku akademiju treba izdvojiti sredstva i ona je potrebna ovom društvu i treba da imamo obrazovane kadrove u policiji, ali za Crnogorsku akademiju nauka moralo se znatno više izdvojiti sredstava.Ko će biti nosilac naučnih projekata, ako ne Crnogorska akademijia nauka i Univerzitet. A i za jedno i za drugo malo sredstava i ja se bojim da neće biti nikakvih valjanih naučnih projekata jer neće biti sredstava.Ovo je, najblaže rečeno, zbilja zabrinjavajući podatak.

Nema, doduše, podataka kako se i koliko izdvaja za Dukljansku akademiju, ali vjerujem da poštoje sredstva u nekom tajnom budžetu i da se od tih sredstava ova kvazi akademija finansira i da dobija znatno više od Crnogorske akademije nauka, a ako je to tako to bi bio optužujući podatak za Crnu Goru, odnosno za vlast. Za Ministarstvo pravde se planira 821.180 eura, ili 86 puta manje nego za policiju. Da li je za ovaj predlog glasao ministar pravde? Da sam ja bio ministar pravde, ja bih podnio ostavku kad su ovo usvojili. Mogu slobodno da kažem, živjela policija, srećna ti demokratija, Crna Goro, kad je policija sto puta važnija od Ministarstva pravde.

Četvrto, za Ministarstvo kulture, sporta i medija, a ovo su maltene tri ministarstva i vjerujem da je trebalo da poštoje kao tri ministarstva, planira se 12.190.143 eura ili šest puta manje nego za policiju.

Peto, za Minsitarstvo turizma i zaštite životne sredine,a i to su bezmalo dva ministrastva, planira se 4.286.843 eura ili 16,5 puta manje nego za policiju.

Šesto, za Ministarstvo za ekonomski razvoj planira se 4.100.000, odnosno 17,5 puta manje nego za policiju. Kakav će biti onda taj ekonomski razvoj Crne Gore ako se ovako malo planira za Ministarstvo za ekonomski razvoj? Onda je to, pravo da vam kažem, ruganje ekonomskom razvoju i mogućnosti da dosegnemo neki ekonomski razvoj koji bi nas izjednačio sa nekim, da ne kažem, najrazvijenijim ali srednje razvijenim zemljama u Evropi. Ovakvih bisera ima još, naravno, puno ali nemam vremena da ih sve nabrojim, pa se na osnovu svega ovoga može zaista zaključiti da je ovo policijski budžet i za policijsku državu ponovo. Nažalost.

Evo još nekolika bisera. Upravo za antikorupciju je dobila ove godine zbilja više nego u 2006. godini, i to je dobro, samo bi bilo dobro da je što manje korupcije, a meni se čini da nije.

Za Ustavni sud je planirano 300.633 eura i ja znam da treba, treba i više.Ali, evo jednog apsurda, zbilja je Crna Ga zemlja apsurda. Ustavni sud je nedavno konstatovao da Ustav Republike Crne Gore ne poštoji, pa ako ne poštoji Ustav onda ne poštoji ni Ustavni sud koji je u tom ustavu bio definisan i način na koji se on bira. Onda se postavlja logično pitanje, ako ne poštoji Ustav, ne poštoji Ustavni sud, zašto su opredijeljena sredstva za nešto što ne poštoji. Ja znam da poštoji i mora da poštoji, ali je Ustavni sud napravio katastrofu kad je ustvrdio da nema Ustava i da se na njega ne treba pozivati.

I na kraju, evo još dva bisera. Za Kraljevsko pozorište Zetski dom planirano je 327.485 eura, pa se, s obzirom na ova sredstva, može zaključiti da to nije Kraljevsko nego prosjačko pozorište.

Na kraju, gospodine minsitre finansija, Vi ste pjesnik to je već rečeno, ja cijenim taj vaš dar, ali ste za književnost planirali samo nekih 340.000, pa se zaista čudim. Čovjek koji ima bogom dani dar za književno stvaralaštvo, ovako omalovažava književnost.

I evo, moglo bi se reći za vrijeme vašeg mandata da bi važili za sve književnike oni stihovi Puškina "Ne pjevaj draga kad si sa mnom". Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Purišić. Izvolite.

KEMAL PURIŠIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče,

Uvažene kolege, poštovani građani, gospodo iz Vlade,

Ja ću nastojati u svom obraćanju da budem, što bi se reklo, konkretan i konstruktivan i zaista želim da ovo što ću reći se primi negdje u budućnosti ovdje u Crnoj Gori, jer nisam od ljudi koji hoće kroz svoju diskusiju da ruše integritet ...

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ

Upotreba i unošenje mobilnih telefona u sali je zabranjeno, molim vas.

KEMAL PURIŠIĆ:

Znam, hvala.

Rušim integritet predlagača ovog materijala. Hoću da se složim sa svima koji su istakli da je rasprava o budžetu jako važna i da je trebalo duže vremena da joj posvetimo, jer se kroz budžet Republike u stvari jasno sagledaju svi naši problemi i kroz finansijski izraz reflektuju u samom budžetu.

Ja sam proljetos posjetio jedan mali grad u Norveškoj koji ima svoj budžet 400 miliona eura i to je, dakle, samo za 50% manje u odnosu na budžet Republike. To dovoljno govori o tome da se kroz budžet i način finansiranja reflektuju svi strukturni problemi ove republike i tu dolazimo u priliku da iznivelišemo i zahtjeve, da unaprijedimo administrativne kapacitete Republike, dakle da obezbijedimo volju i stimulaciju službenicima i one zahtjeve da socijalno zbrinemo ljude koje ćemo eventualno otpuštiti iz te administracije i da obezbijedimo dovoljno sredstava za razvoj Republike, a naročito za regionalni razvoj, o čemu ću nešto više govoriti.

Takođe želim da kažem naše mišljenje, ljudi iz Bošnjačke stranke, da ovaj budžet nije dovoljno razvojan, jer ono što je opredijeljeno u kapitalnom dijelu budžeta, pa i u kapitalnim izdacima tekućeg dijela budžeta, neće ozbiljnije generisati razvoj Republike i neće nas brzo izvesti na jednu bolju osnovu za budući razvoj.

Naročito smo nezadovoljni kako se koncipira i kakva se politika vodi u odnosu na regionalni razvoj, odnosno na ravnomjerniji razvoj područja i nešto više ću govoriti oko toga. Mi imamo svakim danom sve jasniju razliku, odnosno sve drastičniju razliku u razvoju između tri subregiona, od čega je sjeverni subregion koji zahvata teritoriju 11 opština, 53% prostora ove republike, u konstantnom opadanju društvenih aktivnosti i ekonomskog razvoja i to zaostajanje u razvoju dobija dramatične razmjere. 1991. godine, primjera radi, mjereno društvenim proizvodom po stanovniku Republike, Budva kao najjača je bila 11 puta jača opština u odnosu na opštinu Plav kao najmanje razvijenu u Republici. Već 2004. godine taj odnos je 22 puta. Ako danas uporedite, primjera radi, budžetski kapacitet, tj. fiskalni kapacitet te dvije opštine, imate u Opštini Plav budžet od 1.300.000, a u Opštini Budva 44.000.000 eura.Dakle, sve to govori da se te razlike drastično povećavaju i da Republika vodi neadekvatnu regionalnu politiku, politiku koja je faktički sterilna i ne može da učini ništa bolje u tom pravcu.

U međuvremenu je republička vlada donijela strategiju regionalnog razvoja. U toj strategiji je snimila trenutno stanje, definisala neke strateške ciljeve i mjere kako da se dostignu ti ciljevi, ali, evo već treća godina, ništa od onoga što je definisano tom strategijom ne nalazi svoje mjesto u ekonomskoj politici Vlade. O tome možemo vidjeti u samim tim dokumentima i na rezultatima koji se očituju na svakom mjestu. Dakle, nemamo organizovanu politiku Vlade radi prevazilaženja tih razlika, ni kroz efikasne mjere Vlade, ni kroz budžetski instrument koji jeste i treba da bude efikasan i da nađe svoje ishodište ovdje u Budžetu koji i jeste današnja naša tema. Nemamo ni kroz redistribuciju sredstava koje ostvarujemo kroz privatizaciju preduzeća koja su, uzgred budi rečeno, locirane uglavnom u južnom i središnjem dijelu Republike, a opet dobili smo ih kroz ona sredstva podsticaja iz bivše federacije.

Kada danas pogledamo budžet koji je na dnevnom redu, vidjećemo da je samo 2.600.000 iz kapitalnog dijela budžeta usredsređeno na projekte na sjeveru Republike, dakle na 53% teritorije Republike, u odnosu na nekih 34.000.000 koliko je predviđeno.

U sredstvima koja su u tekućem dijelu budžeta a odnose se na kapitalne izdatke, vrlo malo sredstava, 7,9 milion uložiće se u 10 opština na sjeveru Crne Gore, što je jako malo u odnosu na potrebe.

Samo da podsjetim da smo osnovali desetine agencija, kancelarija i fondova, i postali su potrošačke jedinice ovog budžeta, a primjera radi, već treća godina, iako je to strategijom za ravnomjerni regionalni razvoj definisano, nemamo ni agenciju za regionalni razvoj, nemamo ni fond za podsticanje ravnomjernog regionalnog razvoja. Tu su, dakle, locirani problemi zašto na tom planu gubimo bitku i zašto se 13 godina, između dva posljednja popisa, dramatično prazni to područje sa sjevera i vrši strahoviti pritisak na razvijeniji dio Crne Gore, na opštine Podgorica, Bar i neke južne opštine i tako vrši pritisak na stambenu i na komunalnu infrastrukturu ovih opština, a gore imamo situaciju da se razvojni resursi, prirodni i izgrađeni, ne koriste, jer prosto stanovništva nema.

Juče i danas je bilo dovoljno priče na ovu temu. Ja opet želim da se vratim na onu početnu rečenicu. Ljudi iz opština sa sjevera Crne Gore, i poslanici i predsjednici opština, i svi relevantni ljudi koji se bave ovim pitanjima, treba da imaju solidarnosti, bez obzira u kojoj političkoj partiji rade i da jednom pokušaju organizovano raditi na rješavanju ovoga problema, a problem jeste veliki i za njega treba dosta vremena. Vrijeme koje gubimo u međuvremenu će nam se vratiti kao bumerang i kasnije ćemo se baviti većim posljedicama. Ja lično znam da se na adresu Vlade dostavlja mnogo molbi i zahtjeva da se riješe neki od gorućih problema i strateški važne kapitalne infrastrukture na sjeveru Crne Gore i one lokalne komunalne infrastrukture koja bi obezbijedila da to stanovništvo ostane u svom zavičaju. Ja još jednom molim da se oko toga vodi više računa i da ministar, s obzirom da ima to pravo, eventualno uvaži neku od sugestija koje su se ovdje čule, a jeste snovana. Hvala lijepo.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Poslanik Strunjaš je bio strpljiv.

U redu, jedan minut. Izvolite.

BOŽO NIKOLIĆ:

Gospodine Purišiću, ako išta znam, znam prilike Norveške. Mnogo puta sam tamo bio i dosta boravio. Ne bih se javio za komentar, ali samo zbog jedne sitnice, recimo, nazovimo tako. Pomenuli ste budžet malog norveškog grada od četiri stotine miliona eura. Možda imate pravo, ali ja ću Vam kazati da svaki lučki radnik, onaj koji fizički radi u Norveškoj, u ovom trenutku ima jedno 4.000 dolara platu, što bi otprilike iznosilo 30.000 norveških kruna. Znate koja su izdvajanja? Lako je njima puniti budžet sa takvim bogatstvom i zato mi se čini neprimjereno upoređivati Norvešku i Crnu Goru u ovom trenutku. Ja bih, naravno, isto kao i Vi, volio da mi svi imamo po 4.000 dolara platu, ali to u ovom trenutku prosto nije moguće.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Da se mi vratimo Crnoj Gori i poslaniku Strunjašu. Izvolite.

BOJAN STRUNJAŠ:

Poštovani građani, dame i gospodo poslanici, predsjedniče Skupštine, gospodine Lukšiću,

Ovaj Predlog zakona o Budžetu Republike Crne Gore za 2007. godinu po svojoj površnosti se ni po čemu ne razlikuje od većine ostalih predloga zakona koje Vlada dostavlja Skupštini. Za sume koje su ovdje ponuđene ne zna se ni ko ih je predložio, ni ko je određivao koliko će kome pripasti novčanih sredstava iz Budžeta Republike.

Poštovani građani, zanimljivo je primijetiti kako se puni republički budžet i ko ga puni, odnosno ko i koliko nekontrolisano uzima iz Budžeta Republike Crne Gore kao iz svog džepa. Poznato je da Elektroprivreda Crne Gore na godišnjem nivou izgubi preko 30% svoje proizvodnje. Prevedeno na obični jezik, Elektroprivreda svake treće godine izgubi cijelu svoju proizvodnju. Da je Crna Gora kojim slučajem država u kojoj vladaju zakoni, onaj ko je odgovoran za ovolike gubitke u Elektroprivredi bi automatski išao u zatvor, jer godišnje ošteti Budžet Republike Crne Gore za milionske sume, što je za naše prilike nenadoknadiv gubitak.

Dokaz da je sve gore navedeno tačno su pojedina, nazovi izborna preduzeća koja periodično posluju u okviru Elektroprivrede i služe samo pred izbore za pranje para kojima se kupuju glasači širom Crne Gore. Ova tzv. izborna preduzeća prestaju sa radom danom održavanja izbora, a sve gubitke koje su ostvarila pokrivaju građani iz svojih osiromašenih budžeta pokrivajući visoke cijene električne energije koju potroše u svojim domaćinstvima. Kasnije se sve malverzacije u Elektroprivredi pokrivaju i zataškavaju tzv. neredovnim izmirivanjem obaveza prema Elektroprivredi od strane građana, dok Elektroprivreda svoje gubitke podmiruje parama kojima narod plaća struju.

Ako pažljivije pogledamo Predlog budžeta za 2007. godinu, možemo primijetiti da je ovim budžetom predviđeno 3.460.000 na ime tehnoloških viškova Upravi policije. U ovom Predlogu zakona je to obrazloženo, kako je obrazloženo neću čitati zbog malo vremena. Sve ovo ne bi bilo tako čudno da nije više nego očigledno da poslije svakih izbora u Policiji dolazi do tehnoloških viškova iz razloga što se u Policiju, prije izbora, dovode stotine novih radnika koji su, naravno, u obavezi, zajedno sa svojim porodicama, da glasaju aktuelnu vlast.

Koliko režim zaista cijeni nauku i naučno-istraživački rad crnogorskih akademika i njihovih saradnika vidi se iz dijela budžeta koji je opredijelio za naučno-istraživački rad Akademije, a on iznosi 15.000 evra. Ova suma ne bi bila dovoljna ni za jedno odjeljenje Akademije, pa čak ni za jednog akademika, za sprovođenje iole ozbiljnijeg projekta.

Značajan dio budžetskih sredstava predviđen je za nevladine organizacije, ali, naravno, dolaze u obzir samo one koje Vlada uspješno kontroliše poput tzv. Crnogorske pravoslavne crkve i Dukljanske akademije nauka. Naravno, ozbiljni projekti nevladinih organizacija koje svoj posao obavljaju na pravi način iz ovog budžeta neće dobiti ni prebijenu paru. Takođe je jasno da poštoje javne ustanove koje nijesu obuhvaćene budžetom poput Republičkog zavoda za geološka istraživanja, pa pitam gospodina Lukšića na koji način i iz kojih izvora se finansiraju ove i ovakve ustanove.

Uvaženi građani, treba da znate da bi Budžet Crne Gore bio mnogo veći da su oporezovani svi koje je neophodno oporezovati, odnosno oni koji su van zakona i kojima Crna Gora i slobodoumni građani Crne Gore plaćaju danak. Zanimljivo je da u institucijama koje se finansiraju iz republičkog budžeta skoro da nema Srba, a u ostvarivanju Budžeta Republike Srbi učestvuju sa preko 30%.

Na kraju, gospodine Lukšiću, ovaj Predlog budžeta za 2007. godinu služi vama i politici čiji ste neraskidivi dio za pokrivanje i zataškavanje brojnih finansijskih malverzacija i iz njega se ne može izvući ni jedan pouzdan zaključak, jer je u njemu sve naštelovano onako kako vama odgovara. Niti je budžet ovoliki kolikim ste ga Vi predstavili, niti će ga u cjelosti trošiti oni koje ste ovdje naveli, već kriminalci iz mračnih odaja suverene vam Crne Gore. Pitam Vas, gospodine Lukšiću, koliko je ovim budžetom opredijeljeno sredstava za kupovinu i ugradnju filtera za prečišćavanje otrovnih gasova koji godinama odnose živote Pljevljacima i čine Pljevlja najzagađenijim gradom u Evropi? Nadam se da ćete mi odgovoriti.

Gospodine Lukšiću, znam da će većina koju imate u Skupštini podržati Predlog budžeta uprkos svim primjedbama opozicije, kao što uvijek ova većina sve podržava bez ikakvog kritičkog osvrta, a od svega toga građani Crne Gore imaju samo štetu.

Uvaženi građani, ja kao predstavnik Stranke srpskih radikala u Skupštini Crne Gore i poslanik Srpske liste, zajedno sa svojim kolegama iz Kluba, neću podržati ovaj Predlog budžeta. Kao čovjek koji je studirajući živio četiri godine u Nikšiću, obavezan sam da pomenem radnice "Konija" i da pitam gospodina Lukšića šta će da uradi sa ovim radnicama koje štrajkuju već mjesecima ispred Vlade Crne Gore i da li je nešto preduzeto na tom planu.

Takođe, pitam gospodina Lukšića vezano za radnike "Marka Radovića", njih preko 300 šeta ulicama Podgorice, ni na njih niko mnogo ne obraća pažnju. Maloprije smo ja i kolega Dedeić primili predstavnike tih radnika. Oni su nam rekli da su se obratili svim političkim partijama, svim subjektima u Parlamentu Crne Gore i oni traže da se njihov status što prije riješi.

Gospodine Lukšiću, ja se nadam da ćete se Vi potruditi da se i radnicima "Konija" i radnicima "Marka Radovića" što prije izađe u susret, i ne samo njima nego svim ugroženim radnicima širom Crne Gore. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala.

Ja mislim da imamo vremena da bi mogao poslanik Vuksanović da uzme riječ, ako želi sada. Izvolite, i tako završavamo današnji rad.

MOMČILO VUKSANOVIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Ja se nijesam zalud zalagao da Vi ipak sjedite na tom mjestu gdje sada sjedite i potpuno se slažem sa gospodinom Radulovićem koji je prije neki dan insistirao na tome. Evo, koliko se mi borimo da govorimo oko Predloga zakona o Budžetu, gotovo čitava opozicija, jedva stižemo, skraćeno nam je vrijeme da ovo važno pitanje opserviramo onoliko koliko je stvarno to neophodno i potrebno. Međutim, potpuno smo svjesni da će i ovaj predlog zakona o budžetu proći onako kako je zacrtano, kao što prolazi sve ono što predloži vladajuća koalicija. Jednostavno, čini mi se, to je moja glavna primjedba, čini mi se da ovdje u Parlamentu ne vlada onakva atmosfera kako smo mi očekivali da vlada, ne poštuje se skupštinska procedura i Poslovnik i to se moglo vidjeti kroz nekoliko izglasavanja određenih tačaka gdje je svaka tačka bila poseban presedan,a to je kod usvajanja Zakona o sprovođenju Ustavnog zakona, ponavljanje glasanja ...

PREDSJEDAVAJUĆI SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Poslaniče Vuksanoviću, tražili ste riječ, dobili ste je mimo nekih dogovora, a sada ne pričate o budžetu.

MOMČILO VUKSANOVIĆ:

Ja sam Vas sada pohvalio, gospodine potpredsjedniče, pustite me, sve je u kontekstu.

Želim da kažem da opozicija treba da promijeni svoj odnos u ovom parlamentu, jer onako kako se do sada ponašala opozicija mislim da nije u skladu sa interesima onih birača koji su glasali opozicione partije. Čulo se sjajnih diskusija od strane opozicije, bilo je to i u prethodnim sazivima Skupštine, posebno su se isticali predstavnici Socijalističke narodne partije, Narodne stranke itd. Vidi se velika energija kod poslanika Pokreta za promjene. Međutim, na kraju će sve ostati to prazno, onako kako je to ostajalo i u prethodnim sazivima. Ali, nije ni čudo. Odmah da vam kažem, nije ni čudo, jer se opozicija u ovom parlamentu nije izborila za ono što joj pripada. Jednostavno, nije se izborila da se konačno donese zakon o korišćenju imovine društveno-političkih organizacija, pa će vjerovatno iz ovog budžeta biti plaćano Demokratskoj partiji socijalista iznajmljivanje prostora društveno-političkih organizacija i sa tim će Demokratska partija socijalista i koalicija koja je na vlasti imati veliku prednost i u budućim izborima, kao što je imala veliku prednost u dosadašnjim izborima. Opozicija se nije izborila ni za učešće u upravnim odborima, jer da se izborila za participaciju u upravnim odborima, ne bi bilo ovoliko zloupotrebe u javnim preduzećima. Znate i sami, od Montenegroerlajnza do Luke Bar, Pošte itd. Jednostavno ...

Prekid zbog nestanka struje

26.12. 2006. - 11,32h

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Poštovane kolege, nastavljamo rad.

Dogovor sa Kolegijuma je da prvo dobiju riječ po pet minuta predlagači amandmana, a onda će po deset minuta dobiti po želji partija, predsjednici klubova ili drugi poslanici za završnu riječ. Ministar ima pravo do pet minuta da odgovori na izlaganje predsjednika klubova partija ili tako redom kako budu klubovi željeli. Na kraju, ministar ima pet minuta, a onda idemo na glasanje o Budžetu.

Nema komentara klubova, ali kod direktnog prozivanja klubova, onamo gdje poštoji namjera, ne da se polemiše sa stavovima, nego gdje poštoji namjera da se dezauviše klub poslanika, biće replika data klubu. Plan je da to uradimo sve u tri radna sata. Znači, od sada pa sve do 15 časova, jer kolege iz SNP-a imaju svoj Izvršni odbor i potrebno je da budu tamo. Potrebno je i da budu prisutni kod glasanja o Budžetu kao važnom aktu Skupštine Republike Crne Gore.

U ime podnošioca amandmana prvo je poslanik Vučetić. Pet minuta.

MOMČILO VUČETIĆ:

Gospodine predsjedniče, kolege poslanici,

Moje izlaganje ću posvetiti mom amandmanu koji je odbijen na Odboru, a smatram da treba da bude prihvaćen. Ja ću zamoliti poslanike da u tom dijelu malo pažljivije to poslušaju.

Naime, prvi put ove godine se pojavljuje kapitalni budžet, pored tekućeg budžeta. To je, u stvari, izvlačenje iz tekućeg budžeta ranije što je bilo za kapitalne investicije u poseban budžet. Tu su dva budžetska potrošača: Direkcija za javne radove i Direkcija za puteve. Direkcija za javne radove ima 17 kapitalnih projekata. Među tih 17 kapitalnih projekata je i kapitalni projekat - rekonstrukcija i adaptacija Doma vojske. Dakle, radi se o imovini Vojske Crne Gore sada, ranije Vojske Srbije i Crne Gore. Za adaptaciju i rekonstrukciju ovog doma predviđeno je 3.234.000 evra u narednoj godini i oko 1.700.000 evra u 2008. godini. To možete da vidite iz programskog budžeta. Prema tome, u rekonstrukciju Doma vojske predloženo je 5.000.000 evra. Moj amandman u tom dijelu je da se ta kapitalna investicija, taj kapitalni objekat briše, a da se sredstva usmjere Direkciji za puteve i to isključivo za sanaciju tunela, mostova, klizišta, kosina i zidova na magistralnim i regionalnim putevima. Dakle, da se taj kapitalni objekat briše, a da se ovo prenese u kapitalne investicije u magistralne puteve, sanaciju ovih ostalih terena. Zbog čega to činim?

Imovina Vojske Srbije i Crne Gore, sada vojske Crne Gore, vidjeli smo kako vlast raspolaže njom. Hoćete li da vam pomenem kasarnu Morača, da vam pomenem Arsenal Tivat, da vam govorim o borbenim avionima itd. Ne vidim razloga da se iz budžetskih sredstava izdvajaju sredstva za rekonstrukciju Doma vojske, ako mi taj Dom vojske možemo da dadnemo nekome drugom na korišćenje uz naknadu ili bez naknade, kao što smo sa avionima uradili ili na bilo koji drugi način. Iskreno rečeno, imamo mi tih domova vojske još širom Crne Gore, imamo mi domova kulture još širom Crne Gore i mislim da nema razloga da ova sredstva usmjeravamo u tom pravcu. Sredstva koja su usmjerena za sanaciju magistralnih i regionalnih puteva su mala i smatram da ih treba odvojiti tamo, upravo zbog toga što, ako jeste, a jeste svima nama, dakle i poziciji i opoziciji, osnovni i temeljni pravac razvoja Crne Gore razvoj turizma, onda ne vidim nikakvog razloga da se ova sredstva ne usmjere u tom pravcu, upravo radi toga da bi omogućili turistima da dođu na turističke destinacije i sigurno, i brže, i kvalitetnije. Smatram da ovakvu investiciju treba prebaciti na održavanje magistralnih i regionalnih puteva. Ne želim ništa drugo da elaboriram, ne želim čak ni da insinuiram bilo šta drugo, ali smatram da je ovo realno i ovo isključivo zavisi od vas, vladajuće koalicije. Mislim da ovo što predlažemo predstavlja realnu stvar. Da li dati 5 miliona evra u naredne dvije godine za rekonstrukciju i adaptaciju Doma vojske u Podgorici, a pri tome ne izdvojiti tih 5 miliona upravo za ovo za šta sam rekao? Ne tražim ovo ni za jednu opštinu, ni za jedan region, dakle tražim da se to uključi u strateški razvoj Crne Gore, a to je, prije svega, razvoj turizma.

Na vama je da odlučite o tome da li ćete prihvatiti moj amandman 4. Znam da smo na Odboru svi prihvatili iz opozicije, niste ga prihvatili vi iz pozicije, a mislim da nije ovo dobro što je Vlada uradila i predložila ovako nešto. Toliko, evo neću iskorištiti svo raspoloživo vrijeme. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam, poslaniče Vučetiću.

Mi poslaniku Vuksanoviću dugujemo šest i po minuta zbog nestanka struje.

Izvolite, sedam minuta, poslaniče Vuksanoviću.

