New Page 5
Ko može predložiti zakon?
Ustav Crne Gore u čl. 93 propisuje:
Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik.
Pravo predlaganja zakona ima i 6.000 birača, preko poslanika koga
ovlaste".

Što se uređuje zakonom?
Ustav Crne Gore u čl. 16 propisuje:
"Zakonom se, u skladu sa Ustavom, uređuju:
- Način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je to
neophodno za njihovo ostvarivanje;
- Način ostvarivanja posebnih manjinskih prava;
- Način osnivanja, organizacija i nadležnost organa vlasti i
postupak pred tim organima, ako je to neophodno za njihovo
funkcionisanje;
- Sistem lokalne samouprave;
- Druga pitanja od interesa za Crnu Goru .

Kakva je procedura donošenja zakona?
Ovlašćeni predlagač zakona iz čl. 93 Ustava Crne Gore tekst predloga
zakona sa obrazloženjem dostavlja Skupštini Crne Gore.
Predsjednik Skupštine Crne Gore predlog zakona upućuje poslanicima i
nadležnim odborima Skupštine.
Kada predlagač zakona nije Vlada, predsjednik Skupštine upućuje Vladi
predlog zakona radi davanja mišljenja u roku od 15 dana.
Predlog zakona uvršatava se u dnevni red Skupštine, ali ne prije isteka
roka od 15 dana od dana njegovog dostavljanja poslanicima (osim izuzetno
kada se zakon donosi po hitnom postupku).
O predlogu zakona vodi se rasprava na radnim tijelima Skupštine i na
sjednici Skupštine (plenum).
Na sjednici Skupštine, o predlogu zakona rasprava se vodi u načelu i u
poj edinostima.
Nakon završetka rasprave u načelu, poslanici glasaju o usvajanju zakona
u načelu.
Ako se usvoji predlog zakona u načelu, prelazi se na raspravu u
pojedinostima.
Kada se zaključi rasprava o predlogu zakona u pojedinostima, pristupa se
glasanju.
Prvo se glasa o amandmanima na predlog zakona, ako su podnijeti.
Zatim se glasa o usvajanju predloga zakona u cjelini.
Zakoni se donose većinorn glasova prisutnih poslanika na sjednici
Skupštine kojoj mora prisustvovati više od polovine svih poslanika
Skupštine (Skupština ima 81 poslanika) pa sjednici mora prisustvovati
najmanje 41 poslanik).
Za donošenje jednog broja zakona, član 91 Ustava Crne Gore propisuje
kvalifikovanu većinu (većina od ukupnog broja poslanika ili dvotrećinska
većina ukupnog broja poslanika).
Većinom glasova svih poslanika (41 poslanik), Skupština donosi zakone
kojima se uređuju: način ostvarivanja sloboda i prava građana,
crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana,
državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i
bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština.
Dvotrećinskom većinom svih poslanika (54 poslanika) Skupština donosi
zakone kojim se uređuje izborni sistem i imovinska prva stranaca.

Proglašavanje i stupanje na snagu zakona
Kada Skupština donese zakon, predsjednik Skupštine ga odmah, a
najkasnije tri dana po donošenju dostavlja predsjedniku Crne Gore radi
proglašavanja.
Predsjednik Crne Gore donosi akt o proglašavanju zakona u roku od sedam
dana, s tim što ima pravo da zakon vrati Skupštini na ponovno
odlučivanje.
Ako predsjednik Crne Gore zahtijeva da Skupština ponovo odlučuje o
zakonu, predsjednik Skupštine stavlja taj zakon na dnevni red prve
naredne sjednice Skupštine.
Ponovo usvojeni zakon predsjednik Skupštine odmah dostavlja predsjedniku
Crne Gre radi proglašavanja.
Kada predsjednik Crne Gore proglasi usvojeni zakon, tekst usvojenog
zakona dostavlja se Službenom listu Crne Gore radi objavljivanja, jer je
članom 146 Ustava Crne Gore poropisano:
"Zakon i drugi propis objavljuje se prije stupanja na snagu, a stupa na
snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja.
Izuzetno, kada za to postoje razlozi utvrđeni u postupku donošenja,
zakon i drugi propis može stupiti na snagu najranije danom
objavljivanja."
Objavljivanjem u Sl.listu Crne Gore i stupanjem na snagu, zakon postaje
dio pravnog poretka Crne Gore.
|