MOMČILO VUKSANOVIĆ:

Poštovani poslanici, uvaženi građani,

Ja sam počeo svoje izlaganje u petak, ali zbog nestanka struje odložen je jedan dio za danas.

U svom izlaganju ja sam htio da naglasim neke stvari za koje mislim da su veoma važne za funkcionisanje ovog parlamenta, naročito za funkcionisanje opozicije u ovom parlamentu kada se radi o ovom zakonu i obično kada se radi o funkcionisanju opozicije. Jednostavno, kao što vidite, borimo se da svi uzmemo riječ oko ovog dokumenta, iako znamo da će ovaj dokument biti usvojen onako kako je predložila aktuelna većina i kako je predložila vladajuća koalicija. Čulo se ovdje sjajnih elaboracija, diskusija u vezi svega ovoga i u vezi ovog zakona. Međutim, jednostavno treba da budemo potpuno svjesni da to neće biti uvaženo, da će biti uvaženo samo ono što je predložila ova koalicija i što piše u ovom zakonu. Nije to samo slučaj sa ovim sazivom Parlamenta, čule su se sjajne elaboracije u prethodnim sazivima isto tako je funkcionisala opozicija i kada se tiče ovog zakona i kada se tiče svih ostalih zakona. Evo, tu je prisutan profesor Radulović i želim da kažem da je sjajna elaboracija koju je profesor Radulović iznio u vezi ove tačke dnevnog reda, kada je pozvao i ponudio svoje usluge u vezi sa rješavanjem određenih problema u Crnoj Gori, naročito kada se radi o privredi. Znam da je to ponudio najiskrenije i da tu nije bilo nikakvog politikantstva, znam iz toga što sam čuo o gospodinu profesoru, jer sam lični prijatelj sa njegovim bratom, znam kakav je taj odnos prema svemu tom i lično mislim da je najiskrenije i najpoštenije ponudio rješenje. Čudim se da je gospodin Radulović izašao sa takvim predlogom znajući da to neće biti uvaženo. Iz tog razloga, i kada se tiče ovog Zakona o referendumu i kada se tiče svih drugih tačaka, želim da kažem sljedeću stvar - da opozicija mora potpuno da promijeni svoje djelovanje u ovom parlamentu u smislu da traži ono što je moguće, a ne ono što je nemoguće. U ovom trenutku je nemoguće tražiti nešto od pozicije, jer nije se desio još takav presedan, a desili su se mnogi presedani. Kao što znate, od samog početka rada ovog parlamenta desili su se mnogi presedani i slučajevi koji ukazuju na to da ova pozicija ne želi da komunicira sa opozicijom. Iz tog razloga predlažem da pozicija promijeni način djelovanja u ovom parlamentu i kada se tiče ovog zakona i kada se tiče svih ostalih tačaka. To znači da u prethodnom periodu opozicija nije uspjela da donese zakon o korišćenju imovine društveno-političkih organizacija, a znate da korišćenje imovine društveno-političkih organizacija maksimalno uzurpira aktuelna koalicija i da po tom osnovu, čak iz ovog budžeta ubira ogromna sredstva koja doprinose u milionskim sumama da aktuelna koalicija obezbjeđuje sredstva za svoje potrebe i za izbore koje sprovodi na način kako to sprovodi. Isto tako, opozicija se nije izborila za učešće u Savjetu za privatizaciju. Vi, gospodo, znate da je na dnevnom redu svakog zasijedanja ove Skupštine, i svake tačke ove Skupštine, na dnevnom redu pitanje privatizacije. Jednostavno, opozicija nije tražila ono što joj pripada, a to je potpuna zastupljenost, kao što joj pripada potpuna zastupljenost u ovom Parlamentu, tako joj pripada potpuna zastupljenost u Savjetu za privatizaciju i u upravnim odborima i na republičkom i na opštinskom nivou. To, nažalost, ova opozicija nije tražila i zato smo došli u takvu poziciju da opozicija služi za popunjavanje kvoruma ovog parlamenta i služi za zadovoljavanje potreba vladajuće koalicije. Ukoliko bi se desilo da opozicija dobije ono što njoj pripada, a to je zastupljenost i u Savjetu za privatizaciju i zastupljenost u upravnim odborima onda bismo odmah i automatski riješili konflikte interesa, riješili bismo ono što nas najviše opterećuje, a to je ono što se radi sa tenderima, ono što se radi sa zapošljavanjima, ono što se radi sa otpuštanjima, ono što se radi sa kreditima i sa svim ostalim što je vezano za ovaj dio. Nemam ambiciju da mislim da će aktuelna vlast to jednostavno prepuštiti opoziciji, jedan takav status, ali mi to nijesmo tražili. Ona ne sluša niti narod niti opoziciju. Aktuelna vlast sluša samo medjunarodne organizacije i to bez pogovora. obraćanjem opozicije medjunarodnim organizacijama da opozicija bude zastupljena i u Savjetu za privatizaciju i u upravnim odborima i na republičkom i na lokalnom nivou, siguran sam da bi opozicija imala daleko bolju poziciju nego što je sada ima u ovom parlamentu i nego što je imala u prethodnim parlamentima.

Što se tiče Srpske liste i što se tiče Srpskog narodnog vijeća, kojeg ja predstavljam u Srpskoj lsti, mi za ovaj zakon o budžetu ne možemo da glasamo iz razloga što se čuje često priča u ovom parlamentu, naročito od nas ispred Srpske liste, da je Srpski narod u Crnoj Gori ugrožen, da mu prijeti asimilacija i tako dalje.

Čuju se i kontra mišljenja da to nije tako i da to ne treba mi da potenciramo. Medjutim, to ne može da se verbalno riješi na način - mi kažemo ovo, vi kažete ono. Jednostavno, mi tražimo da se iz ovog budžeta opredijele sredstva da 1/3 naroda u Crnoj Gori koju predstavlja srpska populacija, vi znate da je to 32%, da dobije ono što mu pripada. To je zastupljenost na Radio-televiziji Crne Gore, III kanal, kanal na Radiju Crne Gore, da dobije svoj nedeljnik, svoj dnevni list, da dobije zastupljenost u Crnogorskom narodnom pozorištu, svoje termine, u Kraljevskom pozorištu da dobije svoje termine. Sve to mi nemamo. Da dobije zastupljenost i Narodnoj biblioteci, da svi naši poslanici kada se tiče kulture...(Upadica) Rekli ste sedam minuta.

Nemojte da mi oduzimate vrijeme. Neće za ovaj budžet, koji jednostavno ubira sredstva za diskriminaciju srpskog naroda.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Sedam minuta je bilo na ekranu.

Hvala vam.

Sada imamo dilemu. Direktno je prozivan poslanik Radulović, najdirektnije.

Želite li repliku? Izvolite.

BRANKO RADULOVIĆ:

Ne znam koliko ima smisla ova replika, na odredjen način što je kolega poslanik pozitivno govorio o nekakvim mojim stavovima i stavovima Pokreta za promjene. Prije svega, naše duboko ubjedjenje je to da Crna Gora treba da ide jednim putem, putem evropskih integracija, putem održivog razvoja, putem stvarnog povećanja svega onoga što spada pod indikatore i agregate makroekonomske politike. Za to da poštoji jedan široki konsenzus, posebno ukoliko su to evropske integracije. Mislim da, kada je u pitanju interes Crne Gore i kada su u pitanju interesi političkih partija, treba, prije svega, svakog od nas ovdje da vodi interes, prije svega, Crne Gore, a ne nikako političkih partija ili pojedinaca, jer bismo mi već ušli u jednu zonu koju neko naziva politikanstvo. Posebno u jednoj situaciji kada je ovo možda jedna od posljednjih šansi Crne Gore da se zabetonira poštojeće stanje, da se legalizuju karteli, da se do kraja Crna Gora okuje kolonijalnim sistemom. Ili da se ide drugim putem, sasvim suprotnim od današnjeg, prije svega koji počiva na jednoj reviziji, na stvaranju pretpostavki za održivi razvoj i na tom terenu primjena adekvatne tržišno-socijalne politike.

Ja sam zaboravio, kada sam diskutovao i kada sam govorio sa gospodinom Lukšićem, dvije činjenice koje su do kraja utemeljile ono o čemu sam govorio, za šta se zalažem u poslednjih 17 godina. To je bila posjeta parlamentarne delegacije Skoplju i posjeta Parlamentarne delegacije Parizu. Prilikom posjete razgovarali smo o tzv. "kasapu", o onome što predstavlja "Sefta", o onome što predstavlja ponovno reintegriranje ovoga prostora na odredjenim osnovama, prije svega kroz tržište, a zatim, sigurno, kroz kretanje ne samo roba nego i kapitala, znanja, ljudi, monetarnih stvari i svega toga. Bio sam na pijaci, pošto volim u svakom gradu koji posjetim da idem u crkvu, u džamiju, u katedralu ili na pijacu. Ono što smo gospodin Dedeić i ja vidijeli, kada bude profunkcionisao ovaj prostor, sigurno neće imati nikakvih šansi da crnogorska poljoprivreda bude konkurentna čak i makedonskoj popljoprivredi. Ono što su mi prinijeli iz Pariza je da je jedan visoki funkcioner u francuskom nacionalnom parlamentu saopštio – ljudi, nemojte da prodajete svoju obalu, to je suludo. Moram da kažem i ovo, koliko god to zvučilo oštro nemojte to, posebno, prodavati ruskim tajkunima. Idete u propast i u koloniju. Mi nažalost idemo tim putem.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Ja sam, moguće, napravio grešku, jer nije bilo negativno i nije trebalo biti replike.

Ne možete. Bila je replika, nije bio komentar. Prozvali ste ga i nije bio komentar, poimenično ste prozvali poslanika Radulovića. Dao sam mu repliku. Na repliku nema odgovora. Bila je replika. Hvala vam.

Rasprava u pojedinostima. Izvolite, da čujem u čemu sam povrijedio Poslovnik.

MOMČILO VUKSANOVIĆ:

Član 17.

Poštovani gospodine Raduloviću, ...

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.Nijesam povrijedio Poslovnik...

MOMČILO VUKSANOVIĆ:

Molim Vas, nemojte da me prekidate. Nemojte, da uzurpirate kao što to radite od samog početka i od samog ovog mandata ove Skupštine. Pokušavate da uzurpirate....

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Poslaniče Vuksanoviću, član Poslovnika koji sam povrijiedio?

MOMČILO VUKSANOVIĆ:

Dobro je što sam ja insistirao da Vas zamijeni gospodin Stijepović. Isto to je rekao i gospodin Radulović. Ja se nadam da ćete ubrzo biti smijenjeni sa tog mjesta.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Za pola sata će biti ovdje poslanik Stijepović pa se sa njim raspravite.

Pročitajte član 102 Poslovnika. Izvolite.

(Govor s mjesta)

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Vi ste poslanik Skupštine i Vi ga morate znati isto kao i ja.

Ne može, hvala Vam. Nemate riječ.

Nastavljamo. Poslaniče Vuksanoviću, dao sam Vam riječ za propšuteno vrijeme.

(Govor s mjesta poslanika Momčila Vuksanovića)

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam na razumijevanju.

Izvolite, proceduralno.

BUDIMIR ALEKSIĆ:

Član 102 kaže: “Poslaniku koji želi da govori o povredi Poslovnika, predsjednik daje riječ čim je zatraži”. Vi ste dužni da to uradite.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Dao sam riječ, ali nije bila povreda Poslovnika nego pokušaj odgovora poslaniku Raduloviću.

BUDIMIR ALEKSIĆ:

Drugo, Vi non-stop kršite Poslovnik, gospodine Krivokapiću, primjenjujete dvostruke aršine. Kada ja govorim daje se replika, neću da imenujem gospodju poslaniču, koja na svako moje izlaganje bez ikakvog stvarnog povoda i razloga, van poslovničke mogućnosti meni replicira. Ja zaključujem i mi iz Srpske liste da vi nas ovdje drastrično diskriminišete. Ja oštro protestujem zbog toga. To je više nego očigledno.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ja nijesam imao to zadovoljstvo da slušam Vaše izlaganje nijedanput, pa samim tim nijesam mogao dati ni riječ - repliku nekome. Sada ću se truditi kada Vi govorite da budem u sali.

BUDIMIR ALEKSIĆ:

Dakle, i potpredsjednici kao i Vi krše poslovnik i diskriminišete poslanike Srpske liste.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Mi smo tri personaliteta,Nijesam bio tu kada ste Vi govorili i nijesam nikome mogao dati riječ. Hvala Vam.

Nastavljamo raspravu u pojedinostima, po dogovoru.

Iz Pokreta za promjene su imali amandmane. Izvolite.

Pet minuta, ko se prvi javlja? Poslanik Bošnjak. Izvolite.

BRANKA BOŠNJAK:

Uvaženi predsjedniče, poštovane kolege,

Meni je žao što svi mi, koji smo dali amandmane na Zakon o budžetu nećemo imati priliku da govorimo, ali moje kolege iz Pokreta su se složile da ja pričam. Pošto mi, inače, nauku smatramo kao vrlo važnu ovaj amandman koji smo podnijeli, odnosno koji sam ja podnijela odnose se na naučno-istraživačku djelatnost i naučno-ustraživački rad.

Na moje veliko zapreprašćenje, poslije ovdje usvojenog elaborata novog premijera Šturanovia, koji je rekao da ćemo krenuti tim putem da se cijeni nauka, da se cijeni znanje i kadar, evo u ovom predlogu budžeta vidjeli smo da je i dalje to na marginama u našem društvu, odnosno da je za nauku i naučno-istraživačku djelatnost ovim budžetom predvidjeno svega 900.000 eura ili 0,04% projektovnog bruto društvenog proizvoda.

Pošto se pozivamo na Lisabonsku konvenciju, i sami premijer je to rekao, Lisabonska konvencija predvidja da najkasnije do 2010. godine, ukoliko želimo da postanemo dio Evrope, bazirane na znanju, moramo da izdvajamo 3% od bruto društvenog proizvoda. Prosto me interesuje na koji način i kojom dinamikom mislimo da ostvarimo to do 2010. kada se 2007. izdvaja 0,04%. Koliko se radi o veoma značajnoj stavci ja sam namjerno ovdje izdvojila taksativno u amandmanu za što su predvidjeni samo ovih 900.000 eura. Znači za stvaranje uslova za usavršavanje kadrova na postdiplomskim studijama, za prijave, i odbrane doktorskih disertacija, na tehničku obradu disertacija, na specijalizaciju mladog naučnog kadra u zemlji i inostranstvu, za učešće u naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu, za organizovanje naučnih skupova i za naučno-istraživačke projekte. Cifra od 900.000 je izuzetno mala. Moj amandman se odnosi na to da se poveća ova cifra za još 1.600.000, mada i taj iznos iznosi svega nešto oko 0,1% od bruto društvenog proizvoda, ali mi to, izgleda, nije naišlo na razumijevanje jer aAmandman na Odboru nije usvojen.

Pošto sam imala priliku sada sa delegacijom da idem u Brisel, u Evropski parlament, na kolokvijumu koji je tamo održan gospođa Tanja Frederik koji je komentarisala VII okvirni plan koji uskoro treba da ide, a za ove koji nijesu upućeni to su programi Evropske unije koji su namijenjeni naučno-ustraživačkoj djelatnosti i taj program ima budžet od 70 milijardi eura. Komentarišući otvaranje tog novog programa, odnosno VII programa, onda je rekla, evo potvrdiće mi članovi delegacije koji su bili sa mnom, da Crna Gora nije zainteresovana, da su rekli da naučno-istraživačka djelatnost nije prioritetu Crnoj Gori i da mi ne umijemo da se prijavljujemo za te projekte i nemamo institucije. Ja sam bila zaprepašćena i, naravno, postavila pitanje ko je to rekao i kad. Dobila sam odgovor da je to rekao naš ministar Backović u junu mjesecu na nekom samitu u Briselu. Meni je jasno da ova Vlada ima takav stav jer ja to vidim iz godine u godinu, da je to stav taj maćehinski odnos prema nauci, ali mislim da Evropa teži nečem drugom i ako ovako mislite da idemo u Evropu sigurno nećemo moći. Jer beu nauke i naučnoistraživačkog rada nema oporavka ni društva ni privrede. Ja se nadam da ćete vi ovdje imati u vidu ovo što sam sada izložila i da ćete glasati za ovaj amandman, jer ovdje se ipak radi o povećanju, nije ni ovo dovoljna cifra. Mada sam, kada sam predlagala amandman, imala u vidu ukupan budžet i sve to. Čini mi se da je i ministar Lukšić, pošto sam odredila da se pare koje su namijenjene za nauku uzmu od Uprave policije, odnosno od finansiranja njihovih dohodaka, rekao da će se ići na racionalizaciju i na smanjenje. Čak ste pominjali nešto suceksivno u sljedećoj godini. Ne vidim razlog zašto ne bi krenuli jer mi moramo stvarati neke uslove kojima bi trebali da krećemo ka Evropi, odnosno da u toj Evropi znaju da makar mi krenemo i pokažemo dobru namjeru da želimo da idemo tim putem.

Ja sam stvarno morala da iznesem ovu Backovićevu izjavu jer stvarno smo bili svi zaprepašćeni u Delegaciji, evo ovdje imam svjedoke koji su bili sa mnom, da je to tako rečeno.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Da ministar Backović nije naučnik, i to iz egzaktne oblasti, ne bi bilo tako čudno.

Čućemo ministra Backovića, on može biti u Parlamentu kada želi. Njegovo je pravo da ga čujemo.

Sreća je što jedno od prvih poglavlja koje moramo da zatvorimo sa Evropskom unijom upravo izdvajanja za nauku.

(Govor s mjesta)

Hrvatska je prvo to poglavljezatvorila, pa se nadam da ćemo i mi to prvo poglavlje zatvoriti.

Koji amandman?

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Skupštinskog odbora.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Prihvaćeni su.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Odbijeni su.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ.

Dogovorom šefova klubova dogovorili su se sa ministrom, tako da ćemo povući te amandmane.

(Govor s mjesta poslanika Pešića)

Povukli smo amandmane. Dogovorom smo povukli amandmane danas, sa ministrom finansija.Znači, više nijesu u proceduri. Dovoljno je da jedan klub povuče, a povuklo je više klubova, da budem precizan. Dakle, nijesu svi, ali većina klubova je povukla. Dovoljno je da jedan od predlagača povuče zahtjev.

Vaš je možda ostao, a pošto je dovoljno po proceduri da jedan povuče da bi to izgubilo validnost, povuklo je više klubova našim dogovorom sa Ministarstvom kako ćemo to rješavati. Tako da amandmani klubova poslanika nijesu više u proceduri.

Izvolite, ko se još javlja za riječ u pojedinostima?

Imaju dva amandmana poslanika Kemala Purišića i Amera Halilovića.

Poslanik Kemal Purišić. Izvolite.

KEMAL PURIŠIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Poštovane kolege, uvaženi gradjani, gospodine ministre,

Kolega Amer Halilović i ja smo podnijeli Skupštini dva amandmana na Zakon o budžetu u kojima smo tražili da se sa pozicije Tekuća budžetska rezerva- opredijeli 616.000 eura na poziciju Trasfer i fondu za manjine. Dužan sam da malo objasnim suštinu ovih amandmana i da podsjetim kolege poslanike da je Skupština Republike u maju mjesecu ove godine donijela Zakon o manjinskim pravima i slobodama, da je u članu 36 toga Zakona predvidjeno takodje obaveza Skupštine Republike da donese zakon o osnivanju fonda za manjine.Taj fond za manjine bi obezbjedjivao sredstva za aktivnosti koje su značajne za očuvanje i razvoj nacionalnih, etničkih, vjerskih i drugih posebnosti i identiteta manjina u Crnoj Gori.

Takodje je tim članom 36 pomenutog zakona predvidjeno da se sredstva za rad fonda obezbjedjuju budžetom Republike i drugim izvorima. Članom 44 pomenutog zakona predvidjena je obaveza Skupštine da zakon o osnivanju fonda za manjine donese u Skupštini najdalje u roku od šest mjeseci a to je krajnji rok 20. novembar ove godine. Dakle, rok koji je protekao. Mogu da konstatujem da je Skupština zapala, pravnički rečeno, u docnju u donošenju ovoga zakona i da će, naravno, trpjeti korisnici koji se zbog te okolnosti nijesu našli na spisku korisnika, odnosno potrošačkih jedinica ovog budžeta.

Da konstatujem da u korisnike budžeta imamo 30-ak kancelarija, agencija, fondova, direkciija koje se bave takodje važnim pitanjima za Crnu Goru, ali mislimo da i fond za manjine nije manje značajan za Crnu Goru i da obezbjedjuje skladne odnose, da kažem, unutrašnji red i dobru saradnju medju konstituentima ove države. Mi smo ovim prijedlogom amandmana pokušali da obezbijedimo inicijalna sredstva za fond za manjine tako što smo predložili da se hiljaditi dio budžeta Republike, dakle 0,1%, primitaka ovoga budžeta opredijeli i trasferiše u sredstva za ovaj fond i da se ona onoga momenta kada se i zvanično u Skupštini osnuje ovaj fond stave na raspolaganje tome fondu, kako ne bi čekala neki rebalans kako će se vjerovatno desiti u trećem kvartalu ili četvrtom kvartalu naredne godine.

Čuli smo na matičnom odboru primjedbe da ne bi trebalo usvojiti ovaj amandman zbog činjenice da nije donijet zakon o fondu. Mislim da poštoji jasna obaveza Skupštine Republike Crne Gore, poštojala je obaveza da je taj zakon trebao biti dosada donijet. Mi smo imali u vidu, kada smo predlagali ovaj amandman, da je bio referendum, da su bili izbori, da se konstituiše vlada i da , moguće, zbog toga nije završen ovaj posao, ali smo htjeli da naglasimo značaj toga fonda i htjeli smo da obezbijedimo jednu garanciju jedno opredjeljenje ove Skupštine, da će ispuniti i obećanje koje je dato formalno dato prilikom usvajanja ovoga zakona i da će se stvoriti uslovi da, čim se formira fond negdje u prvom kvartalu naredne godine, fond ima operativna sredstva za projekte.

Da posjetim sve koji su tražili izgovor da se ne usvoji ovaj amandman u činjenici da nije usvojen zakon o fondu da, recimo, smo opredijelili značajne milione eura u budžetu za finansiranje vojske a nijesmo donijeli zakon o vojsci.Analogija može da bude potpuno važna. Vojska nas, istina, brani sa spoljnih granica, ali ja cijenim da ovaj fond stvara dobru klimu unutar naših granica, medju gradjanima i narodima koji ovdje žive i da će on biti dobra osnova jednu almanahu jednom institutu za bošnjačke studije i drugim nevladinim organizacijama koje za sada kompenziraju ulogu države na zaštiti kulturnog identiteta. Hvala vam

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Jer ste zakonska obaveza koja nije ispunjena. Nijesmo dobilil predlog zakona još uvijek.

Sada možemo preći na ono što smo dogovorili a to je završno izjašnjavanje.

(Govor s mjesta)

Poslanici Srpske liste nijesu oko amandmana....

Rekli smo samo podnošioci amandmana, a vi nijeste imali amandmane, ako sam dobro vidio. Onda bi PZP mogao da govori.

Slažemo se i takav je bio dogovor.

Da li podnošioci amandmana žele komentar ministra ili da to ostavimo za završnu izjavu. Vi ćete moći to da uradite poslije izlaganja predstavnika klubova.

Mi nikada nemamo višak vremena, mi uvijek imamo manjak vremena. Prema tome, prelazimo na završna izlaganja.

Po dogovoru idemo od manjih ka većim klubovima. Tu je sada grupa političkih subjekata sa po jednim poslanikom. To su albanski politički subjekti i DSS, koji nije tu.

Poslaniče Bardhi, jeste li spremni? Drugih kolega nema.

MEHMET BARDHI:

Hvala, gospodine predsjedniče, to znači da Vi priznajete naš klub.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ne morate mi reći hvala, jer u Poslovniku piše predstavnici političkih partija da imaju završnu riječ.Vi nijeste klub, nego politička partija. Izvolite. Nijesam prekršio Poslovnik.

MEHMET BARDHI:

Hvala, gospodine predsjedniče,

Jasno je da nijeste prekršili Poslovnik, ali ste prekršili ili kršili naša prava, to je po meni ..

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

To je već subjektivni doživljaj.

MEHMET BARDHI:

Ne znam kako je Vama sada, neka teče vrijeme, u tom organu bez predstavnika Albanaca. Naravno sigurno će to je vama sada ugodnije, ali smatram da to nije dobro.

Poštovani predsjedniče, poštovani ministre, poštovane kolege poslanici,

Predlogom budžeta Republike Crne Gore za 2007. godinu, dobili smo jednu dobru i veoma obimnu knjigu i dosta dobro opremljenu. Imam samo jednu primjedbu što nedostaje jedna stranica, dakle, prikaz sadržine knjige, kako bi mogli da se snalazimo, da nadjemo ono što nama treba u jednom trenutku. Svaka knjiga to ima. Dakle, to nije suštinska, ali uglavnom možda je malo i efektna u tom smislu, barem iduće godine da možemo imati to.

Kod budžeta koji ste vi predložili mislim da je budžet veoma skroman. mislim da ima potencijala u Crnoj Gori da budžet bude veći. Naravno, kada bi partija na vlasti pristale da obuhvataju sve, sav taj prihod koji, ili pak sve one djelove koji bi mogli ući u ovaj budžet, a koje već imamo u Crnoj Gori. Naravno, na vama je veoma teško, kao ministru, jer jednostavno kreirana politika je takva da vi ne možete obuhvatiti sve. Dakle, ne možete nikako ubirati sav taj prihod koji bi trebalo da se ubira u Crnoj Gori. Pvenstveno poštoji monopol i ne poštoji politički koncenzus u svemu tome. Mi sada lako možemo reći da je ovaj budžet dobra osnova za stabilan i nizak nivo inflacije i svega toga, što apsolutno stoji, ali jednostavno ipak budžet ovo što ovdje imamo i što sigurno ćete realizovati, sigurno ne obezbjedjuje onaj razvoj koji bi trebalo obezbjedjivati, a najmanje ne može obezbjeđivati jedan konsolidovan život građana Crne Gore, jer veoma je nizak nivo i svakim danom imamo to raslojavanje na siromašne i veoma bogate, svakim danom je sve prepoznatljivije. Ja ne kažem da Vi kao ministar možete učiniti nešto više u tome, Vi ste spriječeni, jer državna politika je takva da Vi ne možete ništa više od toga. Ako imamo jedan veoma veliki pojas Morskog dobra, što ja zovem "morsko zlo", ja ne znam koliko možete vi ubirati od toga, jer ovdje nisam vidio koliki su primici u Budžetu od tog dijela. Ali, ja znam da opštine koje su pod restrikcijom Vlade, kao što je Opština Ulcinj, dosta trpe od toga, jer ipak "morsko zlo" je stavilo šapu na sve što se može ubirati i stavili su određeni karteli u svoje džepove, a nikako u državnu kasu, još manje u opštinsku kasu.

Gospodine predsjedniče Parlamenta, ovdje u ovom slučaju i Vaša stranka ima udjela u svemu tome, jer Vi za sve ovo vrijeme aminujete. U ovom slučaju ja sam mislio da je do ovog određenog trenutka, dakle konsolidovanja Crne Gore i svega toga, da je radi toga, ali vidim da nije to radi toga, nego ste se uključili sa svom političkom energijom vaših ljudi u sve to, jer ste našli i vi lagodan, jednostavan, veoma plodan, da kažem, život u svemu ovom. Dakle, politički i ekonomski sada veoma dobro plivate u svemu tome. Vi kao politička stranka uopšte se ne prepoznajete. Ako je DPS napravila slalome od formiranja kao komunistička partija pa do promjene imena, pa onda do 1997.godine, pa je od 1997.potpisan sporazum. Vi dobro znate da je vaš član, aktuelni potpredsjednik ovog parlamenta, bio onaj koji je sastavio taj predlog kada smo potpisali, dakle demokratska opozicija sa dijelom DPS-a Mila Đukanovića i malo toga smo ostvarili. Vi sada kao da ste to zaboravili, iako ste bili kao predlagači, vaša stranka. To se odnosi i na ovaj budžet, jer ovaj budžet bi sigurno bio bogatiji i onda bi i za institucije i organe državne vlasti, lokalne samouprave i za građane sigurno bilo prosperitetno, da građani mogu lagodnije da žive.

Da je ovaj budžet konsolidovan u tom smislu da obezbjeđuje uredno servisiranje javne potrošnje, to je sve u redu, ali koja je to javna potrošnja? Koji je taj nivo? Da li obezbjeđuje da život svih građana bude u normalnoj ili boljoj situaciji nego što smo bili prije, pa i prije svih tih događaja, rata i svega toga? Bogami, ja ne znam da li možemo to da kažemo ako i u ovoj instituciji imamo radnike koji primaju platu po 80 eura. Dakle, u tom smislu, da li možemo govoriti o jednom budžetu koji će biti baš takav?

Jedna moja primjedba. Vi ste odvojili kapitalni budžet od tekućeg budžeta, to je dobra stvar. Dobra stvar, jer sada vi priznajete sa ovim budžetom da na tim teritorijama gdje žive Albanci, vi sa tim nemate ništa. Imate samo da uzimate, da ubirate, a, u stvari da investirate nikako, jer ovdje niste predviđeli ništa. Sjećate li se, ja mislim da ste dovoljno u politici, gospodine ministre, da je trebalo još 1992. godine napraviti sportsku halu u Ulcinju koja bi sigurno mogla da se revalorizuje, i zimi i ljeti, a ta sportska hala nikada da počne? Do sada je Vlada pomoću preko tih javnih radova izgradila pet-šest tih hala. Ništa od toga. Dakle, nema ni Milene tu predviđene, nema ni mosta na Mileni koja bi bila jedna dobra osnova radi valorizacije Štojske plaže koju ste vi prekrstili kao Velika plaža. Velike plaže kao toponima nema nigdje, ali vi to kao nasljednici tako možete da radite, kao politika, ne lično Vi. Obećanja predizbornog je bilo da će biti taj put do granice Sukobin, da će biti magistrala i sve to. Nema ništa od toga. Nema ni mosta u Malesiji, ništa ne možemo prepoznati u tom smislu.

Što se tiče ubiranja, ja mislim iz Opštine Ulcinj ubirate dosta toga, vraćate negdje oko 17% i na takav način građani tih primorskih opština moraju da budu srećni. Jednostavno, neko je gazda, ubira veoma fino, polako, na mekan način, na plišan način i troši, naravno, kako oni to umiju i znaju, a lokalne vlasti neka čame kako god znaju. Prije svega, treba decentralizovati vlast, omogućiti ubiranje vlastima u lokalnim samoupravama. Bez toga, gospodine ministre, nema ništa. Ni Vi ne možete ništa uraditi, što kažu, primjetnije u ovoj državi. Ako ova vlast hoće, vi, a ja mislim jednog dana moraćete, ali mislim da bi trebalo, ipak dobrovoljno vi kao koalicija da to uradite. Naravno, sada imate još jednog člana u toj koaliciji, koji je, eto, našao sebe u tim svim lagodnostima koje ste vi do sada imali, to je, dakle, trojka, nadam se da ćete imati prilike da to uradite. Hvala lijepo.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, poslaniče Bardhi.

Replika, poslanik Brajović. Izvolite.

IVAN BRAJOVIĆ:

Zato što je u negativnom kontekstu pominjan SDP i gospodin Bardhi to može potvrditi.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Gospodin Bardhi nema prigovor na to.

Dogovorili smo se da nema komentara na repliku. Završna izlaganja služe da se iznesu stavovi, a ne da se drugi spominju, a ovdje je bila direktna prozivka. Izvolite.

IVAN BRAJOVIĆ:

Poslanik Bardhi ne negira, naravno, da je pomenuo u negativnom kontekstu i ja zato reagujem.

Prvo, kolega Bardhi, oko Vašeg pominjanja Morskog dobra i "morskog zla", analiziraćemo i imaćemo prilike, moguće i na ovom zasijedanju Skupštine, da razgovaramo o Morskom dobru malo više, pa ćemo vidjeti da li stoji konstatacija da li je to Morsko dobro ili "morsko zlo". Ja, naravno, mislim da je to, i pored svih slabosti, Morsko dobro. To je prva stvar.

Druga stvar, Vi ste ovdje pominjali sporazum o demokratskim principima kada je u suštini, Socijaldemokratska partija, ipak, okupila sve demokratske snage 1997. godine. Ja mislim da ćete se Vi složiti sa mnom, pored svega, da je to doprinijelo da mi imamo ovo što imamo danas, da imamo Crnu Goru kao nezavisnu državu, a kada se vratimo u 1997. godinu možemo vidjeti što je tada bilo i u kom stanju je Crna Gora bila.

O ovom ćemo razgovarati, jer nas čeka i Prostorni plan Crne Gore i čeka nas rasprava o Predlogu prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro. Ali, u svakom slučaju ja ću se u jednom složiti sa Vama, a mislim da će poslanici SDP-a govoriti o tome ako stignemo da raspravljamo o Predlogu prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro, da ta širina zahvata Morskog dobra ne može biti takva u Ulcinju i takva u drugim opštinama Crnogorskog primorja. Znači da se u drugim opštinama mjeri desetinama metara, a u Ulcinju stotinama metara. To svakako ne treba da bude tako i tu ćemo imati podršku i ja mislim zajedno nešto uraditi da se to popravi. Ali, ono centralno što mislim da Vam kažem jeste da ako objektivno analiziramo područje koje se nalazi u zahvatu Morskog dobra i područje koje se nalazi van zahvata Morskog dobra, pa čak u nekim opštinama kojima Vi zavidite zbog te male širine, moram reći da su resursi i zemljište koji se nalaze pod zaštitom Morskog dobra mnogo zaštićeniji i očuvaniji nego ovo drugo, a nama je, čini mi se, zajednička namjera da zahvat Morskog dobra, najvrednijeg dijela crnogorske teritorije, bude što zaštićeniji. Toliko.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Idemo dalje. Shvatili smo da Vas čuvamo od zla. (Govor iz klupe) Ne možemo, ovo je završna riječ, nije bilo direktnog prozivanja. Spomenuo je i Crnu Goru, pa bi se većina nas javila povodom toga. Doktore, ne može, hvala Vam.

Tu nisu politički subjekti Demokratska alternativa i Demokratska unija Albanaca, nije tu DSS, ali tu je Narodna stranka.

Deset minuta završno izlaganje predsjednika Narodne stranke. Izvolite.

PREDRAG POPOVIĆ:

Hvala Vam.

Dame i gospodo,

Ja sam govorio i prethodnih dana, ali ću reći da se i kroz ovaj budžet vidi zapravo ono što smo stalno tvrdili- da država nije jeftina igračka. Dakle, da treba obezbijediti ozbiljna sredstva da bi država funkcionisala. Šta nama treba u Crnoj Gori? Od kada je Crna Gora postala nezavisna, mi prije svega treba da, kada kažem mi, prije svega mislim na ovaj parlament, ali konkretno na Vladu Republike Crne Gore, da stvori jednu efikasnu administraciju na bazi ekonomske politike koju su zacrtali. Reći ću da se na osnovu ovog budžeta ne može reći da će ciljevi koji su tom ekonomskom politikom zacrtani biti ostvareni. Dakle, mnogo toga što je sadržano i u ovom budžetu je u diskrepanci sa tim ciljevima, i ako bi se ovako nastavilo bojim se da od tih ciljeva ne bi bilo ništa, posebno onih što se tiču stope zaposlenosti, povećanja nivoa prosječnih plata itd. Znači, mi imamo tu makroekonomsku stabilnost kojom se stalno hvalimo, ali, sa druge strane, treba postaviti pitanje kako se ona odražava na život građana. Dakle, da li makroekonomska stabilnost obavezno znači i povećanje životnog standarda? Ne znači. Na jednom nivou se nalazimo, sada smo na toj prekretnici da li taj nivo možemo iskorištiti da se krene u razvoj. Opravdanje za ovo može biti da je ovo tek prvi budžet nakon izbora, pa ćemo vidjeti kako će se ta stvar razvijati dalje. Zato sam insistirao i insistiraću ubuduće u ime stranke da se izradi budžeta pristupi mnogo temeljitije nego što je to bio slučaj do sada. Ne kažem temeljitije od strane same Vlade, nego mislim na odnos, prije svega, Parlamenta i same Vlade. Zašto u drugim zemljama demokratije proces usaglašavanja osnovnih budžetskih stavki traje dugo? Upravo zato što jedino na taj način može, recimo, skupštinski Odbor za finansije i budžet u saradnji sa Ministarstvom finansija razmotriti svaku stavku, svakog posebnog ministarstva, svakog razdjela. Ovaj budžet jeste pomak u odnosu na ono što smo imali prethodno, ne možemo o tome govoriti, ali to nije dovoljno, kao što nije dovoljno to čime se hvali vlast, da je stopa rasta društvenog proizvoda u ovoj godini veća nego što je bila u prošloj. Da. Ali, da li je to dovoljno i da li je to u toj mjeri mogućeg. Niti je dovoljno, niti je u mjeri mogućeg. To je problem. Dakle, da li mi sa ovom stopom rasta društvenog proizvoda možemo računati na neki veliki razvoj? Odgovorno tvrdim - ne. Sa druge strane, da li poštoji mogućnost da se on poveća? Odgovorno tvrdim - da. Neću tu sada da spočitavam da neko to namjerno radi. Nije niko lud da reže granu na kojoj sjedi, ali ovdje je suština cijele priče u tome što mi imamo jedan preglomazni i dobrim dijelom neiskorišćeni, a ja bih rekao nesposoban administrativni aparat, u narodu poznat kao birokratija. Ni jedna država bez birokratije ne može da funkcioniše, ali ovo što mi ovdje imamo je jedan teg o vratu same Crne Gore sa kojim ćemo se mi teško boriti u narednom periodu. Ako imate preko 30.000, što je u odnosu na broj efektivno zaposlenih stanovnika, mislim da se on kreće negdje na nivou 80 i nešto hiljada, ne računajući one radnike koji su formalno zaposleni, koji se nalaze u tzv. stečaju, koji se samo vode kroz evidenciju kao zaposleni, nego efektivno zaposlene, vidjećete da je to ogromno opterećenje za državu. Dakle, otprilike da je 70% svih zaposlenih u Crnoj Gori na teretu države. Zato se govori da je Vlada glavni poslodavac u Crnoj Gori, da sve počinje i završava se sa Vladom, kao i ovi problemi o kojima govore predstavnici opština koji se žale zašto neki izvorni prihodi ne pripadaju opštini.

Kada smo kod Morskog dobra, dobro je što poštoji Morsko dobro i dobro je što se država tim problemom pozabavila, da ne ostavi slobodu lokalnim samoupravama da oni mogu da krčme kako god hoće taj dio društvenog bogatstva. Međutim, s druge strane se postavlja pitanje efikasnosti gazdovanja tom imovinom, pa ćete da vidite da je država suštinski tu dobrim dijelom saučesnik u nečemu što znači i kršenje zakona, s jedne strane, o Morskom dobru i, s druge strane, što je još tragičnije, da imovina Morskog dobra služi za razna potkusurivanja vezano za izbore. Ne postavlja se pitanje kako je nekima dozvoljeno da na "pjeni od mora", što bismo mi rekli, može da gradi što mu padne na pamet, a da se drugima na kilometar, čak dva kilometra, zavisno od zaleđa, pa vidite što je sve zona Morskog dobra, nije ona samo nekoliko desetina ili stotina metara nego je negdje i dva kilometra, ne dozvoljava da radi jedno ili drugo. Znači, to je problem o kojem, takođe, treba da govorimo. Na tome sam insistirao i kada bi se tako pristupilo izradi budžeta, mislim da bi bilo mnogo manje nesporazuma među nama i mislim da bi taj budžet bio daleko kvalitetniji i da bi u krajnjem on imao mnogo veće efekte nego što ovaj ima.

Ako uzmemo strukturu prihoda, mene jako zanima da konačno saznamo kolike su devizne rezerve Crne Gore. Imate jedan izvještaj Centralne banke. U nekim ranijim periodima taj izvještaj Centralne banke i Ministarstva finansija nije bio isti. Volio bih da znam kolike su naše devizne rezerve. S druge strane, volio bih da znam koji je nivo nacionalne štednje i šta se pod njom podrazumijeva. Ne možemo mi pod nacionalnom štednjom podrazumijevati neke depozite po viđenju, odnosno tzv. hipotekarne zaloge date 10.000 evra da bi dobili kredit od 50.000, pa se tih 10.000 koje ste vi tamo založili računa kao nacionalna štednja. Ovo govorim iz razloga što se i kroz tu klasifikaciju može vidjeti koliko je zapravo država dobila povjerenja od strane građana. To moramo da znamo. I, na kraju, koliki su naši dugovi? Te stvari moramo prosto da znamo. U Srbiji vlast izlazi s tim da su njihove devizne rezerve 12 milijardi evra. Sa tim deviznim rezervama lako je komunicirati sa Međunarodnim monetarnim fondom. Da li smo mi u poziciji da možemo da postavljamo uslove MMF-u? Ne. Dobro je što smo članica MMF-a. Pozdravili smo to. Dobro je što smo ušli u CEFTA. I to smo pozdravili. Postavlja se ovdje ključno pitanje - šta mi zapravo možemo na tom planu da uradimo?

Hrvatska je imala devizne rezerve, pa se ona oglušila, odnosno u dogovoru sa MMF-om jedan dio tih svojih sredstava forsirala u izgradnju puteva. Isto je to uradila i Srbija. Dakle, nije sve po preporukama MMF-a bilo usmjereno ka otplati dugova. MMF-u to odgovara, dakle imamo neku stabilnost, molim vas, nemojte to da remetite. Da li se to odražava na porast nivoa plata? Ne. Ali, to zapravo nije njihov problem, nego naš problem. Ako ste vi moćni, odnosno ako imate dovoljno sredstava, onda se lakše i dogovarate. Isto što je uradila Hrvatska, radi i Srbija. Dio sredstava ide u razvoj, dio sredstava na otplatu kredita. Zato postavljam pitanje kolike su naše devizne rezerve, da bi znali sa kakvim potencijalom mi raspolažemo i da li možemo imati neku aktivniju ulogu u pregovorima sa MMF-om sjutra? U klasifikaciji, odnosno opisu sredstava koja se koriste, ako uzmemo Budžet za 2006. i Budžet za 2007. godinu, to vam je na strani 33. ovog budžeta, vidjećete da gotovo u svim stavkama poštoji da procentualno učešće u budžetskim sredstvima onih stavki poput zdravstva, sporta i kulture, poslovi stanovanja i zajednice, zaštite životne sredine, obrazovanja itd, niže je danas 2007. nego što je bilo ranije. Da se povećanje osjeća jedino na nivou opšte javne službe, odbrane, javnog reda i bezbjednosti. Jeste da je on u nekom procentnom promilu niži u odnosu na ukupni bruto društveni proizvod, ali u odnosu na budžetska sredstva on je niži. Zato se s pravom postavlja pitanje ovdje i često je o tome govoreno, kako je moguće da se za Policiju, nacionalnu bezbjednost i Vojsku izdvajaju tolika sredstva i zašto. Kako je moguće da nas sada vojni budžet košta više nego što nas je koštao dok smo bili u zajedničkoj državi, a obećanja su bila sasvim druga?

Drugo, što je sa tom vojnom imovinom? Kako je moguće da je stavka Službena putovanja u okviru Ministarstva odbrane 295.000, ako se dobro sjećam, a da je to mnogo više nego ukupne stavke za pojedine razdjele? U nedavnom intervjuu listu "Vijesti", slovenački funkcioner koji je vodio poslove ekonomskih integracija je rekao: "Kada smo počeli da formiramo institucije koje su bile dužne da prate evropske tokove", a počeli su sa nekim kancelarijama i veoma malim brojem zaposlenih, "nismo imali pravo na grešku". Oni su to veoma vješto iskoristili. To su postale mobilne institucije, mobilni fondovi, odbori, kancelarije itd. koje danas broje desetine, stotine ljudi koji su tu zaposleni, stručnih ljudi koji su omogućili da Slovenija postane članica Evropske zajednice. Zato sam ja govorio, možda je to bio i predmet spora, znam ja vrlo dobro što radi Agencija, odnosno koja su sredstva i za šta su ovdje u budžetu predviđena, recimo za rad "Agencije za pranje novca, protiv korupcije" itd, nego se postavlja pitanje da li država treba da uloži da te agencije zaista budu ono što je i smisao njihovog postojanja. Ima šansi da se to uradi. U ovom budžetu ja to ne vidim i zato ne mislim da je ovo razvojni budžet. Zatečena administracija, zatečeni poslovi su plombirani. Šta će se dešavati u narednoj godini, o tome ćemo govoriti tokom naredne godine, ali, u svakom slučaju ne mislim da je ovo razvojni budžet i zbog toga će Narodna stranka biti protiv njegovog usvajanja. Hvala vam lijepa.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vama.

Pomenut je funkcioner Rado Đenorio koji je vodio od početka Sekretarijat za evropske integracije. Slovenac kojeg ste spomenuli zove se Rado Đenorio.

Po redu je sada Bošnjačka stranka. Izvolite.

KEMAL PURIŠIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Uvažene kolege,

Mi smo govorili o ovom dokumentu dva puta. Čuli ste manje - više naša razmišljanja oko njega i u ovom momentu mogu da kažem da poslanici Bošnjačke stranke ne mogu podržati ovakav prijedlog dokumenta iz više razloga.

Jedan je što mi mislimo da je vlast trebalo konačno da počne da ispunjava data obećanja svojim građanima, a ona su išla otprilike za time da će država biti mnogo efikasnija nego u prethodnom periodu, što znači da će budžet biti veći i za unapređenje administrativnih kapaciteta svojih službenika nekih 29.500 trebalo je da opredijeli više sredstava kako bi obezbijedila te impute, odnosno veću motivisanost službenika da se posvete zadacima iz Agende reformi.

Druga stvar, mi smo primijetili da budžet nije razvojni. Imate u strategiji, odnosno u ekonomskoj politici Vlade jedno opredjeljenje da se smanjuju subvencije, u isto vrijeme svi ostali oko nas ih povećavaju. Ne može se sa restriktivnom politikom u toj oblasti unaprijediti, primjera radi, poljoprivreda, ona je na vrhu prioriteta. Ne može se unaprijediti turizam, on je takođe na vrhu prioriteta razvoja Republike. Isto tako, ne može se ići sa restriktivnom politikom u kapitalnom budžetu, koji treba da obezbijedi bolju infrastrukturu kao preduslov za razvoj Republike, time što opredijelite u budžetu nekih 34 miliona eura za ukupni razvoj kapitalnih investicija na području Republike i napravite takav rebalans u odnosu prema sjeveru gdje se vrlo malo tog novca ulaže.

Treća, suštinska razlika zbog koje ne možemo podržati ovaj dokument je jedno nesaglasje u odnosu na data obećanja. Ja vas sve podsjećam da je ovdje u Parlamentu mandatar prije manje od dva mjeseca rekao da će radikalno njegova Vlada promijeniti odnos prema nerazvijenom sjeveru. Ja imam citat iz njegovog ekspozea: "Poseban akcenat je na daljem stvaranju pretpostavki za potpuniju valorizaciju potencijala na sjeveru Crne Gore u pravcu ravnomjernijeg razvoja svih dijelova naše države. Opredijeljeni smo da na cijeloj teritoriji naše Crne Gore obezbijedimo bolje uslove za život izgrađujući društvo jednakih šansi". To nikako ne korespondira sa onih 2,6 miliona eura opredijeljenih za kapitalne investicije na sjeveru Crne Gore, ni onih milion do dva koji će se uložiti u lokalnu infrastrukturu, a sadržani su u onom kapitalnom dijelu izdataka u tekućem budžetu. To je premalo da se "ispeglaju" drastične razlike između tog subregiona i onog centralnog, odnosno južnog, jer cio taj sub region je na ispod 60% od prosjeka razvijenosti Crne Gore. Da podsjetim da u budžetu nema jednog jedinog eura za najmanje razvijenu opštinu u Crnoj Gori, a to je Opština Plav i da ima svega nekih 300.000 eura za opštinu koja ima najmanji društveni proizvod po glavi stanovnika, a to je Opština Rožaje. Jako je čudno da su te dvije opštine, uz Opštinu Šavnik, na nivou između 30% i 40% prosjeka razvijenosti, da se Vlada ovako indolentno odnosi prema zahtjevima sa toga područja, a njih je dakako bilo. O tome dobro znaju u Vladi i ja ne bih opterećivao ovaj parlament obrazlažući bliže sve zahtjeve koji dolaze sa toga prostora.

Ti drugi razlozi nas upućuju da u načelu ne možemo podržati ovaj dokument. Da li ćemo biti uzdržani ili glasati protiv, vidjećemo kada vidimo kakvu će sudbinu doživjeti naš amandman u ovom parlamentu kada budemo glasali o pojedinostima. Hvala vam.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvama Vama, poslaniče Purišiću.

Redom ide SDP i poslaniča Hidajeta Bajramspahić.

HIDAJETA BAJRAMSPAHIĆ:

Poštovani predsjedniče, uvažene kolege,

Dozvolite mi da dam ocjenu Predloga budžeta u ime Socijaldemokratske partije. Vidimo da se pri sastavljanju budžeta vodilo ciljevima propisanim Agendom ekonomskih reformi, pa tako imamo uravnotežen budžet za 2007. godinu. Realan, ali ne i ambiciozan budžet. Planiran suficit javne potrošnje, i to budžetski suficit, 10,73 miliona eura i opštinski se procjenjuje na 1,34, što je ukupno 12,7 miliona eura. Bitno je pomenuti da je poboljšana i metodologija koja je korišćena prilikom sastavljanja budžeta, kao i određena klasifikacija po kojoj je evidentirana javna potrošnja i primijenjeni su finansijski standardi međunarodne zajednice.

Ono što karakteriše ovaj budžet je srednjoročni okvir planiranja, a propisana je obaveza da se u narednom periodu obezbijedi srazmjerno godišnje uravnoteženje ugovorenih obaveza i izdataka sa sopstvenim prihodima. Politiku budžetske potrošnje, shodno zakonu, karakteriše cilj da se obezbijedi finansiranje budžetskih izdataka iz realnih izvora, odnosno ostvarivanje planirane budžetske ravnoteže primitaka i izdataka. Očekuje se povećanje prihoda, efikasnije trošenje sredstava, veća stabilnost u finansiranju javne potrošnje. Nastavljena je implementacija programskih budžeta. Po funkcionalnoj klasifikaciji, većina sredstava namijenjena je socijalnoj zaštiti 19,96, obrazovanju 17,78, za javni red i bezbjednost 16,29, pa ako možemo ovaj budžet nazvati policijskim, onda možemo i obrazovnim i socijalnim.

Kapitalni izdaci tekućeg budžeta planirani su u iznosu od 36,72 miliona eura, ali i dalje ostaje utisak da nije dovoljno učinjeno u sljedećim oblastima: neravnomjeran razvoj, jedan od važnijih uzroka siromaštva među građanima Crne Gore, nedovoljno razvijena fizička infrastruktura, jer je razvoj infrastrukture neophodan preduslov u sjevernoj regiji za uspostavljanje komunikacija sa dvijema razvijenim regijama. Vidjeli smo da su izdaci za infrastrukturu, taj iznos je fiksan, što, po mom mišljenju, ne bi trebalo da bude, za sljedećih pet godina 9 miliona za održavanje puteva. U budžetu se on postepeno smanjuje. Mora se nešto uraditi na smanjenju regionalnih razlika. Aktuelnom regionalnom i razvojnom politikom podstiče se rast društvenog proizvoda Crne Gore, s obzirom da samo tržište ne vodi optimalnom razmještaju kako privrednih aktivnosti u prostoru, tako i društveno-političkih. U mnogim savremenim državama koje se zalažu za sistem socijalne pravičnosti, cilj regionalne politike je smanjivanje međuregionalnih razlika i postizanje približno jednakih uslova života, što značajno afirmiše pripadnost određenoj državi. To je posebno i političko i socijalno pitanje. Zato je potrebno što hitnije modifikovati i reformisati regionalnu politiku, donijeti zakon o podsticanju regionalnog razvoja, formirati fond i osnovati agenciju Crne Gore za regionalni razvoj i usvojiti državni dokument Strategija regionalnog razvoja Crne Gore. Ako preferiramo članstvo u Evropskoj Uniji, da podsjetim na ulogu regionalne politike u Evropskoj Uniji i u zemljama članicama. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala poslanici Bajramspahić.

Sada predstavnik SNP-a. To će uraditi poslanik Pešić. Izvolite.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Mi, iz Socijalističke narodne partije smo u prethodna dva dana u kojima se vodila rasprava o Predlogu zakona o Budžetu, jasno i u načelu i u pojedinostima ispoljili naš odnos prema ovom predloženom zakonskom projektu. Jasno se, apsolutno, može prepoznati naš negativan odnos prema Predlogu zakona i Socijalistička narodna partija, naravno, neće glasati za zakon o Budžetu za 2007. godinu. Umjesto da državni budžet i ukupna konsolidovana javna potrošnja budu racionalni i ekonomski opravdani, kako je to ova vlast najavljivala u procesu stvaranja nezavisne države, oni su predložili neracionalan i neodrživ budžet, kao i ukupnu javnu potrošnju posmatrajući sa stanovišta ukupnog privrednog rasta Crne Gore i fiskalnog potencijala na kojem se on zasniva. One pozicije i oni izdaci koji su u prethodnom periodu, u periodu državne zajednice karakterisani kao visoki i nepotrebni izdaci, kao što su odbrana, inostrani poslovi i ukupna sredstva bezbjedonsnih struktura, ni malo nijesu smanjeni, naprotiv oni su u ovom Predlogu zakona povećani: 41 milion za Ministarstvo odbrane, 71 milion za Policiju, Državnu bezbjednost, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Policijsku akademiju, 9 miliona u ovom budžetu je planirano za inostrane poslove, a, gospodine ministre, ne vidim ni jednog planiranog centa prihoda po osnovu konzularnih poslova ili to uopšte nije išlo u strukturu prihoda za predloženi budžet. Ministar odbrane, ovdje, prije dva dana je uporan bio u tome da pokaže će se da Ministarstvo odbrane finansirati isključivo iz budžetskih sredstava iz budžetom opredijeljenih sredstava, ali vjerujte u tome nas nije ubijedio i ja sam ostao u ubjeđenju da će se Ministarstvo odbrane i, uopšte, ovi represivni organi, organi sile se finansirati iz vanbudžetskih sredstava. Naročito iz onog dijela sredstava koji se ubira prodajući se imovina bivše Vojske zajednice Srbije i Crne Gore, kao i koristeći druge pogodnosti kroz razne uredbe koje su stvorile mogućnost ili stvaraju mogućnost da se mimo jedne transparentne procedure Ministarstvo odbrane oprema na način po posebnim povoljnijim uslovima.

Dakle, ovaj budžet i ukupna javna potrošnja po nama je potrošnja koja finansira skupu i neracionalnu državnu i glomaznu administraciju. Projekat koji ste, ponavljam, inaugurisali - jeftine države i racionalne i efikasne državne administracije već na startu i za narednu godinu, dakle, pao je u vodu. Ono što do sada nije završeno i o čemu smo mi u ovom parlamentu jako puno govorili i posebno isticali, a ja bih rekao i ovim definitivno smo ubijeđeni da gotovo i nemate namjeru da činite, a to je racionalizacija državne uprave koja je nužnost i neophodnost da se izvrši. Vi to niti namjeravate, niti ste ozbiljno otpočeli u tom smislu da nešto činite. I u ovom budžetu izdaci su ogromni za taj neracionalni i neefikasni državni aparat i u proporcionalnom i apsolutnom iznosu oni su izuzetno visoki. Sa takvom nereformisanom državnom upravom, sa glomaznom i neefikasnom državnom administracijom Crna Gora ne može računati na implementaciju evropskih normi i standarda, ne može računati da je takva administracija u funkciji privrednog i ukupnog ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore. Na žalost, gospodine ministre, mi, evo, danas, nakon okončanja rasprave, rasprave i pred samo glasanje zakona o budžetu za 2007. godinu, nemamo saopštenu definitivnu cifru koliko će biti ukupni izdaci u okviru državnog budžeta za bruto plate i ostala primanja za tu neefikasnu i glomaznu državnu administraciju. Vi ste prošlih dana saopštavali da se ništa u budžetskoj strukturi neće promijeniti, da će stvar, odnosno budžet ostati na održivom nivou, jer ćete preliti sa onih stavki koje su na ostala primanja, na bruto zarade i stvar će biti završena vezano za usaglašavanje najniže cijene rada, odnosno minimalne cijene rada. Ne može to biti tako, gospodine ministre, jer prosto ovi izdaci i ove cifre koje su opredijeljene u budžetu za ta izdavanja ne mogu pokriti taj izdatak koji se odnosi na povećanje cijene rada. Dakle, ne može biti govora, gospodine ministre, ako se slijedi ova logika da ovaj budžet i ova konsolidovana javna potrošnja za narednu godinu imaju realni suficit i imaju suficit i u budžetu i u konsolidovanoj javnoj potrošnji. I ove godine biće ili dificit ili na nivou pokriće i izbalansiranosti, nikako suficit, jer prosto činjenice i brojke to ne mogu da pokažu. Budžet planiran za 2007. godinu, iz svega ovoga nije razvojni, on je budžet, po nama, koji generiše potrošnju i privredno stagniranje. Potrošnju iz ovih razloga o kojima sam govorio, jer udio ličnih primanja i lične potrošnje izuzetno je naglašen i on je van standarda i evropskih zemalja i uopšte razvijenog svijeta. Umjesto da stimuliše određene prioritetne grane, kao što je: poljoprivreda, turizam, saobraćaj i razvoj ukupne saobraćajne infrastrukture i ovim budžetom se one destimulišu i stavljaju u sasvim drugi plan i to se iz cifara, vezano za ove grane, može apsolutno jasno saopštiti. Da bi se podsticao ekonomski razvoj, morale su se izvršiti radikalne izmjene u strukturi ovog budžeta, gospodine ministre. Vi uporno i u prethodnim vladama, apsolutno na tome ništa ne činite. Ne može budžet u čijoj strukturi gotovo 3/4 rashoda otpada na plate, transfere, domaćinstva, pozajmice i pozajmice, naravno, državnim preduzećima i plaćanje kamata biti u funkciji ekonomskog rasta i razvoja. Ni ova Vlada, dakle Vlada gospodina Željka Šturanovića, kao ni vlade gospodina Đukanovića, nijesu spremne, niti imaju namjeru da u tom pogledu nešto mijenjaju. I u ovoj Vladi je važnija kupovina socijalnog mira od reformi i promjena koje su nužne da se sprovedu u Crnoj Gori.

Nešto bih htio da kažem i o nekoj novini o kojoj svi mi pričamo, a koja je inaugurisana kroz ovaj Predlog budžeta, a to je da se po prvi put za narednu godinu planira i tzv. kapitalni budžet i u visini nekih 33 miliona evra. Sa stanovišta uvođenja takve vrste planiranja možemo reći da se približavamo evropskim zahtjevima i standardima koje moramo poštovati. Međutim, ništa dalje od pukog poštovanja nije se učinilo u ovoj oblasti, jer jednostavno nijesu se one osnovne stvari ispoštovale, nije se učinilo ono što je bila i namjera i trebalo da bude namjera, a to je utvrđivanje realnih prioriteta vezano za kapitalni budžet. Većina projekata planiranih u kapitalnom budžetu za narednu godinu ne podržavaju, ne postiče razvoj privrede i time ne doprinosi ukupnom ekonomskom prosperitetu Crne Gore, već su usmjereni na investicioni rast i ulaganja koji imaju, u suštini, sasvim drugi karakter i funkciju, a to je funkcija generisanja ukupne potrošnje u Crnoj Gori. 18 miliona iz kapitalnog budžeta svega je vezano za infrastrukturne objekte i realizaciju takvih projekata, dok je 16 miliona vezano za nešto što apsolutno nije u podršci privrednom rastu i razvoju Crne Gore. Kada govorimo o kapitalnim izdacima u tekućem budžetu, onda tu imamo još goru situaciju, onda tu imamo i nepoštovanje onih osnovnih standarda i uslova koji preporučuju te kapitalne izdatke da se uopšte nađu među kapitalnim izdacima. Ne može biti asfaltiranje puteva, gradskih ulica itd. kapitalni izdatak i u funkciji privrednog rasta i razvoja. O kapitalnim izdacima budžetskih fondova i lokalne samouprave, čak ne možemo ni kroz ovaj budžet doći do njene prave i potpune strukture, a svakako ne možemo govoriti i da ti kapitalni izdaci mogu biti u funkciji privrednog i ukupnog razvoja Crne Gore.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Pokret za promjene, poslanik Medojević.

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:

Uvažene kolege poslanici, poštovani građani,

Nama u Pokretu za promjene je posebno žao što vremenski okvir koji propisuje ovaj novi Poslovnik i uz kreativno tumačenje nije obezbijedio da svi predlagači amandmana iz Pokreta za promjene obrazlože svoje amandmane, da bi građani Crne Gore naprosto vidjeli razliku kako Pokret za promjene doživljava budžet i budžetsku politiku i strukturu budžeta i da bi vidjeli razliku u odnosu na ovo kako vladajuća većina u Crnoj Gori već tradicionalno pravi strukturu budžeta, prateći jednu logiku koja ima dvije vrste, dvije dimenzije.

Jedna dimenzija je ta trenutna dimenzija, dakle tehnokratska u kojoj se posebno ističe makroekonomska stabilnost koju, naravno i Pokret za promjene ocjenjuje kao veoma bitnu, ali ne jedino bitnu. Potpuno je za pohvalu da je budžet uspio da se konsoliduje i da imamo budžetski suficit i Pokret za promjene to pozdravlja i smatra da je to jedan veliki uspjeh u reformi sistema javnih finansija od jednog snažnog deficita doći u poziciju da imate suficit, to svakako treba pozdraviti. Međutim, ovdje odmah nakon ove pozitivne konotacije vezane za efekte reformi u sistemu javnih finansija, dolazimo do pitanja - kakve veze ima budžet ovako strukturiran i koncept ekonomskog razvoja i da li je ovaj budžet, ono što smo svi ovdje pominjali, razvojno orjentisan, da li on podržava razvoj, da li je neutralan prema razvoju ili praktično usporava razvoj Crne Gore i otvara mogućnost da se u Crnoj Gori otvore neki drugi procesi koje mi ne bismo htjeli da vidimo? Podsjetit ću, prije svega građane Crne Gore, da poštoje mnoge države, posebno države u tranziciji koje su došle do makroekonomske stabilnosti, ali nijesu uspjele da održe makroekonomsku stabilnost. Iz tog nekog privremenog makroekonomskog stabilnog ambijenta upale su u teške recesije, u socijalne lomove, političke lomove, da ne govorim o vojnim huntama i o potpunoj destabilizaciji zemlje gdje se vlast mijenjala na ulici. Možda ako bi se u Crnoj Gori i promijenila na ulici, bilo bi tu neke pravde pošto je sa ulice i došla da se ulicom i promijeni, ali to naravno ne bi imalo nikakve pozitivne efekte po naš zajednički cilj da stabilizujemo prilike u Crnoj Gori i da državu Crnu Goru napravimo ozbiljnim kandidatom za društvo prosperitetnih naroda. Dakle, ovdje u ovom konkretnom slučaju zašto ovaj budžet nije razvojni? Zato što on ne pogađa ciljano one strukturne probleme Crne Gore koje svi znamo. Iz ovog budžeta ne možete da vidite kako budžetskom politikom Vlada misli da riješi problem otvaranja novih radnih mjesta, regionalne nerazvijenosti, povećanja izvoza i, recimo, siromaštva. Na koji način Vlada misli da pomogne sjeveru Crne Gore direktnim, proaktivnim mjerama? Ne samo makroekonomskom stabilnošću. To što je makroekonomska stabilnost, neće značiti da će preduzetnici iz Budve otvarati firme u Pljevljima, Bijelom Polju ili Rožajama. Naprosto, očigledno je da je ovaj koncept stvorio makroekonomski ambijent, sve privatizujmo, pa će onda preduzetnici u jednom liberalnom ekonomskom ambijentu sami, prateći svoj interes, činiti neke ekonomske i poslovne aktivnosti od kojih će korist imati svi gradjani Crne Gore.To je pojednostavljeno, dogma filozofija koja je u Crnoj Gori vladala zadnjih 10 godina i koja se pokazala netačnom.

Dakle, vrijeme je da svi shvatimo da se mora aktivno djelovati mjerama ekonomske politike. Posebno je to važno u državi koja ima tudju valutu, euro, gdje ne može mjerama monetarne politike da djeluje i da podstiče razvoj, već mora jedino, praktično, drugim mjerama ekonomske politike, fiskalnom politikom i budžetskom politikom, da direktno utiče da se određeni pozitivni trendovi generišu i u Crnoj Gori.

Ovdje imamo jedan problem da prateći sve mjere, sve neke poznatije moderne koncepte ekonomskog oporavka u 20-om vijeku, imate jednu sličnu tendenciju da se ekonomski razvoj uglavnom generisao kroz fleksibilnu monetarnu politiku. Dakle, kontrolisano štampanje para za finansiranje određenih ekonomskih aktivnosti za koje država smatra da su prioritetne i da su od razvojnog interesa i rigidnom fiskalnom politikom. Mi ovdje u Crnoj Gori, čini mi se, imamo drugi model. Imamo rigidnu monetarnu politiku,dakle, nemamo je, jer imamo euro, i imammo jednu dosta fleksibilnu fiskalnu politiku, tj. ne želimo da zahvatimo dio kolača od ljudi koji su se u proteklih 17 godina obogatili na neregularan način. Znači, to nije samo fiskalno pitanje. To je pitanje održivosti jednog koncepta razvoja, jer se u Crnoj Gori širi jedan nepodnošljivi osjećaj nepravde . Ono što narod kaže: "nije mi na mali dio, nego na krivi dio".

Dakle, imamo situaciju da građani gube povjerenje u institucije sistema. Ne samo u vladajuću, da kažem, većinu, ona je najviše odgovorna. Gube povjerenje u politiku kao jednu ozbiljnu djelatnost, u parlament, u Vladu, uopšte, uopšte u lokalnu samoupravu, jer smatraju da se politika u Crnoj Gori vrši da bi samo određeni,uski krug ljudi imao određen profit iz svega toga. To stvara jednu situaciju društvene apatije koja ne pogoduje intenziviranju ekonomskih reformi. Mi, da bi intenzivirali i ušli u radikalne reforme, moramo narod da uvjerimo da te reforme donose dobrobit njima, a ne samo jednoj maloj grupi ljudi u Crnoj Gori. To nijesmo uspjeli da uradimo. Naravno, iz vrlo jasnih i preciznih razloga i to je ono što će opterećivati koncept ekonomskih reformi u budućnosti. Sasvim je izvjesno da je ovdje neophodno napraviti radikalni zaokret u konceptu reformi. Na žalost, mjerama ekonomske politike i Budžetom Crne Gore ne vidi se da Vlada shvata da je spremna da prizna grešku, da kaže: ovo što smo do sada radili, ovaj koncept reformi jeste rezultirao privatizacijom, jeste rezultirao nekim privremenim makroekonomskim stabilnim ambijentom, ali je rezultirao i povećanjem siromaštva, bujanjem korupcije i organizovanog kriminala, i rezultirao je činjenicom da mi ubrzano devastiramo najvredniji dio našeg bogatstva, nacionalnog, to su ljudi, socijalni kapital, to je povjerenje među nama, to je vjera u institucije, to je spremnost da se radi, to je vjera u vrijednosti sistema. Na žalost, uspjeli smo da kod građana izgradimo jedan novi sistem vrijednosti, da je dobro praviti kombinaciju, da se valja baviti švercom, kriminalom, da treba čekati povoljnu priliku i ostvariti crnogorski san, da ne treba vrijedno učiti, da ne treba vrijedno raditi , da se ne treba baviti pošteno svojim poslom, da treba čekati da vas vladajuća partija izabere u određenim trenucima i preko noći riješiti svoj problem. To je veoma opasno i zadire u temelje svakog koncepta reformi. Dakle,ovaj budžet nije razvojni zbog toga što nije odredio prioritete koji treba da pomognu da Crna Gora krene putem razvoja. To je sigurno nauka. Vidjeli smo kakav je ovdje tretman dobila nauka. To je sigurno ulaganje u infrastrukturu. Vidjeli smo da je kapitalni budžet u Crnoj Gori na nivou 2% bruto društvenog proizvoda, što je, sigurno, duplo manje nego što je u Hrvatskoj, više 3 ili 4 puta manje, neuporedivo manje nego u svim zemljama u regionu. Mi ne želimo da budžet koristimo da popravljamo ili razvijamo infrastrukturu, ne želimo da ulažemo u nauku, ne želimo da dajemo subvencije za osnivanje novih radnih mjesta.

Sasvim je sigurno da je budžet morao da ima određeni stav prema subvencionisanju preduzetnika, privatnika koji žele da otvore svoje firme u manje razvijenim regionima Crne Gore i da je trebao da subvencionisanju preduzetnika, privatnika, koji žele da otvore svoje firme u manje razvijenim regionima Crne Gore da subvencioniše svako radno mjesto sa, recimo, 3.000 eura, čisto da bi građani shvatili . Ko god osnuje firmu u Pljevljima, zaposli jednog radnika, ako ta firma ima proizvod koji se može plasirati napolju, država mora sa više mjera da ga podrži i izvoz i otvaranje radnih mjesta i poreskim olakšicama da učini Pljevlja, ili sjever Crne Gore, atraktivnijim za ulaganje, kako bi se, koliko -toliko, spriječila toliko već opasna regionalna nejednakost u razvoju Crne Gore.

Drugo, ovaj budžet nije na dovoljan način precizirao ni prioritete u evropskim integracijama. Vi znate da je ključno bilo da imamo problem sa korupcijom i organizovanim kriminalom. Ja nijesam primijetio, mislim da je taj dio trebao da bude izdvojen kao programski budžet i da sve institucije koje se bave tim problemom, od carine, policije i Uprave za sprečavanje pranja novca, imaju vrlo precizan programski budžet. Šta će sve da urade na čišćenju svojih redova od korupcije, na čišćenju Crne Gore od šverca,sive ekonomije,kriminala, ovdje se to ne vidi. Takodje, jako je malo para odvojeno za Sekretarijat za evropske integracije. Ne mogu ići ka tom procesu sa svega 600.000 eura. Znači, mora se mnogo više novca izdvojiti za ljude koji treba da nose proces evropskih integracija. Ovdje je jako malo. To je nedovoljno i ući ćemo u situaciju da zbog naših unutrašnjih slabosti, zbog nekompetentnosti pregovarača, zbog toga što Vlada neće da plati dobre stručnjake, mi ne možemo da realizujemo ovaj, veoma važan, program. Takođe mislim da ovaj budžet ima i odredjene manjkavosti sa strane primitaka. To smo već razgovarali više puta. To je stvar, očigledno, nespremnosti, nemanja političke volje da se uđe u jednu suštinsku reformu sistema javnih finansija, kako bi se zaista ispravilo sve ono što se dešavalo u Crnoj Gori u prethodnih 17 godina. Ali, u svakom slučaju, to će morati još čekati, za neku drugu vlast.

Dobro je da je Vlada u svom budžetu izdvojila troškove za otpremninu, dakle planira da otupšta ljude iz policije, da otpušta ljude iz vojske, da otpušta ljude iz obrazovanja i sistema zdravstva. Jer, stvarno je DPS u prethodnim izbornim ciklusima koristio zapošljavanje u tim segmentima da bi dobio glasove, naročito na sjeveru. Imate preko 30% u obrazovanju ljudi koji nijesu nastavni kadar. Slično je i u zdravstvu, slično je i u drugim segmentima javne uprave. Prema tome, to je pozitivno da Vlada konačno ulazi u tu priču.

Na kraju da kažem da Pokret za promjene, pošto ističe vrijeme, neće glasati za ovaj budžet, jer ga smatramo budžetom kontinuiteta i budžetom koji neće bitnije uticati na popravljanje strukturnih problema sa kojima crnogorska privreda kuburi već više godina. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam. Srpska lista.

Poslanik Mandić.

ANDRIJA MANDIĆ:

Poštovani građani, dame i gospodo,

Danas je jedna od najvažnijih tema koja obilježava najvažniji dio rada crnogorskog parlamenta, a to je usvajanje budžeta Republike Crne Gore. Ja imam obavezu, u ime Srpske liste, da u suštini i ponovim ono što su naši poslanici prethodnih dana govorili.

Sjećam se u prošlom sazivu parlamenta nalazio sam se u Odboru za privredu i finansije i često smo imali razgovore kako bi trebalo bar u narednoj godini popraviti jedan proces koji je, izgleda, postao praksa svih vlada Demokratske partije socijalista i SDP-a da sa budžetom Republike Crne Gore na vrijeme upoznamo crnogorsku javnost i poslanike u crnogorskom parlamentu. Kada mi imamo skupove, recimo, u organizaciji GTZ-a, negdje u martu ili u aprilu, onda po pravilu predsjednik tog Odbora koji je dolazio iz redova DPS-a obećavao nam je kako će već na narednom skupštinskom zasijedanju, odnosno na narednom usvajanju budžeta, taj tekst imati mnogo ranije nego što smo ga dobili u toj godini i kako će crnogorska javnost biti upoznata sa svim detaljima kako se troši novac gradjana Crne Gore.

Više od 600 miliona eura, ove godine će se, odnosno naredne godine uzeti od gradjana Crne Gore, od preduzetnika u Crnoj Gori i taj novac će se potrošiti u skladu sa ovim Predlogom zakona o budžetu koga je predložila Vlada Republike Crne Gore.

Naravno, da svi u Crnoj Gori znaju da je zadovoljavanje potreba Demokratske partije socijalista i SDP-a da se oni nikada nijesu kruto držali odredaba budžeta, već da se kroz završne račune "peglalo" sve ono što je predstavljalo tačkasto upravljanje sa Crnom Gorom, a ne sistemsko upravljanje što se očekivalo od Vlade Republike Crne Gore.

I ove godine, i pored svih obećanja prethodnom Odboru za privredu i finansije da ćemo dobiti budžet na vrijeme, na žalost ga nijesmo dobili. Na žalost ni crnogorska javnost nije upoznata sa ovim tekstom iako je Ministarstvo finansija, moglo izdvojiti relativno skromna sredstva i podijeliti ovaj tekst budžeta uz neku dnevnu novinu u Crnoj Gori, kako bi građani znali kako se troši njihov novac. To je najvažnije pitanje za narednu godinu kako će se potrošiti pare građana Crne Gore. Ovo nijesu pare ni Ministarstva finansija ni Vlade Republike Crne Gore, već nešto što se godinama obećava da ćemo novac koji uberemo od naših gradjana potrošiti na zadovoljenje njihovih potreba. Da li je tako sa ovim predlogom budžeta? Pa naravno da nije. Ovaj budžet bi mogli opisati kao budžet koji predlažu vlade gdje je na vlasti policijsko-vojna hunta, jer, znate, i građani su prethodnih dana čuli koliko se novca odvaja za zadovoljenje potrebe policije i vojske u Crnoj Gori.

Mi smo vjerovali da će ova vlada imati snage da napravi jedan snažniji iskorak i najveći dio novca odvoji za otvaranje novih radnih mjesta i popravljanje infrastrukture, a znate da imamo najgoru infrastrukturu u regionu i znate da smo država koja najmanje novca ulaže za popravljanje svoje infrastrukture a govorimo kako ćemo naš turizam da unaprijedimo na način da budemo tigar na Balkanu, da imamo najbrži razvoj, da imamo najveći rast društvenog proizvoda i da ćemo uspjeti da pronađemo politiku koja će zadovoljiti i ekonomske potrebe građana Crne Gore.Ali, po čemu je ovo kontinuitet prethodne vlade i zašto mi ovaj budžet doživljavamo budžetom kontinuiteta? To je da se napravi budžet kojim se može ili će se moći isfolirati međunarodna zajednica, odnosno Svjetska banka, Medjunarodni monetarni fond i oni koji će analizirati ovaj predloženi tekst. Vi znate da je u najnovijem izvještaju Svjetske banke, da je Svjetska banka upozorila crnogorsku administraciju da mora da modernizuje javnu upravu, smanji javnu potrošnju, naročito plate budžetskih korisnika, poveća kapitalne investicije, kako bi podstakla privredni rast, poboljša transparentnost javnih nabavki i kontrolu trošenja javnih para u kompanijama u državnom vlasništvu i opštinama. Ispunjavanje ovih uslova, kako naglašava Svjetska banka, je uslov da Crna Gora ostvari napredak u približavanju Evropskoj Uniji. Cilj ovog teksta, koji se predlaže ovdje danas u parlamentu, je da se pošalje poruka kako crnogorska Vlada baš želi to da uradi. Kada izanalizirate sredstva koja se usmjeravaju na razvoj Crne Gore naći ćete tamo u tom kapitalnom dijelu budžeta kako će se 2 miliona eura uložiti u novu zgradu Vlade Republike Crne Gore a znate da svih prethodnih 15 godina Vlada samo gradi nove zgrade i proširuje svoje kapacitete. Imamo primjer da ovdje, susjedna zgrada Predsjednik Republike Crne Gore ima dvije rezidencije: jednu u Podgorici a jednu na Cetinju i umjesto da se predsjednik Crne Gore iz mjesti na Cetinje a da ovu zgradu dobije Vlada Republike Crne Gore i da imamo dva miliona da utrošimo na izgradnju nekog novog puta auto puta, mi ćemo dva miliona da servisiramo na novu zgradu Vlade Repulbike Crne Gore kako bi izašli u susret i zahtjevima medjunarodne zajednice, a i zahtjevima stranaka u parlamentu da ona prethodna zgrada Vlade bude podijeljena i stavljena na korišćenje parlamentarnim strankama u Crnoj Gori.

Mi imamo 5 miliona eura koje će ova Vlada da uloži u rekonstrukciju Doma vojske Crne Gore kako bi se tu izgradila Muzička akademija, a ta ista vojska je prodala po 169 eura kvadratni metar u kasarni "Morača" i ništa manje nego 22.000 kvadratnih metara i napravila se teška zloupotreba o kojoj su često govorili i vaš savjetnik gospodin Grahovac i ljudi koji su pratili zloupotrebe i spregu između organizovanog kriminala i vlasti u Crnoj Gori. Dakle, ovaj Predlog Budžeta služi samo za to da bi se poslala poruka Svjetskoj banci da bi se poslala poruka međunarodnoj zajednici kako se Crna Gora pridržava uputstava vezanih za izradu budžeta, a sistem upravljanja u Crnoj Gori ostaće onaj stari. Želim da kažem da ovim budžetom jedan jedini cent nije predviđen za razvojne projekte u Opštini Kolašin iako ovih dana neki pokušavaju iz Demokratske partije socijalista da saopšte kako će Vlada Crne Gore uložiti neka ogromna sredstva u Opštinu Kolašin. Dragi Kolašinci, ovdje jedan jedini cent po ovom budžetu nije predviđen da se uloži u vašu opštinu izuzev ako se neke kriminalne i tajkunske strukture iz Crne Gore nijesu obavezale da će servisirati sa svojim privatnim ili opljačkanim novcem potrebe razvoja Opštine Kolašin, a to je već nešto drugo. Voljeli bi da crnogorska javnost bude upoznata sa tim i obećanjima koje nude razne političke stranke pogotovo one stranke koje čine parlamentarnu većinu sada u Crnoj Gori. Dakle, Srpska lista neće glasati za ovaj budžet iz razloga što, po našoj procjeni, on ima čitav niz manjkavosti i predstavlja potpuni kontinuitet u odnosu na prethodne budžete Republike Crne Gore. Želimo da poručimo građanima Crne Gore da će Vlada njihovih 600, skoro 620 miliona evra potrošiti na isti način kako ih je trošila i u prethodnom periodu i na kraju 2007. godine mi ćemo konstatovati da nijesmo dobili ni nova radna mjesta, da nijesmo dobili nove kilometre autoputa u Crnoj Gori, ali ćemo zato imati jednu medijsku harangu kako Crna Gora krupnim koracima grabi naprijed. Naravno da će se uložiti novac u reklamiranje onih i sitnih investicija gdje će se poneka rupa zakrpiti, a to predstaviti kao golemi uspjeh Vlade Republike Crne Gore. Mnogo je važno da Crna Gora krene putem borbe protiv organizovanog kriminala na način što će mnogi ljudi koji su bili finansirani iz prethodnih budžeta Vlade Republike Crne Gore progovoriti. I ja želim na kraju da iskoristim ovo moje obraćanje da pozovem ljude koji su osumnjičeni za najteža krivična djela i danas se nalaze u istražnom zatvoru u Spužu, prije nego što budu osuđeni, a biće osuđeni od svojih partnera iz crnogorske vlasti, da ih pozovem da progovore o načinu trošenja prethodnih budžeta i njihovoj vezi sa tadašnjom vlašću, odnosno i sa današnjom vlašću Demokratske partije socijalista, jer vjerujem da bi beransko-barska grupa mnogo mogla da nam pomogne vezano za trošenje prethodnih budžeta, jer i ovaj ima namjeru da se potroši kako se potrošio i prethodni.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Dovoljno je da pošaljete poruku, ne morate obrazlagati.

Ostao je DPS - poslanik Zarija Franović.

ZARIJA FRANOVIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Poštovane kolege, poštovani gospodine ministre,

Ja ću dati skroman doprinos završnoj riječi vezano za Zakon o budžetu za 2007. godinu. Ja ću samo ponoviti da od 1. januara 2007. godine imamo novi Zakon o budžetu, znači imamo taj tekući ili operativni budžet i kapitalni budžet. Uglavnom je do sada rađen taj takozvani linijski budžet sa određenim brojem programskih budžeta. Ove godine imamo to nešto više i nadam se da ćemo narednih godina sve više imati programskih budžeta u Budžetu Republike Crne Gore. To je veoma značajno, iz prostog razloga što ćemo daleko lakše pratiti i kontrolisati sve ono što građani uplaćuju, poreze, doprinose, sva ona fiskalna zahvatanja vezana za život građana Crne Gore. Mislim da je to jedan od najvažnijih zadataka. Tom politikom, kako bih ja rekao, budžetiranja bavi se i Svjetska banka i mi se pozivamo na izvještaj Svjetske banke, ali ako bismo pročitali taj izvještaj Svjetske banke, onda bismo vidjeli malo smiješnu situaciju, da ona tretira da u Crnoj Gori još nijesu doneseni policijski zakoni, u najnovijem izvještaju Svjetske banke.

Bavili smo se i obrazovanjem i naravno da treba ulagati u obrazovanje, u mlade ljude. Na osnovu nekih mojih podataka, na osnovu prije svega mladosti iz grada iz kojega ja dolazim, imamo više od 130 mladića i djevojaka čiji je prosjek između 9 i 10, kod njih dvadeset četvoro prosjek je 10, imamo magistara, imamo i budućih doktora nauka i onda pričamo kako se oni finansiraju. Jedan od budućih doktora nauka iz mojega grada umjesto da plati 15 hiljada eura, on je zapošljen kao asistent saradnik na Elektrotehničkom fakultetu, dobija platu od Elektrotehničkog fakulteta 300 eura i na taj način će mu se omogućiti da uštedi tih 15 hiljada eura a da dobije tu doktorsku disertaciju koju zaslužuje. Toliko otprilike o tom jednom od prioriteta, to je prije svega obrazovanje, mladost iz Crne Gore na kojoj počiva budućnost Crne Gore. Naravno da ovaj budžet ne treba da se bavi asfaltiranjem nekih gradskih ulica i krpljenjem nekakvih rupa, jer treba pogledati Zakon o finansiranju lokalnih uprava i onda da ne miješamo obaveze Vlade, obaveze lokalnih uprava. Ali, to često miješamo i onda svu odgovornost prebačamo na Vladu u odnosu na ono što je obaveza svih lokalnih samouprava.

Pomenuli smo makroekonomsku stabilnost, Crna Gora je dostigla tu makroekonomsku stabilnost ali ja se slažem da to nije dovoljno i da ono što treba da nastavi Crna Gora u narednom periodu jeste da se poboljša prije svega životni standard građana. Ja znam da to nije lako, ja znam da to ne može preko noći, da je potreban jedan period. Gospodin Šturanović prilikom svojega ekspozea i prilikom izlaganja i vrlo kratko vrijeme prije nego što je izabrana nova Vlada ne može za ta dva mjeseca dati spektakularne rezultate koje možda mi očekujemo da će se desiti preko noći. Držali smo se nekakvog policijskog budžeta ili nekakve vojne hunte ili nekakvog ratnog budžeta. Ali, to se pričalo i 13 i 12. 2006. godine i 2005. godine, tako da se ja na tome ne bih zadržavao.

Govorimo i o kapitalnom budžetu, to je novina u izmjenama i dopunama Zakona o budžetu, jer je veći dio rađen shodno Zakonu o Budžetu koji je donesen 2001. godine, a ovo je na osnovu izmjena i dopuna Zakona. Imamo tu novu stavku, veoma značajnu, to je kapitalni budžet. To je 33 miliona eura, ali ako se osvrnemo i na kapitalne izdatke tekućeg ili operativnog dijela budžeta što su već ranije određene lokalne uprave donijele, imamo i tu određenu cifru kada su u pitanju određena ulaganja u infrastrukturu i ostale objekte od značaja za Crnu Goru. Međutim, to nije jedini izvor kada je u pitanju finansiranje kapitalnih infrastrukturnih objekata. Ja sam naveo koji su to izvori koji se finansiraju za poboljšanje prije svega putne infrastrukture i svega onoga što treba Crnoj Gori. To je preko Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, Evropske investicione banke i ostalih međunarodnih institucija, to je i 20,5 miliona eura preko Evropske agencije za rekonstrukciju i razvoj i to su oni pokazatelji koje mi ovdje ne možemo negirati. Kako će se ovaj novac trošiti, da li će to biti policijski ili vojni itd.? Crna Gora je od 21. maja nezavisna država i mora sei tom problemu posvetiti. Onaj dio koji je određen Budžetom kao stavka za vojsku je manji, ne previše, ali je svakako manji od onoga što je bilo predviđeno Budžetom za 2006. godinu. Kolike su sad budžetske rezerve, postavilo se pitanje. Imamo podatke i od Centralne banke, imamo podatke i ostalih institucija. Međutim, ako pročitamo samo Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji, onda ćemo moći mi na osnovu nje da tražimo naredne godine, koja je obavezna kao nezavisni organ da kontroliše Centralnu banku, pa će ti podaci možda biti još bolji, kvalitetniji i cjelishodniji. To će uraditi upravo Državna revizorska institucija koja pored fondova, budžeta, budžeta lokalnih parlamenata kontroliše i treba da kontroliše Centralnu banku i dali su određene rezultate. Ne možemo mi za jedan kraći vremenski period ispuniti sva obećanja. Izbori su bili ne tako davno, prije dva - tri mjeseca, odnosno 10. septembra, pa onda referendum, pa svi ti izbori i sve je to opterećivalo Crnu Goru, tako da ne možemo govoriti da ćemo mi preko noći imati duple plate, da ćemo ostvariti duple penzije itd.

Da li se ulaže u otvaranje novih radnih mjesta? Nije to samo mjesto Budžeta, radi se to i preko Fonda za razvoj preko veoma povoljnih kredita, radi se preko Zavoda za zapošljavanje i ostalih institucija koje poštoje u Crnoj Gori. Naravno, sva ministarstva koja su nabrojana u ovom budžetu neće biti zadovoljni kao potrošačke jedinice, ali, u svakom slučaju, da je milijardu ili dvije milijarde možda mi svi ne bi bili zadovoljni koliko će se to uložiti i uraditi u Crnoj Gori. Ono kako će se trošiti novac i ono što je prioritet Crne Gore to je prije svega fiskalna disciplina. Veoma je značajno napomenuti da ćemo do kraja ove godine, kroz jedan projekat vrijedan 2,2 miliona eura, imati objedinjenu naplatu poreza i doprinosa što će takođe doprinijeti fiskalnoj disciplini u okviru politike budžetiranja, trošenja novca, naplate i svega onoga što je prioritet. Znamo da smo mi dali kroz politiku Vlade i kroz određeni set zakona povoljnosti kada je u pitanju finansiranje novozaposlenih radnika.

Da spomenem Dom vojske bivše Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, sada Crne Gore. Planirana je investicija za otvaranje muzičkog centra gdje su u potrošačkoj jedinici, čini mi se u Ministarstvu kulture, takođe predviđene i bruto plate za ljude koji su nekada radili u tom revijskom orkestru, kako se zove, pri Televiziji Crne Gore i mislim da je ipak dobro što se izmjestio iz tog dijela.

U ovom Budžetu stvarno nemate sredstava za Kolašin. Ali, koliko sam ja upoznat, u Kolašinu se ipak ta lokalna uprava dosta dobro, kvalitetno i odgovorno odnosila prema svojim građanima. Napravila je i te kako napretka, u komunalnom uređenju grada, infrastrukturnom uređenju grada i to je dobro. Ono što je privatizovano u Kolašinu, ti koji su privatizovali ili kupili bivši hotel Bjelasica, sada se zove Bjanka, do centa su izmirili obaveze prema lokalnoj upravi. Lokalna uprava Kolašina i budžet lokalne uprave Kolašina ima samo dobitak od te privatizacije. Svakako, ono što je veoma značajno za Kolašin kao budući ne samo crnogorski, nego čak i regionalni zimski turistički centar jeste da je porast cijena nekretnina, maltene, kao na moru i to je jedan od velikih pomaka za Kolašin. Ono što je prioritet, to je svakako izgradnja puteva i putne infrastrukture. Završena je dionica prema Mateševu, radi se projekat Podgorica-Veruša i taj posao će se odraditi, ali putevi, putna infrastruktura ne finansiraju se ovoga budžeta. Mi nijesmo ti koji foliramo, niti Međunarodni monetarni fond, niti Svjetsku banku. Imaju oni sve podatke. Ja mislim da, eto, želim po malo da politiziramo ili pokušamo sami sebe da foliramo ili svoje građane za neke sitne političke svrhe.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Ostala je završna riječ. Može deset minuta da damo i vama, dali smo svima deset minuta. Da čujemo ministra finansija.

Izvolite.

IGOR LUKŠIĆ:

Zahvaljujem, gospodine predsjedniče.

U završnoj riječi bih pokušao da sublimiram raspravu i da zahvalim na svim korisnim sugestijama koje su se ticale budžetskog procesa i svega onoga što ćemo naredne godine, prilikom pripreme Budžeta za 2007. godinu, uzeti u obzir, jer planiramo da 2008. godine u Budžetu nastavimo fiskalne reforme i kada je budžetski proces u pitanju, i kada je konsolidacija budžetskih izdataka u pitanju, i kada je u pitanju dalja razrada i priprema kvalitetnog materijala za raspravu u Parlamentu. Sve one sugestije koje su se ticale rokova i nedovoljnog vremena, koje se odnose na raspravu o Budžetu, mislim da ne zavise toliko od Ministarstva finansija. Mi smo u zakonski predviđenim rokovima do kraja novembra dostavili Skupštini Zakon o budžetu za 2007.godinu i u odnosu na prethodnu godinu to smo uradili možda sa 10 ili 15 dana kasnije, ali iz jednog vrlo racionalnog razloga da je bilo neophodno sačekati novu Vladu koja će usvojiti Budžet za narednu godinu. Zbog toga je rasprava o Budžetu u parlamentu, imamo je ovih dana duboko u decembru, odnosno skoro pred kraj decembra. Vjerujem da ćemo nardne godine uspjeti da to uradimo, rekao bih, u nekim rokovima koji će obezbijediti dužu raspravu u Parlamentu na ovu temu.

Kada je u pitanju - tako bih koncipirao završnu riječ - nekoliko amandmana koje smo čuli, vrlo kratko bih prokomentarisao njih i potom se osvrnuo na nešto uopštenije primjedbe koje su date. Najprije amandman koji se tiče muzičkog centra. Ja sam obrazlagao tokom uvodnog izlaganja, a potom i tokom rasprave da smo bili u namjeri da naredne godine kroz kapitalni budžet predstavimo niz projekata koji se ne tiču samo ulaganja u ekonomsku infrastrukturu, već jedan širi sistem, da tako kažem, ulaganja u društvenu infrastrukturu i u tom smislu jedan od projekata koji je kanadidovan jeste i projekat muzičkog centra koji naredne godine treba da počne da se realizuje. Nakon njegovog završetka planirano je da se tamo smjesti muzički centar gdje će biti smješten simfonijski orkestar, Narodni orkestar države, potom muzičko-informativni centar, potom koncertne sale, muzička prodavnica, crnogorska kinoteka. Dakle, niz institucija koje su veoma značajne kada je u pitanju ulaganje u kulturu u Crnoj Gori. Veoma je zanimljivo da amandman dolazi od jednog poslanika SNP-a, da to premjestimo na kosine, klizišta itd., razumijem suštinu tog amandmana, ali drugi poslanik Socijalističke narodne partije se opet zalaže za veća ulaganja u kulturu. Potom amandman koji se odnosi na naučno - istraživačku djelatnost. Dakle, nije moje da branim ministra Backovića, ali sam više siguran da ministar Backović nije na taj način reagovao kada je u pitanju više sredstava koja treba usmjeravati ka naučno-istraživačkoj djelatnosti. Ono o čemu takođe treba voditi računa, u čemu smo se složili, jeste da u narednom periodu maksimalno iskoristimo evropske fondove, da kroz jednu agilniju politiku Vlade privučemo ta sredstva. Ono o čemu treba voditi računa jeste da nije samo budžet taj koji izdvaja sredstva za naučno-istraživačku djelatnost. Treba podsjetiti da mi i kroz transfere državnom uiverzitetu, na neki način, potpomažemo naučno-istraživačku djelatnost koja se u značajnom obimu tamo odvija. Vidjeli ste da se 12,5 miliona eura naredne godine planira transferisati Univerzitetu. Na koji način Univerzitet troši ta sredstva, da li je to sve do kraja racionalno izvagano, o tome treba da vodimo računa, ali mislim da iz godine u godinu, to će biti politika Vlade, treba povećavati izdvajanja kada se tiču ulaganja u naučno-istraživačku djelatnost. U narednom periodu je planirana, inače, izrada strategije za razvoj naučno-istraživačke djelatnosti i vjerujem da ćemo u narednom periodu imati više sredstava koja se za tu namjenu opredjeljuju.

U odnosu na amandman koji se tiče Fonda za manjine, apsolutno je on prihvatljiv što se tiče samog amandmana, ali prosto smo procijenili na Odboru da treba ići korak po korak. Neophodno je da prethodno Parlament usvoji zakon koji je definisan, Zakon o zaštiti manjinskih prava, dakle da se donese zakon o fondu za manjine, nakon toga mi možemo intervenisati i opredijeliti sredstva za rad ovog fonda i tu samo po sebi nema ništa sporno. Dakle, onog trenutka kada se stvore zakonske pretpostavke, to će i biti realizovano.

Tokom rasprave se pokrenulo niz pitanja za koja smatram da ih je važno komentarisati. Apsolutno mislim da je neophodno u narednom periodu više ulagati u smislu obezbjeđivanja ravnomjernijeg regionalnog razvoja.

Analizirajući Budžet za narednu godinu, može se uočiti da je oko 36 miliona eura planirano u raznim oblastima za ulaganja na sjeveru. I to je veoma značajno. Taj iznos se iz godine u godinu povećava i mislim da on ipak malo – pomalo, uz kombinaciju sa nekim drugim mjerama ekonomske politike, treba da dovede do toga da obezbijedimo jednu regionalnu politiku ravnomjernog razvoja. Na žalost ono sa čime se ne slažem, kada su u pitanju određene primjedbe opozicije i njihova izlaganja, to je da većom državnom intervencijom treba obezbijediti regionalni razvoj. Bojim se, a to iskustvo niza zemalja pokazuje, da takvom politikom bi samo ujednačili u nedovoljnom razvoju pojedine regione. Dakle, politika državnog internacionalizma je potpuno promašena politika i mislim da je treba napuštiti. Ono sa čime se slažem kada govorimo o regionalnom razvoju jeste da država stvara uslove kroz ulaganja u infrastrukturu, kroz eventualne poreske olakšice na sjeveru da bi stimulisali otvaranje kompanija tamo i generalno mislim da kroz ulaganja u različitim oblastima kroz jednu odgovarajuću politiku promovisanja tržišne ekonomije možemo apsolutno doći do postepenog, ali sasvim izvjesnog ujednačavanja regionalnog razvoja. Međutim, to nije specifikum Crne Gore. Problem regionalnog razvoja imate i u Italiji, i u Portugalu, i u Francuskoj, imate i u Irskoj koja je druga po bogatstvu u Evropskoj uniji. Kada njih pitate šta se dešava sa ifrastrukturom, oni će reći isto tako da nijesu baš zadovoljni sa nivoom infrastrukture, na primjer kada izađete iz Dablina. To nije problem koji je specifikum Crne Gore, već je problem sa kojim se suočava čitava Evropa. Kada pogledate budžet Evropske Unije, ogromni fondovi su usmjereni u cilju podsticanja regionalnog razvoja pojedinih zemalja. Korišćenju tih fondova i Crna Gora će se u onom trenutku kada se kvalifikuje priključiti. Mislim da definitivno o regionalnom razvoju vodimo računa. Sugestije koje su SE čule, da možda to treba pretvoriti u neki poseban zakon, vrijedne su pažnje, mislim da te komentare apsolutno treba uzeti u obzir i nadležna ministarstva u svakom slučaju bi trebalo da rade na tome.

Kada govorimo o primjedbama koje se tiču strukture javne potrošnje, nedovoljnih kapitalnih izdataka itd, iz godine u godinu imamo jednu kontradikciju u nastupima poslanika. Dakle, više sam nego siguran da smo mi napravili Budžet po vašim sugestijama, vi biste nekako poslovično tražili da ga napravimo onako kako smo ga upravo sada napravili. To mi je neodoljiv utisak koji moram izvući iz ove rasprave. Sugestija -smanjite javnu potrošnju, povećajte kapitalne izdatke, smanjite poreze, povećajte životni standard itd., to jedno sa drugim ne može do kraja da ide. To je jedna vrsta političke alhemije koja ne funkcioniše u praksi. Više sam nego siguran, da ste vi bili u kojem slučaju da predlažete Budžet, on se ne bi razlikovao u vrlo malom procentu u odnosu na ovo što smo mi predložili.

Javna potrošnja za narednu godinu se obara i kada isključite opštine, primjera radi, ona dolazi na nivo od oko 38 procenata BDP-a. Kada iz toga izvučete još i kapitalne izdatke, dolazite do toga, da je recimo, tekuća potrošnja naredne godine 36,3 procenta. Međutim, kada govorimo o kapitalnom budžetu i kapitalnim izdacima, nešto što se iz rasprave u raspravu zaboravlja, na što sam pokušavao da ukažem, ali izgleda da to nije funkcionisalo, to je da kada uporedite kapitalne izdatke na nivou zemalja, onda morate uzeti u obzir ukupne kapitalne izdatke koji se na nivou jedne zemlje realizuju, i istim povodom tvrdio da će naredne godine kapitalni izdaci na nivou Crne Gore biti između sedam i osam odsto bruto domaćeg proizvoda. Dakle, u to ulazi i kapitalni budžet koji prepoznaje pojedinačne projekte, u to ulaze kapitalni izdaci iz tekućeg budžeta, bez obzira slagali se do kraja o njihovoj sadržini ili ne. U to ulaze kapitalni izdaci opština koji su, prije svega, usmjereni na lokalnu infrastruktura i u to ulaze kapitalni izdaci iz inozaduženja po bilateralnim ugovorima - ugovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj itd,u prugu, u puteve. To je nešto što nije iskazano ovim Budžetom iz jednog jednostavnog razloga što taj novac ne dolazi nama, već te banke direktno plaćaju dobavljačima i o tome se vodi računa prilikom realizacije politike javnog duga. Dakle, između sedam i osam odsto bruto domaćeg proizvoda će biti investicije na nivou Crne Gore naredne godine, a to je između 150 i 160 miliona eura. Mislim da to ne da mi je malo, već je za jednu zemlju koja je u razvoju izuzetno visok nivo kapitalnih izdataka.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam, ministre, da ne biste ponovo hvatali vazduh na nuli ćemo završiti.

U čemu je povrijeđen Poslovnik, poslaniče Vučetiću? Povreda Poslovnika, taj član govori o povredi Poslovnika.

MOMČILO VUČETIĆ:

Gospodine predsjedniče, mislim da ste trebali reagovati, Vi lično, na insinuacije koje je iznio gospodin ministar. Ja ni jednom riječju, ni jednom riječju, vodio sam računa o tome, nijesam pomenuo muzički centar. Dakle, riječi »muzički centar« nijesam izgovorio, niti sam pomenuo kulturu ni u jednom segmentu. On je to konfrontirao da sam ja protiv kulture na jedan perfidan način. Izvinite, gospodine predsjedniče, jeste, jer u svom izlaganju nije pominjao Dom vojske, nego je stalno pominjao muzički centar da je jedan poslanik iz SNP-a htio te pare za muzički centar da prebaci za neka klizišta i kosine itd. Parafraziram rečenicu gospodina ministra. Ovdje se radilo o amandmanu koji sam ja dao zbog imovine Vojske. Nisam govorio o kulturi, o kulturi je govorio naš predstavnik SNP-a gospodin Vuksan Simonović. Da sam o tome govorio, ja bih govorio o Ministarstvu za kulturu, gdje se daje minimalna .... Mislim da ste trebali opomenuti ministra Lukšića zbog toga.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Kako ste se prepoznali kad to nijeste govorili? U redu, mislim da nije bilo uvredljivo, govorilo se o koncepcijskim razlikama.

MOMČILO VUČETIĆ:

Mislim da je bilo i tendenciozno i uvredljivo.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Mislim da nije bilo ništa uvredljivo, nijesam shvatio da je tako, gospodine Vučetiću. Bilo je u želji da se pokaže da poštoji samo jedan novac, samo ga treba raspodijeliti.

Hvala vam.

Kolege, dogovorili smo se da glasamo u 14 i 30. Hoćemo li da iskoristimo ovih 40 minuta za optičke diskove da bismo uštedjeli vremena što bliže Novoj godini? Ministar Sekulić je tu, Zakon o optičkim diskovima je i onako bilo sljedeći na dnevnom redu.

Nije bilo amandmana.

Slažete li se da damo pauzu do 14 i 30? Mislim da je bolje da radimo.

Hvala vam.

Prelazimo na Predlog zakona o optičkim diskovima. Tu je ministar kulture.

Izvolite, ministre Sekuliću.

PREDRAG SEKULIĆ:

Zahvaljujem.

Gospodine predsjedniče, uvažena Skupštino,

Zakon o optičkim diskovima je novina u našem pravnom sistemu i po sadržaju i materiji koju uređuje spada u propise kojima se štite prava intelektualne svojine. Prakitčno, sa donošenjem ovoga zakona zaokružuje se sistem zaštite intelektualne svojine u Republici Crnoj Gori.

Razlozi za donošenje ovog Zakona su višestruki. U savremenim tehničko-tehnološkim uslovima, optički diskovi su najčešće korišćeni nosači za reprodukovanje i distribuciju raznih vrsta djela na kojima poštoje autorska i srodna prava, kao i drugih materijala zaštićenih pravima intelektualne svojine. Samim tim, optički diskovi su pogodno sredstvo za... način vršenja neovlašćenog iskorišćavanja tuđih autorskih i drugih zaštićenih djela ili jednostavnije piraterijum. Proces pristupanja u punopravno članstvo Svjetske trgovinske organizacije i Evropske unije zahtijeva usaglašavanje domaćeg zakonodavstva sa regulativom i pravilima ovih organizacija. Upravo jedna od oblasti u kojoj se zahtijeva potpuna usaglašenost propisa sa međunarodnim pravilima je i zaštita intelektualne svojine. Iz tog razloga Predlog zakona o optičkim diskovima koji se nalazi na dnevnom redu Skupštine usaglašen je sa direktivom Evropske Unije o sprovođenju prava intelektualne svojine iz 2004. godine, kojom je na uopšten način predviđena obaveza država članica da svojim zakonodavstvom urede sprovođenje i zaštitu prava intelektualne svojine uključujući i proizvodnju, promet i komercijalno umnožavanje optičkih diskova. Pored toga, Zakon je usaglašen sa sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine i preporukama međunarodnih organizacija za zaštitu prava intelektualne svojine.

Proizvodnja optičkih diskova u Crnoj Gori trenutno ne poštoji. Međutim, s obzirom da se ova djelatnost u svijetu intenzivno razvija, jer veoma brzo ostvaruje visoke prihode i donosi značajnu dobit, realno je očekivati da se uskoro pojavi interes za organizovanjem njenog vršenja i na teritoriji naše države. Sa druge strane, umnožavanje optičkih diskova je prisutno i kod nas, ali bez normativne uređenosti, što je ostavljalo mogućnost za neovlašćeno bavljenje ovom djelatnošću, a samim tim i za povredu prava intelektualne svojine. Kao što se iz već rečenog može zaključiti, osnovni cilj zakona o optičkim diskovima je da u uslovima otvorene tržišne ekonomije obezbijedi regularnost proizvodnje i komercijalnog umnožavanja optičkih diskova, kao i tokova roba i djelatnosti sa njima neposredno povezanim i da na taj način omogući efikasno ostvarivanje i zaštitu prava intelektualne svojine, a posebno autorskih i srodnih prava.

S obzirom da materija, odnosno oblast optičkih diskova do sada nije bila normativno uredjena, na početku zakona dat je takozvani pojmovnik koji sadrži definicije pojedinih karakterističnih izraza, a koje treba da omoguće lakše tumačenje zakona radi njegove primjene. Data značenja,odnosno definicije izraza, potiču iz relevantnih medjunarodnih dokumenata ili su rezultat najbolje medjunarodne prakse u ovoj oblasti. Optički diskovi kao naprava mogu biti sa reprodukovanim materijalom ili bez sadržaja. Proizvodnja optičkih diskova sa reprodukovanim materijalom, u suštini, predstavlja istovremenu proizvodnju optičkih diskova od odredjene sirovine i reprodukovanje odredjenog materijala na njima. Istovremenost ova dva procesa omogućava izvornost svakog proizvedenog primjerka, visok tiraž primjerka visokog kvaliteta i najnižu cijenu koštanja. Iz navedenih razloga urezivanje proizvodnje optičkih diskova i obezbjedjivanje njene legalnosti je primarni cilj ovog zakona.

Legalnost proizvodnje optičkih diskova obezbjedjuje se kroz licencu, odnosno odobrenje za rad, obavezno stavljanje odobrenog koda, odnosno identifikacionog znaka proizvodjača i obavezno posjedovanje ovlašćenja od nosioca pava intelektualne svojine za reprodukovanje odredjenog zaštićenog materijala na optičkim diskovima. Pored toga, propisanim uslovima za izdavanje i oduzimanje licence, kao i obavezama u pogledu vođenja evidencije i čuvanja uzoraka, dodatno se uspostavalja mehanizam zaštite i ostvarivanja prava intelektualne svojine. U skladu sa tim, predvidjeno je da se poslovima proizvodnje i komercijalnog umnožavanja optičkih diskova ne mogu baviti lica koja su osudjena za privredni prestup ili krivično djelo kojim se povredjuju prava intelektualne svojine dok traju pravne posljedice osude, lica protiv kojih se vodi postupak za bilo koje od ovih djela i lica kojima je zabranjeno vršenje ovih djelatnosti. U nastojanju da se proces proizvodnje optičkih diskova odvija u krajnje regularnom i sigurnom ambijentu, kao jedan od razloga za oduzimanje licence pedvidjeno je izvršenje djela kojim se povredjuje pravo intelektualne svojine u licenciranim prostorijama, bez obzira na to ko je učinilac djela. Komercijalno umnožavanje optičkih diskova uredjeno je kroz uslove za izdavanje odobrenja za rad i obaveze nosioca odobrenja u pogledu vodjenja evidencije, čuvanja uzoraka i pribavljanja ovlašćenja od nosioca prava na materijalu i nosaču sa kojeg se vrši umnožavanje.

O sprovodjenju ovog zakona staraće se organi državne uprave nadležni za oblast kulture, spoljne trgovine i unutrašnje trgovine. Posebno značajan segment za sprovodjenje ovog zakona je inspekcijski nadzor za koji su predvidjene odredjene specifične mjere i ovlašćenje inspektora. Za povrede ovog zakona propisane su i prekršajne kazne, a za odredjene prekršaje i zaštitne mjere obaveznog oduzimanja i uništavanja optičkih diskova, odnosno oduzimanje opreme koja je bila upotrijebljena ili namijenjena za izvršavanje prekršaja,kao i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

S obzirom da je za primjenu ovog zakona neophodno donijeti i odredjena podzakonska akta, a koja opet zbog specifičnosti predmetne materije treba usaglasiti sa nadležnim medjunarodnim organizacijama, njegova primjena počeće nakon šest mjeseci od dana stupanja na snagu.

Uvažena Skupštino, nadam se da ćete cijeneći predložena rješenja, glasati za Zakon o optičkim diskovima.Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Ko se javlja za raspravu? Ima li interesovanja za diskusiju?

Nema interesovanja.

Zaključujem raspravu u načelu i pitam da li se možemo izjasniti ili ćemo nastaviti raspravu u pojedinostima.

Uvažena gospodo, o ovom zakonu se odlučuje apsolutnom većinom i pitam kolege iz opozicije - da li će podžati zakon u načelu da bi mogli nastaviti raspravu u pojedinostima? Hvala vam.

Stavljam Predlog zakona o optičkim diskovima na glasanje.

Da li se prihvata ovaj zakon u načelu?

Ko je za, protiv, ili uzdržan. Molim vas da se izjasnite. Hvala vam.

Konstatujem da je glasalo ukupno 50 poslanika - za je glasalo 46, protiv 3, udržan 1. Ja zahvaljujem svima i predlažem da nastavimo raspravu u pojedinostima o ovom zakonu.

Nema amandmana.

Ima li interesovanja za diskusiju, bez razlike što nema amandmana.Nema.

Zaključujem raspravu i pitam predlagača ima li potrebe za dodatnim obrazloženjem. Nema.

Imam predlog da idemo na glasanje o zakonu u cjelini.

Stavljam na glasanje Predlog zakona o optičkim diskovima u cjelini.

Ko je za,protiv ili uzdržan?Hvala vam.

Zaključujem glasanje i konstatujem da je glasalo ukupno 48 poslanika. Za zakon je glasalo 46 poslanika, protiv jedan, uzdržan jedan. Konstatujem da je Skupština usvojila Zakon o optičkim diskovima.Zahvaljujem svima .

Prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda - Predlog porodičnog zakona.

Podsjećam da sastavni dio Predloga zakona čini devet amandmana Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo koje je prihvatio predlagač zakona.

Otvaram načelni pretres o ovom zakonu.

Ima riječ ministar pravde. Izvolite.

MIRAŠ RADOVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici,

Zadovoljstvo mi je da vam predstavim Predlog porodičnog zakona, jednog od najznačajnijih sistemskih zakona iz oblasti društvenih odnosa.

Postoji više razloga za donošenje novog porodičnog zakona, a oni su sljedeći:

Sada važeći zakon donijet je 1989.godine, pa nije uskladjen sa Ustavom i obiluje terminima i pojmovima svojstvenim za period samoupravnog socijalizma. Samim tim on nije u saglasju ni sa novousvojenim zakonima koji regulišu srodne oblasti, a naročito sa onima koji uredjuju sudske postupke. Porodično zakonodavstvo do sada nije uskladjivano ni sa medjunarodnim konvencijama koje utvrdjuju opšte principe i specifična rješenja u oblasti porodičnih odnosa, a koje su usvojene pod okriljem Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope. Ovdje, prije svega, imamo u vidu Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, Hašku konvenciju o zaštiti djece i saradnji kod medjunarodnog usvojenja, Evropsku konvenciju o ostvarivanju dječijih prava, Evropsku konvenciju o usvojenju, Evropsku konvenciju o pravnom statusu djece rodjene van braka, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kao i druge konvencije i rezolucije, kao i preporuke kompetentnih tijela medjunarodnih organizacija.

Potreba za usvajanjem novog porodičnog zakona nametnuta je i promjenama koje su nastale u odnosima izmedju članova porodice i na relaciji izmedju porodice i okruženja. Tranzicijski period karakteriše obilje ekonomskih, socijalnih i psiholoških uticaja na porodični život, koje zakonodavac mora da prepozna i da u oblasti porodičnih odnosa uspostavi normativni sistem koji će biti izraz prilagodjavanja medjunarodnih obaveza u kontekstu naših društvenih prilika, sa jedne strane i stvaranja pravnog okvira za veću sigurnost porodice, sa druge strane. Pri tome, poseban akcenat treba da bude stavljen na korpus prava djeteta. Ovo podrazumijeva i obavezu da se u porodični zakon inkorporiraju savremena rješenja koja će u Crnoj Gori stvoriti uslove za kvalitetnu i organizovanu zaštitu porodičnih prava.

Pri izradi Predloga zakona primjenjivana je uobičajena procedura. Formirana je radna grupa sastavljena od profesora Pravnog fakulteta i od predstavnika struke, sudija Vrhovnog suda, kao i predstavnika Ministarstva pravde, ranijeg Ministarstva rada i socijalnog staranja i medjunarodnih organizacija koje su podržale ovaj zakonski projekat. Nakon izrade prve radne verzije, pribavljeni su predlozi i sugestije od sudova i relevantnih medjunarodnih organizacija. Organizovani su okrugli stolovi u cilju davanja smjernica radnoj grupi za njen dalji rad. Rezultat svih ovih aktivnosti je Predlog zakona, koji je dostavljen ovom parlamentu.

Predlog zakona ima za cilj da normativni sistem u oblasti porodičnih odnosa bude kompatibilan savremenom evropskom zakonodavstvu i praksi i da se obezbijedi potpunija zaštita porodice u odnosu na dosadašnji normativni okvir i praksu.

Sistematika Predloga zakona slijedi onu iz sada važećeg Zakona i sadrži devet dijelova. Pri definisanju pojedinih pravnih instituta u Predlogu zakona zadržana su dosadašnja rješenja koja su se pokazala dobrim i održivim u praksi rada sudova i drugih državnih organa koji se bave ovom problematikom, a predloženi su i novi i pravni instituti u skladu sa opštim ciljem da se obezbijedi bolja pravna zaštita porodice i prava njenih članova.

Imajući u vidu da je porodica najbolja sredina za razvoj i dobrobit djeteta,Predlog porodičnog zakona u najvećoj mjeri stavlja akcenat na prava djeteta, s obzirom da djeca imaju najvažniji interes za ostvarivanje prava u toj sredini.Zbog toga je u ovom projektu normativno uredjen korpus prava djeteta, kao i posebni parnični postupak za zaštitu tih prava. Takvo dijete ima pravo da zna svoje porijeklo i da izvrši uvid u dokumentaciju koja se odnosi na njegovo porijeklo. Da živi sa roditeljima i pravo da se roditelji o njima staraju, prije svih drugih, pravo da održava lične odnose ne samo sa roditeljem sa kojim ne živi već i sa drugim srodnicima i bliskim licima, pravo slobodnog izražavanja mišljenja u postupcima kada se odlučuje o njegovim pravima, ako je sposobno da ga samo formira, i pomoć od suda u ostvarivanju ovog prava uz obavezu suda da mišljenju djeteta posveti pažnju u skladu sa uzrastom i zrelošću djeteta i pravo da mu sud postavi privremenog zastupnika ako u sporu za zaštitu njegovih prava nije zastupano na odgovarajući način.

Predlog zakona priznaje posebne poslovne sposobnosti djeteta koje je navršilo 15 godina života i to da odluči sa kojim roditeljem će živjeti i na koji način će održavati lične kontakte sa drugim roditeljem, kao i da odluči koju će školu pohadjati.Značajne novine u smislu zaštite prava djeteta predstavljaju mogućnost da roditelji koji ne žive zajedno zaključe sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i obaveza suda da ocijeni da li je sporazum u najboljem interesu djeteta.

Predvidjena je i lična djeteta i roditelja koji vrši roditeljsko pravo da stanuju u stanu čiji je vlasnik drugi roditelj. Odredjeno je da mjeru upućivanja djeteta u vaspitnu ustanovu ili drugu porodicu, za slučaj kada je potrebno izvršiti organizovani vaspitni uticaj zbog ozbiljnog poremećaja u njegovom društvenom ponašanju,izriče nadležni sud u vanparničnom postupku. Time je otklonjena dosadašnja neusaglašenost porodičnog zakonodavstva sa članom 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Na novi način reguliše se institut usvojenja, time što se propisuje da usvojenje više nije predmet ugovornog privatnog prava, već odliv zaštite djece bez roditeljskog staranja o kome rješenjem odlučuje organ starateljstva. Propisano je pravo djeteta da zna da je usvojeno,pravo usvojenika da naslijedi usvojioca, kao i starosna granica djeteta do koje se može uspostaviti odnos usvojenja, kao i starosna dob lica koje želi da usvoji dijete.

Predlog zakona na sasvim nov način uređuje koncept ovlašćenja organa starateljstva bazirajući ih više na intervencijskim mjerama koje može preduzeti ovaj organ, sve sa ciljem da se djetetu ili punoljetnom licu koje nije u mogućnosti da se stara o svojim pravima i interesima obezbijedi briga i zaštita koja je neophodna za njegovu dobrobit. Precizno su definisana ovlašćenja ovog organa u svim sferama porodičnih odnosa, a posebno za slučaj kada su djeca zanemarena,zloupotrijebljena ili zlostavljana od roditelja ili od drugih lica koja su dužna da ih njeguju, vaspitavaju i osposobljavaju za samostalni život. Organ starateljstva se pojavljuje kao saradnik roditelja u vršenju roditeljskog prava i istovremeno kao zaštitnik prava i interesa djece.

U dijelu imovinskih prava bračnih drugova uvodi se bračni ugovor kao novi pravni institut. Tim ugovorom bračni drugovi mogu odstupiti od režima zajedničke imovine, uredjujući svoje imovinske odnose na poštojećoj i budućoj imovini na drugačiji način.

U Predlogu zakona sadržana su preciznija rješenja u odnosu na odredjivanje načina i visine izdržavanja, time što je propisan redosljed obaveza po osnovu izdržavanja i raspon u kome se može kretati visina obaveze, što će eliminisati i neke dileme koje su se do sada pojavljivale u praksi rada sudova.

Ponudjenim tekstom zadržana je mogućnost razvoda braka na osnovu sporazuma bračnih drugova, ali je uvedena novina da će sporazum biti prihvatljiv samo ako su njime regulisane i posljedice razvoda braka, odnosno ako ako su se supružnici sporazumjeli o vršenju roditeljskog prava i o diobi zajedničke imovine, čime se stvaraju uslovi za pravilan i potpun razvoj djece. Značajnu novinu u porodičnim sporovima predstavlja propisivanje postupka posredovanja u kome treba da se nastoji da se kroz savremene tehnike medijacije riješi sporni odnos. U dijelu odredbi o sudskim postupcima i porodičnim sporovima,propisan je posebni postupak za zaštitu prava djeteta, kao i potreba specijalizacije sudija koji sude u porodičnim sporovima. Sve u svemu, uvjeren sam da je učinjen napor da se u Predlogu porodičnog zakona, porodična prava, a posebno prava djeteta izdignu na značajno vrši nivo. U kojoj mjeri će ona biti ostvarena zavisi od toga kako ćemo unaprijediti institucionalni okvir za njihovu primjenu, i ne samo od toga već i od spremnosti svakog člana društvene zajednice da ih poštuje i da doprinese njihovom ostvarivanju.

Spreman sam da razjasnimo eventualna nejasna pitanja o Predlogu zakona.

Hvala vam na pažnji.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala i Vama, ministre.

Ko želi riječ - diskusiju.

Riječ ima gospodja Tanasijević.Izvolite.

BRANKA TANASIJEVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre,dame i gospodo poslanici, poštovani gradjani,

Predlog porodičnog zakona je pravni akt od posebnog značaja, iz više razloga. Stepen osjetljivosti za pitanja porodice u Crnoj Gori je veoma visok jer se porodica doživljava kao karika u lancu neprolaznosti, kao ambijent od suštinskog značaja za kvalitet čovjekovog života.Zato je bitno da porodica kao osnovna bio-psiho-socijalna primarna zajednica bude i normativno tretirana na pravi način.

Važeći porodični zakon je u primjeni od 1989.godine, tako da su mnoga rješenja i terminološki i suštinski prevazidjena. Predlog ovog zakona je uskladjen sa medjunarodnim pravom, a prije svega sa konvencijama Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Predložene zakonske promjene imaju za cilj da se u oblasti porodičnih odnosa u Crnoj Gori uspostavi normativni sistem kompatibilan evropskom zakonodavstvu i praksi.Transformacija medjuporodičnih uloga i odnosa i transformacija društvenog okruženja nameće obavezu da zakonska rješenja budu u skladu sa realnom slikom starnosti u svoj njenoj raznovrsnosti i složenosti.

Predlog porodičnog zakona je važan i zato što se uredjenje porodičnih odnosa temelji i na ravnopravnosti žene i muškarca i uzjamnog poštovanja i pomaganja svih članova porodice. Porodica danas sve više u tom smislu postaje egalitarna zajednica. Ovaj zakon kao osnovnu ideju ima prava djeteta i zato smatram da je ovaj zakon izuzetno važan. Porodica je najprirodnija i najstarija od svih zajednica.Ona je stalna, vječita institucija koja je stara koliko i ljudski rod. Tokom istorije se mijenjala,mijenjala je pojavne oblike i pokazala je sposobnost prilagodjavanja izmijenjenm društvenim prilikama i uslovima.Radjajući se u porodici i nastvljajući je, čovjek održava ljudsku zajednicu. Porodica ima najviše uslova za razvijanje ličnosti djeteta, posebno u prvim godinama života, kada je dijete upućeno na druge i kada su osjećanje sigurnosti, emocionalna vezanost i bliskost bitne komponente za formiranje ličnosti. Margaret Mid je govorila: Porodica je institucija kojoj dugujemo čovječnost.Ne pozajemo bolji način na koji se stvaraju ludska bića od odgoja u porodici. To je društvena grupa koju čovjek ne bira nego se u njoj radja, koja iz tog razloga predstavlja kolijevku ličnosti. Teško je naći društvenu grupu koju prožima toliki broj različitih odnosa, biološke, socijalne, psihološke, kulturne pravne i druge prirode, kojima su povezani njeni članovi.Složenost ove društvene grupe bila je i ostala čest i značajan predmet interesovanja i naučne /obrade/ antropologije, istorije, sociologije, psihologije, pedagogije, medicine i drugih naučnih disciplina. Platon, Aristotel, Kampanela, Ogist Kont, Furije Lepeej Volter, Šarl Alber, Bahofen, Morgan, Engel, From Bebel, Malinovski i mnogi drugi raniji i savremeni mislioci i teoretičari imali su različita shvatanja o braku i porodici, o njihovom istorijskom razvoju, o odnosu muškarca i žene, o vaspitanju djece, o budućnosti porodice. Ono što povezuje ova stanovišta i osjećanje pripadnosti, emocionalne ravnoteže i ostvarenje ličnosti, čovjek upravo traži u porodici.

Normativno regulisanje porodičnih odnosa je vrlo osjetljivo područje, jer se uloge u porodici ne mogu obavljati bezlično, lišeno emocija i posebnih karakteritika ličnosti. Spcifičnost tih odnosa i veza, njihova spontanost i bliskost stalno vraćaju čovjeka porodici, što govori da mu je ona potrebna ne samo u prvim godinama nego tokom čitavog života. Stvaranjem povoljnijih uslova za porodicu, društvo doprinosi svom ukupnom preobražaju i napretku.Porodi čni zakon u tom smislu treba da bude osnova na kojoj će se graditi podrška, pa i emancipacija članova porodice, pri tom vodeći računa o mentalitetu i uspostavljanju ravnoteže izmedju starog i novog.Posebna pažnja u zakonu je posvećene pravima djeteta i porodici kao optimalnoj sredini za njegov razvoj. Osnovne crte karaktera stav prema životu, kriterijumi i vrijednosti, formiraju se upravo u porodičnom ambijentu.Porodica prokreacije i porodica orjentacije imaju veliku sličnost. Porodica,dakle u kojoj smo rodjeni i u kojoj formiramo ličnost služi kao osnovni model naše buduće porodice.

Jedno od osnovnih pravila života u tom smislu glasi:U sopstvenoj kući učimo da volimo ili ne volimo svoju buduću kuću. Jedan broj novina koje predlaže porodični zakon upravo se odnose na prava djeteta, a sadržane su od 61 do 68 člana zakona. U članu 61 se kaže da dijete ima pravo da zna svoje porijeklo, da izvrši uvid u dokumentaciju koja se odnosi na njegovo porijeklo, ima pravo da živi sa roditeljima i pravo da se roditelji o njemu staraju prije svih drugih. Dijete ima pravo da održava lične odnose ne samo sa roditeljem sa kojim ne živi, nego i sa drugim srodnicima i licima sa kojima ga vezuje posebna bliskost. Dijete koje je sposobno da formira svoje mišljenje ima pravo slobodnog izražavanja tog mišljenja i pravo da se samo, odnosno preko nekog drugog lica ili ustanove, obrati sudu ili organu uprave i zatraži pomoć u ostvarenju prava na slobodno izražavanje mišljenja. Pravo djeteta koje je navršilo 15 godina života i koje je sposobno za rasudjivanje da može da odluči kod kog će roditelja živjeti, na koji način će održavati lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi, koju će školu pohadjati i tako dalje.

Predlog zakona uvodi termin roditeljskog staranja iako je zadržan termin “roditeljsko pravo” sa namjerom da se i na taj način potvrdi pravo djeteta da roditelji prije nego iko drugi treba da se staraju o njemu, da se brinu o životu i zdravlju i zadovoljavanju njegovih osnovnih potreba.Roditelji imaju pravo na vaspitanje, na svoju djecu da prenesu vrijednosti koje smatraju bitnim i tako odlučujuće utiču na moralni razvoj i socijalizaciju djeteta. Porodica je važna kulturna utanova i nije svejedno na koji način će biti ostvarena nastojanja roditelja. Vaspitanje se ne može svoditi na disciplinovanje djece, jer bi to predstavljalo simplifikaciju odnosa i pravazidjen model.

U današnje vrijeme neophodno je poći od uvažavanja svake ličnosti po principu egalizacije, odnosno od uvažavanja njegovog dostojanstva. Roditeljstvo je zbog izazova sredine često prenapregnuto. Ne poštoji propisani model vaspitanja koji je preporučen, tako da roditelji često balansiraju izmedju savremenih modela vaspitanja i patrijahalnih obrazaca. Opredjeljujući se za odredjeni vaspitni postupak, roditelji često žive u strahu od buduće štete.

Prvi put u našem zakonodavstvu ovim zakonom je uvedena odredba da roditelji mogu nastaviti da zajednički vrše roditeljsko pravo i kada prestanu da vode zajednički život, ako zaključe sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i ako sud procijeni da je taj sporazum u najboljem interesu djeteta, član 76 stav 2. Na taj način je roditeljima omogućeno da i kada prestanu da žive zajedno, bez obzira da li se radi o braku ili vanbračnoj zajednici, imaju sva prava i dužnosti iz roditeljskog prava.

U članu 309 Predloga porodičnog zakona prvi put je regulisana mogućnost stanovanja djeteta i roditelja koji vrši roditeljsko pravo na teret stana čiji je vlasnik drugi roditelj, pod uslovom da takva odluka ne predstavlja očiglednu nepravdu za roditelja koji je vlasnik stana. U oblasti posebnih mjera, za zaštitu prava djeteta napušten je represivni koncept opšteg nadzora organa starateljstva nad vršenjem roditeljskog prava i umjesto toga, predvidjen je sistem zaštitnih intervencija,mjera za zaštitu prava djeteta kojima su definisani osnovi i instrumenti zaštite djeteta od zlostavljanja i zanemarivanja.

U cilju obezbjedjenja najboljeg interesa djeteta, predloženo je da je organ starateljstva dužan da roditeljima pruži odgovarajuće oblike pomoći i podrške u vršenju roditeljskih prava i dužnosti. U cilju zaštite interesa djeteta članom 81. je predvidjeno da se u tom smislu mogu preduzeti i sljedeće mjere: upozorenja roditelja na nedostatke u podizanju i vaspitanju djeteta i pružanje stručne pomoći roditeljima, nadzor nad vršenjem roditeljskih prava i dužnosti, neodložno izdvajanje djeteta iz porodice i smještaj u dugu porodicu ili ustanovu socijalne zaštite, pokretanje odgovarajućih sudskih i drugih postupaka za prava djeteta od zloupotrebe, zanemarivanja i zlostavljanja. Članom 83 predvidjena je i mjera obaveznog upućivanja djeteta u odgovarajuću ustanovu za vaspitanje ili drugu porodicu. To jeste mjera represivnog karaktera, jer predstavlja odvajanje djeteta od roditelja, ali primjenjuje se samo u drastičnim situacijama. Trajanje ove mjere je vremenski ograničeno s tim da se prije isteka može produžiti ili zamijeniti drugom zaštitnom mjerom.

Zaštite djece bez roditeljskog staranja može se ostvariti i njihovim djelimičnim ili potpunim usvojenjem. Na taj način dijete postaje dio porodice,najpogodnijeg ambijenta za formiranje ličnosti, a usvojioci ostvaruju ono što im je bitan smisao života, roditeljstvo.

Htjela bih da kažem za kraj da mnoga prava koja sam ja pomenula odnose se na djecu, pomenuo je ministar, ali da je to meni bio i lični i profesionalni izazov, pa makar se ponavljalo da akcentiram ovom diskusijom ono što se odnosi na prava djeteta.

Drugo, imala sam odredjene primjede na zakon. Bilo je ispravki jezičko-tehničke, pravne prirode i tako dalje. Na sjednici Odbora za ravnopravnost polova i sjednici Odbora za zdravstvo,one su usvojene. Medjutim, još neke primjedbe bih dala na zakon, kada se bude razgovaralo u pojedinostima, tada ću se javiti ponovo.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Ko se dalje javlja za diskusiju?

Gospodjo Džaković, izvolite.

LJUBICA DŽAKOVIĆ:

Evo ja, kao i uvijek, pokušaću da govorim da se ne pripremam. Ja se kolege,izvinjavam, ne umijem se pripremati za diskusiju,nego što je u meni to kažem.

Ovaj zakon sam detaljno proučila. U zakonu je sve što bi čovjek poželjeti mogao da se zaštiti porodica, naročito da se dječija prava zaštite. I tu nema nikakvog problema,niti ima neke primjedbe u smislu zakona, ali posmatrajući porodicu sa neke druge strane, iz mog iskustva kao ljekara, kao žene, koja sam dosta prošla i vidjela mnogo toga, kazala bih da je sve ovo dobro u ovom zakonu i dobro je što piše, moramo da pišemo, ali ono što je od saznanja koje moramo da imamo svi mi, da je porodica osnov čitavog života i čitavog društva, da zakon može donekle dati ta prava, ali zakon ne može do kraja ta prava zaštititi. Na nama je da izmijenimo naš mentalitet ili, zapravo, da se vratimo tradiciji, da poštujemo porodicu. Govorim u onom dijelu kada se čovjek genski formira, tu ne možemo da utičemo. Znamo šta su geni i taj dio moramo da ostavimo, takvi su kakvi su. Svi smo ono što jesmo. Onaj dio koji porodica treba da uloži u vaspitanju djece u stvaranju ljudi. To je prosto danas postalo vrlo čudno i vrlo zabrinjavajuće. Mi se ugledamo na zapad gdje porodica nije više ono što je bila i svakako ne može u trci za novcem, za karijerom, za svim onim prestižom. Porodica nije više na zapadu ono što je bila ranije. Nama to izgleda odgovara pa počinjemo onako krupnim stopama da idemo, da uđemo u sve one forume zapada, da izgubimo i pravo na porodicu.

Ono što je osnovno zbog čega ja držim i što sam dugo proučavala, čitala i znam - osnovni faktor za održavanje porodice jeste majka. Majka je, apsolutno htjeli to da priznate ili ne, u svim psihoanalizama, u svim naučnim dokazima, jedina ljubav majke je bezuslovna. Znači, majka voli po svaku cijenu dijete. A otac samo kaže - ako bude ovo, ako budeš dobar, dobar đak itd. Ja ne negiram ulogu oca, nego samo govorim kolika je uloga majke u vaspitanju i stvaranju djece. A vaspitavati dijete ja mislim da je to jedna od najtežih i najljepših uloga u životu. To ne znači vaspitati samo tvoje dijete da bude uspješno, kod nas većina porodica to smatra. Ako bude doktor nauka i ako bude neki veliki političar, ako ostvari ogromna materijalna sredstva, on je uspio, on je svoje dijete doveo do onoga što je trebao. Ne. U jednoj divnoj knjizi "Slobodna djeca Samajhelda« i što sam ja usvojila - vaspitati dijete znači vaspitati da bude srećno dijete, ne uspješno dijete. A vi najbolji dokaz imate da milijarderi i milioneri čitavog svijeta su nesrećni, da vrše samoubistvo, da rasturaju porodice, da se razvode. Znači, nije sve u materijalnim uslovima - da stvorite jednog naučnika i sa ogromnim materijalnim sredstvima da bi stvorili dobru porodicu. Ne! Ja sam davno rekla nekim mojim prijateljima, a bila sam sasvim mlada kad sam im to rekla i kad sam shvatila, ono što vi dajete svojoj djeci, znači hranu, spavanje i igračke, to će svaki dom za zbrinjavanje djece će dati. Ali, ono što trebate vi kao roditelji da date, ako ste postali roditelj, molim vas onda morate da jedan dio života odvojite za djecu. To je ono što danas po svaku cijenu pokušavaju roditelji da se malo distanciraju od trke za životom, trke za stvaranjem. Neko to radi iz nevolje što mora da stvori samo goli opstanak, neko da nakupi grdne milione, neko da postane uspješan. On sam misli da je dovoljno što je dao djeci skrovište, stan, hranu, igračke i to zatrpava dijete sa igračkama, koje više ne zna šta je igračka, jer ono ne može više ništa da odabere, mislim da roditelji prave tešku grešku. Ne poštoji taj koji može zamijeniti majku. Ne poštoji te osobe, ni te guvernante, ni te kućne pomoćnice, ni tetke, ni babe, ni dječijeg zabavišta. Ko može dati djeci pravo vaspitanje? Ja sam za ove dječje vrtiće i zabavište, ako ništa drugo tamo se socijalizuju, nauče se nekom redu i disciplini, što naravno tetke, babe i ostali ne daju. Znači, majke iznad svega. Ja plediram na to da uopšte porodica, a naročito majke ne zanemaruju svoju djecu. Ne može se djeci nadoknaditi ljubav i svoje prisustvo davajući novac. Ja govorim o našem mentalitetu, mi gubimo tu ćeliju porodice. Ja se zaista plašim da je gubimo. Ne kažem da možemo biti svi prisutni po cijeli dan. Svi smo mi zauzeti nečim drugim. Imamo karijeru, imamo trku za običnim opstankom. Kada smo upitali ljekara pedijatra kada da vaspitavam dijete, to je poznata već stvar, on je pitao koliko je staro dijete, godinu dana, zakasnili ste gospođo. Ja sada mislim ne da je zakasnila majka sa vaspitanjem godinu dana nego fatalno je zakasnila, pitanje je kako ga vaspitati ako mu nije dala ljubav i svoje prisustvo. Vaspitanje ne pomaže, golo vaspitanje, da mu kažete - ne smiješ da budeš lopov, ne smiješ da budeš narkoman, ne smiješ da budeš ucjenjivač, ali pri tome ne daje mu nikakvu ljubav. Najteža stvar koju danas ljudi rade da bi zadovoljili sebe, svoje potrebe, materijalne, ponekad i ovo švrljanje po tuđih žena ili muškaraca, nadoknađuju djeci novcem. Ne može se to nadoknaditi novcem. Djeci morate biti kao roditelj prisutni, dati sebe, dati svoju ljubav i samo tako može da opstane jedna zdrava porodica i da iz te porodice raste zdravi član našeg društva. Ne nekakav svetac nego da raste čovjek, da bude siguran u sebe, da bude srećan, najvažnije je postati srećan. A kako ćete da budete srećni ako niste sigurni? A u koga da budete sigurni? U porodicu. Znači, ako niste sigurni u svoju porodicu, u ljubav roditelja, majke, oca i ostalih, vi jednostavno nemate drugo u koga da budete sigurni. Iz tih porodica tvrdim u kojima nedostaje prisustvo roditelja, a naročito prisustvo majke, u kojima nedostaje prava ljubav nego nadoknađuju s novcem, tu se regrutuju i narkomani i nezadovoljni ljudi i ucjenjivači, sa svim nižim moralnim kvalitetima se svakako regrutuju iz porodica gdje nedostaje majčina i očeva ljubav, gdje nedostaje sloga roditelja. Najčešće ovdje imamo pravo djeteta od 10 godina, pravo djeteta i ja vas pitam - kako jedno dijete od 10 godina da kaže »ja imam svoje mišljenje«, koje mišljenje? Ako mu ga niste na pravi način pokazali šta ima pravo dijete od 10 godina, nego mu nameću otac i majka, svađajući se. Ovaj mu kaže ovo imaš pravo, a ovaj ovo, a naročito kad se razvedu. Svi mi smo potpuno toga svjesni da se roditelji prepucavaju preko djece. Samo zamislite - djeca postaju bez duše, ranjena i nikakva, nikad srećna u životu. Sa takvim roditeljima sav ovaj zakon može da padne u vodu, on može da mu obezbijedi samo goli opstanak i neka prava koja on u svojoj duši, u svojoj psihi, ranjene duše, ranjene psihe ne može da ostvari. Ja ću završiti, a plediram i govorim onima koji stvaraju porodice i onima koji su stvorili porodice da ih, neću da kažem po svaku cijenu, ali da ih svakako sačuvaju, a iznad svega da sačuvaju i da odvoje dio sebe i svog vremena za dijete, za svoju porodicu. Nema drugog nikoga, ni države, ni zakona, ni tetke, ni babe, ni zabavišta, niko ko može nadoknaditi tu ljubav roditelja djeci, i sve milione ovoga svijeta da imate, da ih date djetetu, ako mu niste dali ljubav i svoje prisustvo, niste mu, vjerujte, ništa dali, sem da bude bolje obučen i da smatra sebe značajnijim od drugoga i da počne da se bavi drogom i ostalim, dajete mu negativne primjere kako negativno u životu da se postavlja i nikad neće biti srećan. Zamislite kakva je to odgovornost roditelja koja to ne pruža djeci i stvara nesrećne ljude u životu. A ti nesrećni ljudi obavezno i svoje porodice stvaraju ponovo i to ide lančano. Zato vam kažem, nekadašnja porodica u Crnoj Gori, još smo na ivici da sačuvamo to porodično gnijezdo, još smo tu da možemo da učinimo sve da naša djeca budu srećna, ne uspješna nego srećna, a kad su srećna ona su uspješna. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala, gospođo Džaković.

Da li ima još interesovanja za raspravu o ovom predlogu zakona? Gospodin Simonović, izvolite.

VUKSAN SIMONOVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, poštovane kolege, poštovani građani Republike Crne Gore,

Vjerovatno da mnogi, čak ni u ovom parlamentu, nijesu svjesni važnosti donošenja jednog ovakvog akta, nijesu svjesni koliko je važno da jedan sistemski zakon kakav je Porodični zakon donesemo u ovom parlamentu i da u njega ugradimo ono što jeste skoro dvadesetogodišnje iskustvo primjene dosadašnjeg Porodičnog zakona i ono što jesu novi trendovi i međunarodni standardi u oblasti porodičnog prava. Ja znam da i sam Predlog porodičnog zakona nije sveobuhvatan i možda je bilo najbolje u njemu kodifikovati i ono što se zove planiranje porodice. Međutim, vidim iz obrazloženja da se predlagač zakona, Ministarstvo pravde, odnosno Vlada Republike Crne Gore opredijelila da donese u, nadam se, skoroj perspektivi poseban zakon o planiranju porodice.

Ono što želim da primijetim jeste sljedeće, i sa tim se slažem - sa konstatacijama koje je u obrazloženju dao predlagač zakona: da se ovaj zakon donosi u vrlo specifičnoj situaciji i u vrlo specifičnom trenutku u Crnoj Gori. Donosi se u trenutku kada je, kako i sam predlagač u obrazloženju kaže, porodica u Crnoj Gori, jednim opštim izrazom kazano, ugrožena. Između ostalog, ovdje se konstatuje da smo suočeni sa prilično teškim položajem porodice, kulture odnosa u porodici i fenomenom izloženosti članova porodice raznim spoljnim uticajima u periodu novih globalnih tokova u sam porodični život. Ekonomski, socijalni i psihološki uticaji na porodicu u Crnoj Gori su veliki, a tradicionalni sistemi podrške šire porodice, sve manji. Znači, stvari se u negativnom smislu mijenjaju kada je u pitanju porodica. Doduše, ovaj zakon ne daje akcenat na porodicu kao kolektivitet, kao što je to davao dosadašnji Porodični zakon, već akcenat i značaj prebacuje sa porodice na člana porodice, dakle, na pojedinca. Vidim da je u tom smislu u Predlogu zakona poseban akcenat dat na prava djeteta i da su primijenjeni najveći standardi danas poznati u svijetu, počev od Povelje Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, pa do svih drugih poznatih dokumenata i standarda. I to, mi iz Socijalističke narodne partije Crne Gore, apsolutno pozdravljamo. Međutim, ono što ostaje kao opšte načelo jeste to da je porodica, to je već stara tradicionalna definicija porodice, osnovna ćelija društva. Tu bih se složio sa gospođom Bebom Džaković, u dijelu kada ona kaže, ne znam da li ću je dobro citirati, ali ću pokušati makar da je parafraziram - ukoliko je porodica srećna onda je srećno i društvo, odnosno srećna je i država. Međutim, bojim se da u Crnoj Gori zbog svega ovoga što nam se događa pod ovim režimom u posljednjih 15 godina i u vremenu sveukupne tranzicije u društvu, sve je više porodica koje nijesu srećne. Sve je više članova tih porodica koji nijesu srećni, a samim tim nema ni dobre perspektive društva. Vidim da je data i nova definicija porodice koja je u dosadašnjem Porodičnom zakonu bila falična. U definiciji porodice koju je sadržavao dosadašnji zakon, roditelji praktično nijesu poštojali iako, htjeli mi to priznati ili ne, roditelji upravo jesu stubovi na kojima počiva porodica. Ako između roditelja poštoji skladan odnos, onda će i svi članovi porodice, prije svega djeca, biti srećni, a samim tim to je sreća za društvo.

Dakle, sada je data nova definicija porodice - pa se kaže, u članu 2: »Porodica je životna zajednica roditelja, djece i drugih srodnika koji u smislu ovog zakona imaju međusobna prava i obaveze, kao i druga osnovna zajednica života u kojoj se njeguju i podižu djeca«. Potpuno se slažem, mislim da je ovo jedna dosta sveobuhvatna definicija porodice, da je ona prilagođena prilikama u Crnoj Gori, da je ona prilagođena i nečemu što jeste tradicija, ali da je ona prilagođena i nečemu što jesu najnoviji demokratski standardi i najnoviji instituti u oblasti porodičnog prava.

Vidim da je jedan broj kolega, odnosno jedan broj naših skupštinskih odbora, na Predlog zakona dao određene amandmane. Vidim da je i sam predlagač jedan broj tih amandmana prihvatio. Međutim, moram i sam da primijetim da ovaj, veoma obiman zakon, i veoma obiman i složen tekst, sadrži i niz pravno-tehničkih grešaka, nedostataka itd.

Vidim da je Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje pokušao da ukaže na neke pravno-tehničke nedostatke i, praktično, tako ih je i dao. Mislim da bi u formalno-pravnom smislu bilo najbolje da gospodin ministar pravde u ime predlagača, te ispravke prihvati kao svoje amandmane, jer u mnogim odredbama ovdje se teško može govoriti o pravno-tehničkim ispravkama. Ovdje se, prije svega, mora amandmanski djelovati da bi to sve bilo usklađeno i da bi mi zaista dobili jedan kvalitetan porodični zakon. Dakle, mi iz Socijalističke narodne partije Crne Gore pozdravljamo donošenje jednog ovakvog zakona, i u načelu, glasaćemo za njega. Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala i Vama, gospodine Simonoviću.

Da li mogu zaključiti raspravu u načelu o ovom zakonu? Shvatam da mogu. Zahvaljujem. Zaključujem raspravu u načelu o Predlogu porodičnog zakona. Predlažem da se izjasnimo o zakonu, s tim što pozivam kolege koji nijesu u sali da nam se pridruže, jer ćemo u nastavku, shodno dogovoru, glasati o Predlogu budžeta Crne Gore.

Uvažene koleginice i kolege, evo predsjednik stiže, pa ću predati njemu dalje vođenje sjednice.

Samo da ćemo vas informišem da o ovom predlogu zakona u pojedinostima raspravu nastaviti nakon što nadležni odbori rasprave amandmane prispjele u međuvremenu. Dakle, nastavićemo sjutra raspravu u pojedinostima. Za sada ćemo se izjasniti o Predlogu zakona u načelu. Hvala.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Poslanik Šoć. Izvolite.

DRAGAN ŠOĆ:

Iako se predlagač pozvao na stav 4. molim da se konstatuje da se ovim zakonom uređuju prava i slobode, uređuje se način stupanja u brak i da je to podložno glasanju apsolutnom većinom.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Nemamo mišljenje Zakonodavnog odbora na tu temu. U redu, ako je tako, onda nema nimalo rizika za to glasanje. Znači, glasamo u načelu o Predlogu porodičnog zakona. Hvala vam.

Otvaram glasanje. Za, protiv, uzdržani? Glasamo elektronski. U načelu - Porodični zakon. Glasaćemo i u cjelini, poslije pojedinosti.

Poslaniku Simonoviću ne radi kartica i on je za. Znači glasala su 63 poslanika - 59 za, 1 protiv i 3 uzdržana. Oprostite što Vas nisam računao, ali biće dovoljno glasova. Hvala vam.

Stekli su se uslovi da glasamo o Budžetu u cjelini. Amandmani nisu prošli? U redu. Ići ćemo na amandmane. Kao što znamo, klubovi poslanika koji su zajednički podnijeli amandmane povukli su amandmane. Ministra nema. Imamo glasanje, ali u pojedinostima, gdje je potrebno da imamo i konačna izjašnjenja ako ima nejasnoća. Ne bih glasao u pojedinostima bez prisustva ministara, zbog nejasnoća oko mogućnosti da neki amandman jeste ili nije prihvaćen. Hoću direktno izjašnjavanje u zapisniku. Izvinite na pauzi.

Samo ako je povreda Poslovnika. Proceduralno, poslanik Mandić.

ANDRIJA MANDIĆ:

Gospodine Krivokapiću, evo mi imamo ovakvu situaciju i drago mi je da crnogorska javnost konstatuje da se ministar finansija ovako odnosi prema Skupštini Republike Crne Gore. Ovo je najvažnija tema koju zastupa Ministarstvo finansija i Vlada Republike Crne Gore, usvajanje Budžeta Republike Crne Gore. Vi ste sa Vašom praksom kao predsjednik Parlamenta, prihvatajući da je izvršna vlast dominantno nadređena, umjesto da je ravnopravna sa zakonodavnom vlašću, doveli parlament u ovu poziciju da danas ministar finansija može da se ponaša na ovakav način. Ja apelujem da ubuduće pokušate da sačuvate dignitet Skupštine Republike Crne Gore i nikada više ne dozvolite bilo kom ministru ili predsjedniku Vlade koji se biraju u ovom parlamentu da se ponašaju na ovakav način. Hvala Vam.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vama. Ako se snima ova sjednica jasno ćete vidjeti da nisam htio da glasamo dok ne dođe ministar finansija. Prema tome, upravo čuvam dignitet ovog doma. Sačekaću ministra finansija da bismo glasali u pojedinostima, a zatim i u cjelini o Budžetu Republike Crne Gore za 2007. godinu.

Poslanik Danilović ima pitanje. Izvolite.

GORAN DANILOVIĆ:

Gospodine predsjedniče, Vama se obraćam, proceduralna reakcija. Mislim da bi bilo korisno, zbog toga što u ime poslaničkih klubova, šefovi poslaničkih klubova potpisali zajednički amandman na Predlog zakona o budžetu, da objasnite, prije nego što se izjasnimo, šta se dogodilo u međuvremenu i zbog čega ili ko je inicirao da to ne bude više zajednički predlog. Radi se o Budžetu Skupštine RCG i iza potpisa našeg šefa kluba poslanika i danas stoji poslanička grupa Srpske narodne stranke. Odnosno Srpske liste, izvinjavam se.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ja sam to objasnio na Kolegijumu. Zbog javnosti, radi se o tome da će Skupštini biti odobreno dodatnih 400.000 na dispoziciji do očekivanog rebalansa budžeta, kada ćemo dobiti dodatni iznos do kraja godine. Znači, ove godine je povećan budžet Skupštine za 100%. Računam da će to biti sukcesivno za isti iznos do kraja godine što će omogućiti jačanje svih kapaciteta Skupštine kao zakonodavnog temelja i institucionalnog temelja parlamentarne demokratije, tako da idemo sukcesivno u rast budžeta Skupštine Republike Crne Gore. Zato je razlog da smo povukli amandmane, da bismo omogućili da se to uradi u drugoj polovini godine.

Imamo sada ministra tu i prelazimo na izjašnjavanje o amandmanima. Čuli smo, povučena je ova grupa amandmana i tu su dva amandmana poslanika Kemala Purišića i dr Amera Halilovića.

Stavljam na glasanje amandman 1. poslanika Bošnjačke stranke.

Izvolite, za protiv i uzdržani.

Jesu li proradile kartice poslanicima Brajoviću i Simonoviću? Hvala vam.

Glasalo je 69 poslanika, 25 za, 41 protiv, 3 uzdržana.

Konstatujem da predlog amandmana nije dobio potrebnu većinu.

Stavljam na glasanje amandman. Povlače ga poslanici jer su povezani i jedan bez drugog nemaju smisla.

Hvala vam na olakšanju procedure.

Četiri amandmana podnio je poslanik Momčilo Vučetić, od kojih su amandmani 1. i 2. obuhvaćeni amandmanima Odbora i čine sastavni dio teksta. Treba da se izjasnimo o amandmanu 3 i amandmanu 4. poslanika Vučetića.

Amandman 4. je oko Doma Vojske, je li tako?

Stavljamo prvo amandman 3. poslanika Vučetića na glasanje. Izvolite. Za, protiv i uzdržani.

Hvala vam. Glasalo je 68 poslanika, 31 za, 34 protiv i 3 uzdržana.

Amandman nije dobio potrebnu većinu.

Prelazimo na amandman 4. poslanika Vučetića. Dom Vojske i troškovi za njegovu rekonstrukciju. Izvolite.

Hvala vam. Glasao je 71 poslanik, 33 za, 35 protiv i 3 uzdržana.

Konstatujem da amandman nije dobio potrebnu većinu.

Prelazimo na amandman poslanika Branke Bošnjak. Čuli ste da je to bilo o nauci, ako se dobro sjećam. Jeste.

Za, protiv i uzdržani.

Glasalo je 70 poslanika, 35 za, 32 protiv. Amandman nije dobio potrebnu većinu.

Amandman 1. poslanika Miloša Bigovića.

Izvolite, stavljam na glasanje amandman poslanika Bigovića.

Hvala Vam. Glasalo je 68 poslanika - 32 za, 35 protiv, jedan uzdržan. Amandman nije dobio potrebnu većinu.

Na redu je amandman poslanika Hrvačevića. Izvolite. Hvala Vam.

Glasalo je 72 poslanika - 37 za, 34 protiv, jedan uzdržan, konstatujem da je amandman dobio potrebnu većinu.

Poslanik Vuković. Izvolite.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Ja nijesam ovaj, kolega Mandiću, nego vaš kolega u ovom parlamentu. Hajde da ne pravimo ponovo gužvu i ono što sam nazvao, pa se, izvinio, tražim da sljedeće amandmane i zakon u cjelini glasamo po prozivci. Nadam se da ćete to prihvatiti, jer ovo stvarno postaje besmislica, je li bila, nije bila tehnika u redu.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Gospodine Vukoviću, ne tražim obrazloženje, tražim da li tražite glasanje.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Tražim, jesam li jasan, samo umirite opoziciju.

Predsjedniče, ako se nekome ne dopada tražim ...

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Gospodine Vukoviću, ja predsjedavam, dopada ili dopada meni ostaje da presudim. Vi kažite šta hoćete.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Hoćete li da me saslušate. Sumnjam u rezultat glasanja, to ste nam objasnili pošto se konstatuje glasanje, u prethodno glasanje, tražim javnom prozivkom glasanje o prethodnom amandmanu i sve do kraja do završetka zakona.

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

U redu. Molim vas, nemojte da od slučaja do slučaja to radimo. Znate da smo i kod gospodina Đurovića glasali tri puta, kada je bilo sumnje. Glasaćemo.

Pozivam šefove klubova na konsultacije pet minuta. Dajem pauzu.

- pauza -

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Uvažene koleginice i kolege, predlažem da nastavimo sa radom.

Moram vas informisati da zbog ranije najavljenih obaveza jednog broja poslanika iz Kluba Socijalističke narodne partije i drugih poslanika, glasanje o raspravljenim zakonima nastavićemo sjutra u 17 sati.

Dužan sam vas obaviještiti i o dogovoru koji smo imali na konsultacijama sa šefovima poslaničkih klubova. Na ovim konsultacijama je dogovoreno da povodom prekida kojeg smo imali i zahtjeva za ponavljanjem glasanja da se o amandmanu Slavka Hrvačevića ponovi glasanje i da se o ostalim amandmanima glasa prozivkom. Takođe je dogovoreno, radi buduće prakse i standardizacije daljeg ponašanja, kako ne bismo dolazili u sličnu situaciju, da prije objave odluke o određenom aktu, predsjedavajući pita da li ima primjedbe na glasanje i tada se, eventualno, traži ponavljanje glasanja, a da se od sada nakon objave rezultata da je neki akt, odnosno predlog usvojen ili nije usvojen, više ne može ponoviti glasanje. To je dogovor i ja vas molim da ga uvažite.

Predlažem da sada pređemo na raspravu o predlozima akata.

Proceduralno reagovanje, gospodin Medojević. Izvolite.

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ:

Više se obraćam zbog poštovanih građana, obraćam se Vama, gospodine potpredsjedniče.

Dakle, već drugi put se ponavlja situacija koja se ne može svrstati nigdje ni u jednoj definisanoj situaciji ovim Poslovnikom, što znači ili da mijenjamo Poslovnik ili treba da ga poštujemo. Ovdje se ne radi ni o kakvoj izraženoj sumnji u rezultat glasanja, već se radi o tome da se na ovaj način pokušava disciplinovati poslanički klub i da je naprosto ugroženi integritet poslanika u vladajućoj većini i da se pokušava na ovakav način postfestum da se izvrši uticaj na slobodnu izraženu volju poslanika. Dakle, stvarno je neprimjereno ovom domu da mi provjeravamo ko je i kako glasao, ali ja moram ovaj put da ponovim svoj zahtjev koji sam uputio prošli put da mi se dostavi listing, sa glasanja vezano za moj amandman kod dobrovoljnih penzionih fondova. I sada ponavljam zahtjev, molim vas dostavite nam listing, Pokretu za promjene kako su poslanici glasali da bi onda imali jasnu sliku ko je glasao kako, jer mi iz opozicije da imamo takođe pregled ko je kako glasao da vidimo koji su to poslanici iz većine koji podržavaju slobodno naše amandmane za koje misle da su dobri, a koji ne. Ja želim da kažem zbog građana i da se obratim kolegama iz većine, da se radi o amandmanima koji ... (Predsjedavajući Rifat Rastoder: Molim vas, nećemo voditi raspravu). Ne, nije rasprava, nego samo da vidimo, naprosto ovdje se provjeri parlametarni sistem u Crnoj Gori funkcionisanje Parlamenta. Dakle, mi želimo da se seljacima daje veće subvencije za poljoprivredne proizvode, da se mladima daju subvencije za stanove, mala srednja preduzeća i ja zaista mislim da treba o tome da povedemo ozbiljno računa. Ovako gubi smisao parlamentarni rad, kolege iz vladajuće većine.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Kolega Medojeviću, hvala Vam.

Sada sam ja u dilemi da li ste Vi doveli u pitanje naš dogovor sa Kolegijuma gdje je učestvovao Vaš predstavnik. Ja sam samo informisao o dogovoru i ne znam da li sada otvarati raspravu.

Gospodin Vuković je tražio proceduralno.

Gospodine Kadić. Izvolite.

RANKO KADIĆ:

Gospodine predsjedavajući,

Nastavljamo dalje da brukamo ovaj parlament. Kreativno tumačimo Poslovnik, e sada da ja dam jedan kratak predlog kreativni, vidim da je kreativnost u modi. U stvari, dva predloga.

Prvo, da smijenimo gospodina koji održava tehniku, jer je on, izgleda, krivac zato što neki amandman prođe. Drugi predlog je da prije objavljivanja rezultata glasanja prvo pitamo gospodina Vukovića da li se slaže sa rezultatom glasanja, pa tek tada da proglasimo rezultat glasanja? Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala, gospodine Kadiću.

Ja neću podsjećati da smo imali ponavljanja i na jedan i na drugi zahtjev. Dobro bi bilo da prekinemo tu praksu i čini mi se da je dogovor sa Kolegijuma bio korak u tom pravcu, tako da vas molim da to uvažite i da nastavimo dalje.

Tražio je proceduralno reagovanje poslanik Danilović. Izvolite.

GORAN DANILOVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče,

Naravno da izrazimo naše razočarenje zbog toga što se po drugi put u svega desetak dana ponavlja situacija koja poslovnički nije predviđena, da nakon objave rezultata - ovog puta objavu je učinio predsjednik Parlamenta gospodin Krivokapić - neko može tražiti da se ponovi glasanje. Ja razumijem da se na Kolegijumu predsjednika među šefovima klubova poslanika može postići dogovor radi racionalizacije, ali nijedan dogovor na Kolegijumu ne može suspendovati Poslovnik u onim svojim osnovnim odredbama koje daju pravo poslanicima.

Dakle, protestujem i predlažem, a mislim da će to biti i predlog našeg predstavnika, šefa Kluba poslanika, na Kolegijumu predsjednika, da se ubuduće zabrani amandmansko djelovanje u ovom parlamentu. Da se zabrani izjašnjavanje putem tastera i da se rektroaktivno optuže Nikola Tesla i Tomas Edison zbog toga što su uopšte dozvolili da se može elektronika uvesti u naše živote. Mi možemo i pod fenjerima, i pod lučom da glasamo, i ja vas molim da se ne maltertiramo, poniženi smo kao ljudi i nema potrebe da ...

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala.

Gospodin Hrvačević. Izvolite.

SLAVKO HRVAČEVIĆ:

Poštovani potpredsjedniče, uvažene kolege, poštovani građani,

Zaista se više dovodi u besmisao sav ovaj naš rad, rad u odborima. Svaki zakon u ovom parlamentu, trudim se da ga temeljno proučim. Ovo je već drugi put da amandman Pokreta za promjene ne prolazi. Nije amandman koji će meni učinjeti korist, koji ću ponijrti kući, to je amandman da se pokaže, ne u pogrdnom smislu, da se ne bi shvatilo, našem seljaku da se pomogne, da ne bude zadovoljan sa subvencijom od 30 eura mjesečno, da se mladim ljudima omogući ostanak na selo. Na kraju krajeva, očekivao sam kada je bila pauza i da ministar Simović nazove svoje partijske kolege i da se zahvali na nečemu što sam učinio dobro njegovom ministarstvu. Ja sam prvo inžinjer pa sam onda političar, moj rad u Odboru zaista gubi svaki smisao. Hvala vam.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Ne treba sada prejudicirati, možda će proći, a još nije odluka donešena. Ja ću biti prinuđen da dam pauzu, ako nastavimo ovakvu raspravu. Postoji jedan dogovor, pa ili ćemo ga uvažiti, ili ćemo tražiti novi dogovor. Ali, pošto se još gospodin Vuksanović javio, dozvoliću. Izvolite.

MOMČILO VUKSANOVIĆ:

Gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici,

Ja sam ovakvo ponašanje najavio u svojoj diskusiji o Zakonu o budžetu. Tačno sam znao šta će da se desi i bilo je potpuno jasno da će i ovo glasanje za ovaj amandman biti ponovljeno. To je bilo potpuno jasno i onog momenta kada je predsjednik Skupštine proglasio da je amandman prošao. Ne treba zaboraviti da smo mi Ustavotvorna skupština i da je ovo ponašanje veoma, veoma opasno. Mi idemo u susret donošenju novog ustava, i ako ova većina misli da nastavi tako da se ponaša i kada budemo mnogo ozbiljnije stvari rješavali, kada budemo govorili o mnogo ozbiljnijim stvarima, onda će to da trpi velike posljedice. Ja vas molim da se ponašanje u ovom parlamentu uozbilji i molim opoziciju, molim opozicione lidere da preispitaju stategiju djelovanja opozicije u ovom parlamentu. Ovo nema više nikakvog smisla. Ovakvo djelovanje je presedan.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam.

Molim vas, gospodo, ja sam prenio dogovor sa Kolegijuma i molim ili da se isti uvaži ili da tražite novi dogovor. Ja vas molim da me ispravite ukoliko nijesam dobro interpretirao.

Izvolite, gospodine Šoć.

DRAGAN ŠOĆ:

Radi javnosti. Odluka da se ponovi glasanje je odluka predsjednika Parlamenta. To on ima pravo. Ne dio dogovora. Dogovor je, da bismo izbjegli situacije u kakvima smo se našli, da se standardizuje koja je to vremenska zona nakon koje se više ne može tražiti ponavljanje. Dakle, taj dogovor glasi - da će predsjednik saopštiti, odnosno presjedavajući, rezultate prije nego što objavi da li je akt usvojen ili ne, zavisno od cifara, pitaće da li ima primjedbi na glasanje. Ako u tom momentu ne bude primjedbi na glasanje, poslije toga više ponavljanja nema. To je dogovor, ali odluka o tome da se ponovi glasanje vezano za amandman kolege Hrvačevića, to nije dio dogovora, to je odluka predsjednika Parlamenta na koju on ima pravo i neka politička javnost cijeni da li je ta odluka opravdana ili ne. Samo u tom dijelu, da ne bi bilo nejasnoće.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala, gospodine Šoć.

Gospodin Vuković.

MIODRAG VUKOVIĆ:

Svi kažemo zbog javnosti, kažem i ja to zbog ljudi koji nas gledaju da, krenuću od kraja, ovo što je rekao gospodin Šoć, to je tačno. Dakle, pokušali smo na Kolegijumu da nađemo neko rješenje koje će nas pomiriti u ovakvim situacijama, ne dalje konfrontirati, jer je nedorečen Poslovnik. Rečeno je čak da to treba i poslovnički utvrditi kao neku razradu onoga što različito tumačimo. Još jedna rečenica.

Demokratska partija socijalista, kao većinska partija najmanje očekuje od bilo koga da upozorava da ono što tražimo znači našu slabost i pokušaj da disciplinujemo naše poslanike. Ja molim kolege da vode računa o svom političkom zdravlju, a nas neka ostave na miru. U tom smislu, bojim se da kod drugih ima malo više problema. Evo sada jedne stranke nema ovdje zato što treba da se pocijepa, ja već ne znam šta treba da uradi, izvinite.

Drugo, ako hoćete da vam kažem što se tiče predloga koje sam čuo, uz molbu kolegama da nam ne nameću amneziju, nije ovo drugi put, nego je ovo peti put u tri dana. Dva puta smo glasali na naš zahtjev, a tri puta na zahtjev opozicije na isti način. Ali, vi to zaboravljate. Prihvatam da u sličnim situacijama do donošenja novog poslovnika pitate Miška Vukovića.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala, gospodine Vukoviću.

Gospodin Brajović.

IVAN BRAJOVIĆ:

Naravno, sve ovo ispada proceduralno, a otvorili smo neku diskusiju i ja bih uputio poziv da ipak počnemo da razgovaramo o dnevnom redu da ne izazivamo, jer znam da će gospodin Pešić da reaguje. Ne bi trebalo, gospodine Vukoviću, da komentarišemo druge partije i bilo što drugo. Dogovor je bio ovakav kakav smo rekli, a ako bi tražili preciziranje, onda je samo precizno gospodin Vučetić bio protiv toga da se ponavlja glasanje, a pretpostavka je da ste i vi bili za to da se ne ponavlja. Ali, ovdje je naš dogovor da budemo korektni, ponavljalo se na zahtjev i jednih i drugih, znači precizno sedam puta u poslednjih tri - četiri dana. U protekloj godini ili par godina ponavljano je pet puta. U svakom slučaju ovim ćemo standardizovanjem, znači još jednom preciziranje - za amandman je glasalo 45, protiv je bilo 33, onda se kaže ima li ko primjedbi na glasanje i konstatuje se i zavaršava se sva moguća priča o eventualnom ponavljanu. Ja bih sada pozvao da ako možemo da pređemo na zakon o kome smo se dogovorili i da nastavimo sa radom.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala, gospodine Brajoviću.

Dozvoliću još gospodinu Pešiću i time ćemo zaključiti krug proceduralnih reagovanja, jer će biti prilike da se i sjutra, kada se nastavi ova tačka dnevnog reda, odnosno glasanje, reaguje, tako da ću zaključiti sa gospodinom Pešićem. Izvolite.

DRAGIŠA PEŠIĆ:

Gospodine Vukoviću, jasno je da ima te stranke na koju ste mislili i ovdje u Parlamentu, da je ima u Crnoj Gori i da će je biti još dugo, dugo u Crnoj Gori. Da će je biti vrlo utemeljeno u crnogorskom biću i da jedna epizoda koja se zove Kolašin biće koliko je sjutra bivša epizoda za Socijalističku narodnu partiju. Neće se Socijalistička narodna partija apropo Kolašina pocijepati (Predsjedavajući Rifat Rastoder: Gospodine Pešiću to, nije proceduralno reagovanje). Ne, ne gospodine predsjedavajući, jasna je politička kontotacija bila od strane Vukovića. Socijalistička narodna partija iz te situacije izaći će statutarno, izaći će demokratski i izaći će jača nego što je bila.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam. Ovim zaključujem ovaj dio proceduralne rasprave i predlažem da nastavimo raspravu o Predlogu zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela. O budžetu ćemo glasati u 17 sati sjutra. U prenosu ćemo svakako biti, a to će se dogovoriti na Kolegijumu tačno i precizno vrijeme kada nastavljamo raspravu.

Nastavljamo raspravu o Predlogu zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.

Podsjećam da sastavni dio Predloga zakona čine četiri amandmana Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu koje je prihvatio predlagač zakona.

Otvaram načelni pretres o ovom predlogu i pitam predstavnika predlagača, odnosno ministra, da li želi uvodno obrazloženje? Želi.

Ministar Radović. Izvolite.

MIRAŠ RADOVIĆ:

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.

Dame i gospodo poslanici,

Danas je pred vama Predlog zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela. Ovaj zakon je prirodni nastavak reforme koju sprovodimo u oblasti pravosuđa. Naime, stav da treba uvesti odgovornost pravnih lica za krivična djela zauzet je u Krivičnom zakoniku Republike Crne Gore. Razvoj savremenog prava, sve veći broj međunarodnih organizacija, veliki broj dokumenata koje donose ove organizacije, kao i potrebe efikasne borbe protiv svih oblika kriminala dovele su do propisivanja krivične odgovornosti pravnih lica 90-tih godina prošlog vijeka u više država Evrope. Trend prisutan u pojedinim nacionalnim zakonodavstvima pratilo je početkom ovog vijeka donošenje niza međunarodnih konvencija, kako kod univerzalnih međunarodnih organizacija tako i kod regionalnih organizacija. Tako su pod okriljem Organizacije ujedinjenih nacija usvojene konvencije protiv korupcije, Konvencija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala sa protokolima, a u okviru Savjeta Evrope, niz instrumenata da poziva države članice da potpišu krivičnu odgovornost pravnih lica. Pomenimo Krivično-pravnu konvenciju o korupciji, Konvenciju o kompjuterskom kriminalu, Konvenciju o pranju, pretraži, zapleni i oduzimanju trgovinske koristi stečene kriminalnim aktivnostima i o finansiranju terorizma, Konvenciju o zaštiti okoline putem krivičnog prava i preporuku Komiteta ministara o odgovornosti pravnih lica za protivpravna ponašanja.

Krivična odgovornost pravnih lica je jedan od složenijih instituta u zemljama kontinentalne pravne tradicije. On predstavlja odstupanje od pravila da pravna lica ne mogu odgovarati za krivična djela. Ovaj princip je ugrađen u temelje krivičnog prava evropskih zemalja. Zasniva se na načelu krivice i potrebi utvrđivanja individualne subjektivne odgovornosti fizičkog lica. Dakle, po staroj vladajućoj koncepciji krivično su odgovorna samo fizička lica, jer se jedino kod njih može utvrditi krivica bez koje nema krivične odgovornosti niti izricanja kazne za učinjeno krivično djelo, dok pravno lice nema volju i svijest u onom smislu kako je ona prisutna kod pojedinca, pa se i ne može postavljati pitanje njegove krivične odgovornosti. Zemlje anglosaksonske pravne tradicije poznaju ovaj vid odgovornosti više od jednog vijeka, dok su evropske zemlje pružale snažan otpor njegovom uvođenju u evropski kontinentalni sistem prava.

U Crnoj Gori, po trenutno važećem pravu, pravna lica mogu odgovarati samo za prekršaje i privredne prestupe. Dakle, protiv pravnih lica ne može se voditi krivični postupak, niti im se mogu izricati krivične sankcije. Kako je uporedna praksa pokazala da pravna lica mogu biti upotrijebljena u svrhe vršenja ozbiljnih krivičnih djela, sankcije za privredne prestupe i prekršaje nijesu dovoljne da bi se uspješno odgovorilo na izazove koji se pred savremene države stavljaju u borbi protiv kriminaliteta.

Cijeneći navedene okolnosti, posebno razvoj međunarodnog prava i preuzete obaveze iz ratifikovanih konvencija, kao i strateško opredjeljenje Vlade da evropska i moderna država podrazumijeva unošenje svih naprednih tekovina u naše društvo, naročito onih koje streme efikasnoj borbi protiv kriminaliteta, utvrđen je Predlog zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela. Aktivnosti na izradi teksta Predloga zakona

započete su u maju 2005.godine formiranjem od strane Ministarstva pravde radne grupe za izradu Predloga zakona o krivičnoj odgovornosti pravnih lica. Sastav radne grupe činili su sudija Vrhovnog suda, zamjenik Vrhovnog državnog tužioca, sudija Privrednog suda u Podgorici, profesor Pravnog fakulteta i predstavnik Ministarstva pravde. Nakon održanog okruglog stola u aprilu 2006. godine pripremljena je konačna verzija teksta Predloga zakona koja je proslijeđena u dalju Vladinu proceduru. U ovoj fazi izrade teksta Predloga razmotrene su primjedbe i sugestije koje su se čule na okruglom stolu. Istovremeno, zahvaljujući podršci organizacije čeki članovi radne gruupe imali su još jednu priliku da prodiskutuju preostala sporna pitanja iz teksta Predloga sa dr Ričardom Šajnom, američkim ekspertom za pitanja finansijskog kriminala.

Osnovni problem u koncipiranju odgovornosti pravnih lica za krivična djela jeste kolizija koja javlja između nesumnjive kriminalno-političke potrebe da se na delikte pravnih lica reaguje najoštrijim pravnim sankcijama kojima jedno društvo raspolaže, sa osnovnim načelima koja važe u savremenom krivičnom pravu. Polazna koncepcija Predloga bila je da se obezbijedi adekvatna odgovornost pravnih lica za krivična djela, a da se pri tome ne dovedu u pitanje osnovni principi krivičnog prava. Osim toga, Predlog je uspio i da u pogledu nekih važnih rješenja izmiri dva velika pravna sistema. U Predlogu zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela predviđeni su uslovi odgovornosti pravnih lica za krivična djela, krivične sankcije koje se primjenjuju prema pravnim licima kao i krivični postupak u kome se te sankcije izriču. Prema odredbama Pedloga, Republika Crna Gora, državni organi i organi lokalne samouprave ne mogu biti odgovorni za krivično djelo. Pravna lica mogu odgovarati za sva krivična djela iz posebnog dijela Krivičnog zakonika i sporednog krivičnog zakonodavstva ako su ispunjeni uslovi za odgovornost pravnog lica koje predviđa tekst Predloga. To znači da se u Predlogu polazi od stava da ne treba praviti spisak krivičnih djela za koja može odgovarati pravno lice, već da to može biti svako krivično djelo čija priroda i specifičnost dozvoljava odgovornost pravnog lica.

Centralno pitanje koje je trebalo riješiti u Predlogu zakona jeste pitanje osnova i uslova odgovornosti pravnog lica. U rješavanju tog pitanja pošlo se prije svega od iskustava koja poštoje u Sjedinjenim Američkim Državama, a to je da pravno lice krivično djelo vrši preko svojih fizičkih lica te da i odgovornost pravnog lica nije izvorna već izvedena iz odgovornosti fizičkog lica koje je djelovalo u ime pravnog lica. Predlog polazi od toga da pravno lice pod određenim uslovima odgovara za krivično djelo svog odgovornog lica. Naime, pravno lice je odgovorno za krivično djelo odgovornog lica za koje je, djelujući u ime pravnog lica, u okviru svojih ovlašćenja učinilo krivično djelo u namjeri da za to pravno lice ostvari kakvu korist. Odgovornost pravnog lica poštoji i onda kada je djelovanje tog odgovornog lica bilo u suprotnosti sa poslovnom politikom i nalozima pravnog lica. Uslovljavanje odgovornosti pravnog lica postavljanjem krivičnog djela fizičkog lica ne znači da pravno lice ne može biti osuđeno ukoliko nije došlo do osude fizičkog lica. Naprotiv, ako su ispunjeni uslovi za odgovornost pravnog lica, ono odgovara i u slučaju da odgovorno lice koje je učinilo krivično djelo nije osuđeno za krivično djelo. Naravno da odgovornost pravnog lica ne isključuje krivičnu odgovornost odgovornog lica za učinjeno krivično djelo zbog koje odgovara i pravno lice. Prema Predlogu, pravnim licima se mogu izreći dvije kazne, i to novčana kazna i prestanak pravnog lica. Kod odmjeravanja novčane kazne pravnom licu uvode se i specifične okolnosti kao što je okolnost da li je pravno lice preduzelo prije učinjenog kviričnog djela sve djelotvorne, neophodne i razumne mjere u cilju sprečavanja i otkrivanja izvršenja krivičnog djela. Osim kazne, Predlog predviđa i druge sankcije za pravna lica kao što su: uslovna osuda, mjere bezbjednosti, između ostalih i mjeru zabrane obavljanja određene privredne i druge djelatnosti.

Imajući u vidu pozitivna iskustva anglosaksonskih zemalja, predviđena je i mogućnost stavljanja pravnog lica pod zaštitni nadzor koji obuhvata različite obaveze koje se mogu postaviti pravnom licu. Za isto krivično djelo, po pravilu, postupak protiv pravnog lica se pokreće i sprovodi zajedno sa postupkom protiv odgovornog lica, u jedinstvenom postupku podnoši se jedinstvena optužnica protiv okrivljenog pravnog i okrivljenog odgovornog lica i donosi jedinstvena presuda.

U pogledu oportuniteta krivičnog gonjenja posebno treba ukazati na mogućnosti koje su predviđene u vezi sa institutima cjelishodnosti pokretanja krivičnog postupka i odlaganja krivičnog gonjenja, koje poštoje i u važećem Zakoniku o krivičnom postupku, ali su ovdje prošrene mogućnostima koje se zasnivaju na specifičnostima pravnog lica i koje su praksi nekih zemalja dale dobre rezultate. Riječ je o modernim institutima koji se kod fizičkih lica u krivično- procesnom pravu evropskih zemalja uspješno primjenjuju posljednjih nekoliko godina.

Predviđeno je i ukidanje privrednih prestupa kao zasebne kategorije delikata. Opredjeljivanje za odgovornost pravnih lica za krivična djela čini ovu kategoriju delikata suvišnom. To svakako ne znači legalizaciju ponašanja koja su u sada važećem zakonodavstvu predviđena kao privredni prestup, već njihovu transformaciju u prekršaje.

Donošenjem zakona o odgovornosti pravnih lica, pažljivi posmatrač reformskih aktivnosti u regionu primijetiće njegovo pozitivno isticanje u izvještajima međunarodnih organizacija koji za predmet imaju reformu pravosuđa, prije svega u dokumentima Savjeta Evrope i Evropske unije. Najzad, uspješna implementacija ovog zakona doprinijeće daljem približavanju Crne Gore standardima Zapada i efikasnoj borbi protiv svih oblika kriminaliteta. Zahvaljujem.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala ministru.

Ko se javlja za riječ?

Poslanik Šoć.

DRAGAN ŠOĆ:

Poštovani građani, .....

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Izvinjavam se, poslaniče Šoć.

Proceduralno reagovanje - poslanik Nikolić.

BOŽO NIKOLIĆ:

Ja sam htio da iznesem stav Odbora.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Izvinite, nisam obratio pažnju. Stav Odbora s razlogom ima prednost.

Izvolite.

BOŽO NIKOLIĆ:

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu je razmatrao Predlog zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela 20. i 21. decembra i podnio je četiri amandmanana na Predlog zakona koji ste vi dobili u materijalima. Ako ima potrebe da ih pročitam ja ću ih sve ponaosob pročitati. Mislim da nema. Sa amandmanima se saglasio i gospodin ministar, predlagač zakona i Odbor je jednoglasno odlučio da predloži Skupštini da usvoji Predlog zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela sa amandmanima Odbora. Hvala.

PREDSJEDAVAJUĆI RIFAT RASTODER:

Hvala Vam, gospodine Nikoliću.

Poslanik Šoć ima riječ sada. Izvolite.

DRAGAN ŠOĆ:

Poštovani građani Crne Gore, u našoj pravnoj tradiciji poštoji jedan akt koji zauzima visoko mjesto u svjetskoj pravnoj tradiciji. On se zove Opšti imovinski zakonik Knjaževine Crne Gore koji je izradio Valtazar Bogišić. Valtazar Bogišić je bio profesor prava u Odesi i kao takav sigurno je znao šta se u oblasti kodifikacije tada uradilo u svijetu. Uradio se kodefimil Napoleonov i bila je kodifikacija austrijskog imovinskog prava.

Kao obrazovani pravnik Bogišić je mogao jednostavno da oba ta akta prevede na srpski jezik, kompilira i donese knjazu Nikoli i kaže - evo vam kodifikacija građanskog prava, i pozove se na evropska iskustva. Šta je uradio Valtazar Bogišić? Potrošio je 18 godina svoga života istražujući društveni, privredni i svaki drugi život u tadašnjoj Crnoj Gori i Hercegovini i ostavio jednu briljantnu studiju koja se otprilike tako i zove, kako je vršio kodifikaciju običaja na toj teritoriji. Proizvod toga je taj zakon, donijet za specifične prilike određene države na određenom stepenu njenog razvoja i, što je najbitnije, napisan jezikom razumljivim ljudima toga doba. Kako je taj zakon uveden u život? Seoski kapetani, uglavnom polupismeni, javno su čitali to pred tadašnjim stanovnicima Crne Gore i tražili od njih da im oni kažu da li im je jasno šta je poruka Zakona. Tek kad je sve to prošlo, dobili smo Opšti imovinski zakonik, jedan institut, jedan pravni akt koji je kasnije poslužio Japancima kao model da i oni to slično urade.

E sada, mi imamo ovdje Zakon o krivičnoj odgovornosti pravnih lica. Svakom pravniku to odmah izaziva pojmovnu zbrku, o laicima neću ni da govorim, ministar to vrlo dobro zna. Svi smo mi obučeni da identifikujemo krivičnu odgovornost sa fizičkim licima, jer je bitan elemenat odgovornosti svijest o učinjenom krivičnom djelu koja može da bude osnova za isključenje krivičnog odgovornosti itd. I šta je suština ovoga zakona? Uvođenje anglosaksonskih iskustava u evrokontinentalna iskustva, i to u zemlji koja daleko zaostaje za onim zemljama koje eventualno tu kompilaciju rade.

»Pravno lice odgovorno je za krivično djelo odgovornog lica«, znači izvedena odgovornost, »koje je djelujući u ime pravnog lica u okviru svojih ovlašćenja učinilo krivično djelo«, to fizičko lice a ne pravno, »u namjeri da za to pravno lice ostvari kakvu korist«. O čemu se ovdje radi? Radi se o tome da treba nekome nadoknaditi štetu ili oduzeti novac ili imovinu koja je proizvod krivičnog djela, i to ništa sporno nije, i to do sada imamo u našem zakonodavstvu. A onda nastavlja: »Odgovornost pravnog lica poštoji kada bi djelovanje odgovornog lica bilo u suprotnosti sa poslovnom politikom i nalozima pravnog lica«. Ajmo da analiziramo malo ovo. Definiše se neka poslovna politika, direktor firme djeluje protivno toj poslovnoj politici, urniše tu firmu i ona odgovara krivično zato što je direktor djelovao protivno poslovnoj politici, tako izlazi iz ove formulacije, ili nalozima pravnog lica. Znači, pravno lice je dalo jedan nalog, direktor ga nije ispoštovao, napravio je krivično djelo, ali će da odgovara pravno lice za to krivično djelo, makar, kako je kasnije ministar obrazložio, samo lice koje je to krivično djelo uradilo i ne odgovara. Evo, odmah da priznam, meni ovo potpuno nije jasno. Apsolutno ne znam šta će ovo značiti u praksi. A ako parlament ne zna šta jedan zakon u praksi može da izazove onda se to zove stvaranje pravnog haosa. Zašto ne kažemo jednostavno - suština priče je ovdje da ona preduzeća, koja su bila pokrovitelj ili jesu stvorena radi vršenja krivičnih djela, izbacimo iz privrednog života i napišemo to. Nema nikakve potrebe da unosimo zabunu u već definisane i standardizovane pojmove kojima naše sudije, naši tužioci, naši pravnici vladaju. Pri tome, izvinite, zašto bi država bila izuzetak? Zašto vi izuzimate državu od odgovornosti koju u njeno ime počini neki njen predstavnik? Kako vi zovete, gospodo, primjera radi, ovo što se dešava - država je naredila ekstradiciju, neko je tužio državu, država plaća novac za to. To je potpuno normalno svuda u svijetu. Da li bi bilo normalno da sad neko kaže - izvodimo pred krivični sud Vladu Crne Gore zbog toga? Svima bi nam bilo smiješno. Suština je nadoknaditi štetu, oduzeti protivpravno stečenu imovinsku korist. Dakle, da se ne dešava da neko napravi krivično djelo, da neki novac stigne u neko pravno lice, ovaj bude osuđen, ali niko ne dira taj novac. Ako je to cilj, slažem se, ali ajmo da ga normiramo na način koji će biti u duhu naše tradicije, u duhu našeg razumijevanja pojmova, ajmo da uradimo to, makar imajući na umu Valtazara Bogišića, ako baš nećemo da ga slijedimo. Ja vas uvjeravam da i dan danas, iako to vjerovatno niko ne bi rekao, sva ona načela, svi principi, sve ono što je sadržano u Opštem imovinskom zakoniku Crne Gore ima svoj uticaj na kreiranje našeg. Opšti imovinski zakonik Crne Gore bio je osnova za kodifikaciju obligacionog prava, samo što je to sve modernizovano i primjereno vremenu. Ali, metodologija, pojmovnik, poštovanje tradicije jednog društva, jasnoća pravnih kategorija, pojmova koji se koriste, sve to je do kraja ispoštovano. Dakle, ako po inerciji većine podržite ovaj zakon, samo zato što ga je predložila Vlada, ne razmišljajući o posledicama koje će ovaj zakon u praksi unijeti, moje poštovane kolege, činite veoma lošu stvar za Crnu Goru. Nemojmo da slijepo kopiramo sve što se radi spolja. Ma, nismo mi ni Amerika, ni Velika Britanija. To su potpuno različiti politički sistemi. Pogledajte samo kakav nam je haos napravio Zakon o javnim nabavkama. Ja sam kao mini